Tag: AUR

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (15.06.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (15.06.2024)

    9. juna Socijaldemokratska partija (PSD) je osvojila najveći broj glasova na lokalnim izborima u Rumuniji i, zajedno sa Nacionalnom liberalnom partijom, skoro 50% glasova na evroparlamentarnim izborima. Izborna alijansa socijaldemokrata i liberala ubedljivi je pobednik evroparlamentarnih izbora ispred Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Alijanse ujedinjene desnice (ADU). Od ukupno 33 poslanička mandata jedan evropski mandat je osvojio nestranački kandidat. Prema podacima Centralnog izbornog biroa otvoreno je 19 870 glasačkih mesta u zemlji i inostranstvu, izlaznost je bila od 52% a broj valjano izraženih glasova od skoro 9 miliona. U 915 otvorenih glasačkih mesta u inostranstvu najveći broj glasova osvojila je Izborna alijansa socijademokrata i liberala, drugo mesto je pripalo Alijansi ujedinjene desnice, treće Alijansi za ujedinjenje Rumuna i četvrto SOS Rumuniji. Na izborima za gradonačelnike Centralni izborni biro je saopštio da je najveći broj glasova osvojila Socijaldemokratska stranka 38%, ispred Nacionalne liberalne partije i Alijanse za ujedinjenje Rumuna. Nestranački kandidat Nikušor Dan je ubedljivi pobednik izborne trke za dužnost generalnog gradonačenlnika Bukurešta. On je osvojio skoro 50% ukupno izraženih glasova.

    Rumunija podržava Ukrajinu, Rumunija je uz NATO i Ukrajinu zajedno sa ostalin članicama Severnoatlanskog saveza i to sve dok je potrebno- izjavio je predsednik Rumunije Klaus Johanis koji je u utorak u Letoniji predsedavao Samitom Formata Bukurešt 9 zajedno sa predsednicima Poljske i Letonije. Šef rumunske države je naglasio da je za Rumuniju od izuzetnog značaja jačanje položaja odvraćanja Alijanse i totalni odbrambeni kapacitet. Rumuni žele da budu odbranjeni i brani ih Severnoatlanski savez-podvukao je Johanis. Rumunska strana je insistirala i na potrebu podrške Republici Moldaviji. Moldavija je partner NATO koji je najviše pogodjen ratom u Ukrajini, kazao je šef rumunske države sa napomenom da je Crno more zona od vitalnog interesa za bezbednost celog evroatlanskog prostora. Napori Rumunije i ostalih savaznika usmereni na podržavanje Ukrajine su solidni i nastaviće se sve dok je potrebno, izjavio je i ministar odbrane Andjel Tilvar u Briselu na skupu Kontakt grupe za Ukrajinu. Tilvar se u Briselu sastao sa ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovim, sa kojim je razgovarao o bezbednosnoj situaciji u Ukrajini i u zoni Crnog mora. Na radnom skupu o podršci Ukrajini, ministar odbrane Rumunije je precizirao da su napori Rumunije usmereni na podržavanje Ukrajine priznati na najvišem nivou. Šefica rumunske diplomatije Luminica Odpbesku izjavila je u Berlinu na Konferenciji o obnovi Ukrajine da će se Rumunija aktivno uključiti u ovaj proces. Odobesku je naglasila da je potrebno da se konkretnim akcijama podrške produži medjunarodna solidarnost sa Ukrajinom. Luminica Odobesku je pozdravila napore Ukrajine uložene u veoma složenim uslovima ruske vojne agresije. Odobesku je istakla da Rumunija podržava zvanično otvaranje pristupnih pregovora Ukrajine i Republike Moldavije sa Evropskom unijom.

