Tag: budžet

  • Vesti – 08.01.2025

    Vesti – 08.01.2025

    Lideri vladajuće koalicije u Bukureštu sastali su se danas da razgovaraju o datumu održavanja predsedničkih izbora i zajedničkom kandidatu alijanse PSD-PNL-UDMR. Očekuju se i rasprave o državnom budžetu za 2025. godinu, koji nadležni žele da usvoje do kraja ovog meseca. Ministar finansija Tančos Barna rekao je da će nacrt budžeta poštovati limit deficita od 7 odsto BDP-a, bez novih povećanja poreza, ali kroz rigorozniju kontrolu javne potrošnje. S druge strane, sindikati su pozvali ombudsmana da podnese žalbu Ustavnom sudu na član hitne uredbe koji predviđa zamrzavanje indeksacije penzija. Uredba, koja je stupila na snagu 1. januara, predviđa i zamrzavanje plata, ukidanje nekih poreskih olakšica i ograničavanje određenih beneficija.

    Austrijski OMV zaključio je ugovor sa nemačkom komunalnom grupom Uniper o snadbevanju prirodnim gasom u okviru rumunskog projekta „Neptun Deep” u Crnom moru, počevši od 2027. godine, prenosi Rojters. Sporazum dolazi nakon što je Rusija 1. januara prekinula isporuku gasa preko Ukrajine, kao i šireg obustavljanja kupovine energenata od strane Evropske unije od Rusije zbog invazije na Ukrajinu. “Neptun Deep” sadrži oko 100 milijardi kubnih metara povratnog gasa, što ga čini jednim od najznačajnijih nalazišta prirodnog gasa u EU. OMV i rumunski državni proizvođač Romgaz poseduju “Neptun Deep” u jednakim razmerama. Ukupne rezerve gasa u vodama Rumunije u Crnom moru iznose oko 200 milijardi kubnih metara.

    Rumuni će od marta moći da putuju u SAD bez viza, a biće potrebna notifikacija na platformi ESTA – elektronskog sistema za odobravanje putovanja, izjavio je u sredu ministar inostranih poslova Emil Hurezeanu. Uključivanje Rumunije u Program za ukidanje viza biće zvanično obeleženo u petak, 10. januara, događajem organizovanim u Vašingtonu. Američki sekretar za unutrašnju bezbednost Alehandro Majorkas i ambasador Rumunije u Vašingtonu Andrej Muraru sastaće se kako bi zabeležili pristupanje Rumunije američkom programu za ukidanje viza. Tehnički detalji i datum stupanja na snagu novog režima putovanja biće naknadno saopšteni. Državljani Rumunije više neće morati da obavljaju intervjue u američkom konzulatu, a putna dozvola koja zamenjuje postojeće vize važiće dve godine, uz neograničen broj ulazaka u Sjedinjene Države. Ovlašćenje se može koristiti za posete do 90 dana, a cena je 21 američki dolar – navodi se u saopštenju objavljenom na Fejsbuk stranici rumunske ambasade u Vašingtonu.

    Liberalizacija energetskog tržišta od 1. aprila, uz odgovarajuću pripremu dok još ima vremena, jedina je opcija za Rumuniju – tvrdi predsednik nevladine organizacije Inteligentna energija (NGO Asociaţia Energia Inteligentă) Dumitru Kiselica. Prema njegovom mišljenju, najveći izazov godine je vezan za činjenicu da 31. marta ističe aktuelna šema ograničenja i kompenzacije cena prirodnog gasa i struje. Kiselica smatra da produženje ove mere podrazumeva velike izdatke za državni budžet, uz isplatu naknada dobavljačima. Pored toga, on pominje posvećenost Rumunije Evropskoj uniji za liberalizaciju tržišta, ceneći da će mogući nastavak plafona dovesti do smanjenja sredstava zajednice, što Bukurešt ne može sebi da priušti.

    Rumunska policija postavlja, početkom ove godine, fiksne kamere za kontrolu brzine na desetine puteva u Rumuniji. One će svakodnevno snimati, a vozači koji prekorače brzinu dobiće kaznu na kućnu adresu. Cilj je da se poveća bezbednost na putevima i smanji broj nezgoda, s obzirom da je brzina drugi najčešći uzrok teških nezgoda, posle neregularnih pešačkih prelaza. Povećanje minimalne bruto zarade odredilo je i povećanje kazne. Tako da, najmanja kazna iznosi 405 leja (oko 80 evra) i može da dostigne preko 20.000 leja (ekvivalent približno 4 hiljade evra).

    Bugarske vlasti nastavile su danas popravke na mostu Đurđu-Ruse, između Rumunije i Bugarske, koje su obustavljene tokom zimskih praznika. Saobraćaj se odvija jednom trakom, uz naizmenično propuštanje vozila. Popravka mosta „Prijateljstva” počela je u julu prošle godine i očekuje se da će biti završena na leto sledeće godine.

    Američki glumac rumunskog porekla Sebastijan Sten nedavno je osvojio Zlatni globus za ulogu u filmu ‘Drugačiji čovek’ (A Different Man“), reditelja Arona Šimberga. U ovoj kategoriji takmičio se sa glumcima Džesi Ajzenbergom, Hju Grantom, Gabrijelom Labelom, Džesi Plemonsom i Glenom Pauelom. U filmu ‘Drugačiji čovek’ Sebastijan Sten igra ambicioznog glumca sa oboljenjem neurofibromatoze koji kroz eksperimentalnu proceduru postaje potpuno transformisan. Prvi put dodeljeni 1944. godine, Zlatni globusi nagrađuju najbolje predstave i produkcije u filmskoj i televizijskoj industriji, grupisane u 27 kategorija.