    Rumunija je u prva četiri meseca tekuće godine zabeležila spoljnotrgovinski deficit od 9,3 miliarde evra, za 440 miliona veći u odnosu na isti period prošle godine, javlja Nacionalni statistički institut. U ovom periodu obim izvoza bio je od 31,3 miliarde evra, a uvoza od 40,6 miliardi. U prva četiri meseca važan udeo u strukturi izvoza i uvoza imali su automobili i transportna oprema. Kada je reč o inflaciji godišnja stopa smanjena je prošlog meseca na 5,1%, najnižu granicu u poslednje tri godine. Prema statističkim podacima pojeftinili su mlinsko-pekarski proizvodi, povrće, jestivo ulje, maslac kao i električna energija i gas, a poskupeli neprehrambeni proizvodi, obuća, nameštaj, deterdženti i usluge, posebno avionske usluge. Podsećamo, Narodna banka Rumunije korigovala je na gore sa 4,7% na 4,9% prognozu inflacije za kraj godine, sa napomenom da će se stopa inflacije smanjiti na 3,5% na kraju 2025. godine.

    Obilne kise praćene olujnim vetrom i gradom zahvatile su u petak mnoge okruge na jugu i zapadu Rumunije. Izdata su žuta i naradnjasta upozorenja na meterorološke nepogode u Bukureštu i okrugu Ilfov. Više puteva je blokirano posle olujnog vetra koji je obarao stabala, nosio krovove i naneo štete automobilima. Nevreme je zahvatilo i Aerodrom Otopeni, nadomak Bukurešta, gde je nekoliko letova preusmereno na druge aerodrome. Upućene su poruke upozorenja ljudima da ne izadju na ulice zbog obilnih padavina, snažnih udara vetra, grmljavine i električnih pražnjenja.

  • Postizborna politička slika (11.06.2024)

    Postizborna politička slika (11.06.2024)

    Socijaldemokratska partija Rumunija ima solidne razloge za slavlje posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora jer postignuti rezultati omogućavaju ovoj partiji da, sa privilegovanog položaja, pregovara o budućim politićko-izbornim savezništvima pre septembarskih predsedničkih i decembarskih parlamentarnih izbora. Socijaldemokratska partija (PSD) ubedljivi je pobednik izbora za dužnosti gradonačelnika, članove mesnih i okružnih odbora. Zajedno sa liberalnim partnerom u vladajućoj koaliciji osvojila je skoro 50 % evroposlaničkih mandata od ukupno 33 koliko Rumunija pripada. Socijaldemokratski lider i premijer države Marčel Čolaku ne isključuje mogućnost političke alijanse sa liberalima ali mi mogućnost da Socijaldemokratska partija ima sopstvenog kandidata na predsedničkim izborima. Popularnost liberala je u opadanju, liberali su izgubili nekoliko okružnih odbora u korist socijaldemokrata, ali po rečima prvog podpredsednika stranke, Rareša Bogdana, ostaju i dalje glavna snaga rumunske desnice sa skoro 30% političkih glasova. Nacionalna liberalna partija (PNL) je odgovorna politička stranka i neće stvarati haos i unutrašnje trzavice izlaskom iz vladajuće koalicije, kako su počele da kruže glasine posle izbora, izjavio je Rareš Bogdan. Po broju osvojenih glasova za gradonačelničke mandate i članove odbora, Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR), zahvaljujući disciplini glasača madjarske nacionalne manjine osvojio je skoro 7% glasova i zauzeo treće mesto. Predsednik Saveza Kelemen Hunor je izjavio da je stranka postigla najbolje rezultate u poslednjih 20 godina. Demokratski savez ima i predstavnike u Evropskom parlamentu.

    Sa skoro 15% osvojenih glasova na evroparlamentarnim izborima suveranisti i ultranacionalisti iz Alijanse za ujedinjenje Rumuna pretenduju, po rečima lidera partije Djordja Simiona, na statut glavne rumunske opozicione stranke. Simion je izjavio da će Alijansa za ujedinjenje Rumuna osvojiti 6 mandata u Evropskom parlamentu, da će imati predstavnike u svim okruzima, sa izuzetkom Hargite i Kovasne, gde živi madjarska nacionalna manjina, i da sa optimizmom očekuje predsedničke izbore.

    Katastriofalan bilans postigla je Unija spasite Rumuniju, glavna stranka Ujedinjene desnice. Osvojila je manje od 9% glasova na evroparlamentarnim izborima, izgubila važne gradonačelničke mandate i bolje nije prošla ni na političkom glasanju. Lider Unije spasite Rumuniju (USR) Katalin Drula preuzeo je odgovornost za težak poraz i saopštio da će odustati od dužnosti predsednika stranke, koju će privremeno preuzeti Dominik Fric, gradonačelnik Temišvara. Ujedinjena desnica ostaje medjutim i dalje solidna stranka u Bukureštu, gde je u Gradskom odboru osvojila najveći broj glasova i podržala ponovni izbor Nikušora Dana za generalnog gradonačelnika rumunske prestonice. Stranka REPER nije uspela da ispuni nijedan zacrtani cilj.

    Slučaj dve političke stranke dokazuje da za uspeh u politici nije dovoljo da se poštuju principi i vrednosti. Da je tako, dokazala je stranka SOS Rumunija, proruske dizidenske Alijanse za ujedinjenje Rumuna, antievropske, agresivne i zavereničke stranke koja će u Strazburg poslati dva predstavnika.

  • Rumunija posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora (10.06.2024)

    Rumunija posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora (10.06.2024)

    Rumunsko izborno telo položilo je najteži izborni test u prvoj ovogodišnjoj izbornoj epizodi. Izlaznost na izbore bila je u nedelju od 50%, odnosno od 9,4 miliona glasača na evroparlamentarnim izborima i od oko 9 miliona na lokalnim. Prema podacima Stalna izborne komisije najveći broj glasača bio je u kategoriji od 45 do 64 godine, a najmnji u kategoriji od 18 do 24 godine. Stranke vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL) pronašle su pobedonosnu formulu u trci za evroposlaničke mandate i osvojile više od 50% valjano izraženih glasova. Iza alijanse velikih tradicionalnih partija na velikoj udaljenosti su suveranistička i ultranacionalisticka Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Alijansa ujedinjene desnice (ADU), formirane oko Unije spasite Rumuniju (USR). Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) je poslednja stranka koja će imati predstavnike u evropskom zakonodavnom telu. I politički glas podvrduje dominaciju socijaldemokrata i liberala, koji su osvojili najviše glasova u okružnim odborima. Na velikoj udaljenosti od prvog mesta nalaze se Alijansa za ujedinjenje Rumuna i Ujedinjena desnica.

    Aktuelni generalni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, nestranački kandidat, osvojio je novi mandat sa više od 40% glasova, dok je članica socijaldemokratske partije Gabrijela Firea doživela težak poraz. Kandidat za dužnost generalnog gradonačelnika Bukurešta bio je i Kristijan Popesku Pjedone, koji je izgubio izbornu trku, ali je uspeo da za Humanističku socijal-liberalnu partije osviji nekoliko mandata u Generalni odbor i da olakša pobedu svog sina za dužnost gradonačelnika 5. sektora. Najbrojnija stranka u Generalnom odboru rumunske prestonice biće Alijansa ujedinjene desnice koja je podržavala Nikušora Dana. U gradu Kluž liberal Emil Bok je osvojio 6 mandat gradonačelnika, a u Temišvaru Dominic Fric, član Unije spasite Rumuniju, drugi gradonačelnički mandat. U Krajovi novi mandat je osvojila i članica Socijaldemokratske partije Lija Olguca Vasilesku, a u Konstanci liberal Verdjil Kicak.

    Od rezultata evroparlamentarnih i lokalnih izbora u velikoj meri zavise politički dogovori pred predsedničke i parlamentarne izbore. U bivšim komunističkim državama ekstremna desnica imala je manje uspeha nego na zapadu, konstatuje Rojters. Stranke ekstremne desnice i radikalna desnica pobedile su na izborima u Francuskoj, gde su evroparlamentarni izbori izazvali pravi politički potres. Pobedile su i u Austriji i Italiji, a u Nemačkoj i Holandiji osvolije drugo mesto. Posle saopštenja ovih rezultata usledila je brza deprecijacija evra u odnosu na dolar, i Blunberg ocenjuje da bi pojačana politička zabrinutost u Evropi mogla da izvrši novi pritisak na jedinstvenu monetu.