    Rumunske teniserke Anka Todoni i Gabrijela Ruse plasirale su se danas u Melburnu u poslednje kolo kvalifikacija za glavni zdreb Australijan opena, prvi grend slem u godini, koji počinje u ponedeljak, 12. januara. Anka Todoni je sa 6-3, 6-2 pobedila Špankinju Lejru Romeru Gormaz, a Gabrijela Ruse je pobedila Nemicu Anu-Lenu Fridsam sa 3-6, 6-3, 6-4. Tri Rumunke će direktno ući u glavni žreb singla na Australijan openu – Sorana Kirstea, Žaklin Kristijan i Irina Begu.

  • Vesti – 04.09.2024

    Vesti – 04.09.2024

    Vlada iz Bukurešta odobrila je u sredu niz mera koje se odnose na unapređenje naplate budžetskih potraživanja, bolje korišćenje sredstava opredeljenih za troškove u oblasti javnih usluga, ali i podršku investicijama koje sprovode centralne i lokalne javne vlasti na osnovu projekata finansiranih iz eksternih fondova. Olakšice su predviđene za one koji na vreme plate porez. Druga kategorija mera usmerena je na poreske obveznike sa neizmirenim dugovanjima evidentiranim do 31. avgusta 2024. godine. U njihovom slučaju je odobreno ukidanje kamata, zateznih kazni i kazni za neprijavljivanje poreza, pod uslovom da se neizmireni dugovi izmire do 25. novembra 2024. godine. Ciljni deficit za ovu godinu mogao bi da se ostvari, kažu u Ministarstvu finansija, ukoliko se sprovede više kategorija mera za poboljšanje naplate budžetskih dugova, jer su krajem avgusta neizmirene obaveze fizičkih lica i pravna lica prema državnom budžetu premašila 71 milijardu leja (preko 14 milijardi evra). Ekonomisti predviđaju da će budžetski deficit ove godine premašiti 7% bruto domaćeg proizvoda.

    Projekat „Zeleni koridor” predstavlja pitanje nacionalne bezbednosti i hrabar odgovor na energetski problem, na potrebu diverzifikacije energetskih resursa u regionu istočnog krila, rekao je ministar energetike Sebastijan Burduža na konferenciji za novinare u utorak. Ministarstvo energetike organizovalo je u utorak sastanak na nivou ministara energetike država uključenih u realizaciju projekta „Zeleni koridor“, 8. izdanje, uz učešće Evropske komisije (EK). Zemlje koje učestvuju u ovom projektu su: Azerbejdžan, Gruzija, Rumunija, Mađarska i Bugarska. U okviru projekta „Zeleni koridor” predviđena je izgradnja jednosmernog kabla koji će povezati prve četiri države. Bugarska je imala status gosta na ministarskom sastanku u Bukureštu.

    Sastanak ministara odbrane u formatu B.9 održaće se u septembru u Bukureštu, prema odluci koju je u sredu odobrila rumunska vlada. Sastanci u formatu B.9 održavaju se periodično na nivou šefova država, ministara spoljnih poslova i odbrane i predstavljaju „prilike za usaglašavanje“ nacionalnih stavova država članica o temama koje će se naći na dnevnom redu NATO samita i sastanaka. Pokrenut na inicijativu Rumunije i Poljske 2015. godine, format Bukurešt 9 (B.9) nudi platformu za produbljivanje dijaloga i saradnje između saveznika na istočnom krilu NATO-a: Bugarske, Češke, Estonije, Letonije, Litvanije, Poljske, Rumunije, Republike Slovačke i Mađarske.

    Rumunski premijer Marčel Čolaku boraviće u četvrtak u jednodnevnoj poseti Izraelu kako bi izrazio solidarnost sa vlastima u Jerusalimu u aktuelnom kontekstu na Bliskom istoku. U njegovoj pratnji biće ministar spoljnih poslova Luminica Odobesku i ministar ekonomije Radu Oprea. Šef izvršne vlasti iz Bukurešta sastaće se sa izraelskim kolegom Benjaminom Netanjahuom, primiće ga izraelski predsednik Ičak Hercog i predsednik parlamenta. Rumunska delegacija će u Izrael otputovati vojnim avionom.

    Berza u Rumuniji beleži jedan od najvećih porasta u Evropi, a investitori su optimistični u pogledu nastavka ovog trenda. BET, referentni indeks tržišta kapitala u Rumuniji, koji čine akcije 20 najvrednijih kompanija iz različitih oblasti delatnosti, imao je u poslednjih 12 meseci prinos od skoro 40% i bio je na 5. mestu među više od 90 berzanskih indeksa koje prati agencija Blumberg. Uprkos padu zabeleženom u avgustu, BET indeks je blizu svog maksimuma svih vremena, porastao je u 13 od poslednjih 15 meseci. Listing 2023. godine državne kompanije Hidroelektrika, čija je inicijalna javna ponuda prikupila 1,8 milijardi dolara, dovela je još više stranih investitora u Rumuniju. Nakon zabeleženog uspeha, rumunska država sada analizira prodaju akcija u drugim kompanijama koje poseduje, poput Compania Nationala Aeroporturi Bukurešt. Stručnjaci veruju da bi tržište kapitala u Rumuniji sledeće godine moglo da bude podignuto sa statusa graničnog tržišta na tržište u razvoju. I sve to u kontekstu gde investitori pažljivo prate parlamentarne i predsedničke izbore zakazane za decembar, kao i način na koji vlada u Bukureštu namerava da smanji jedan od najvećih budžetskih deficita u Evropskoj uniji.

    Ukupan broj građana sa pravom glasa upisanih u birački spisak 31. avgusta iznosio je 18.974.516, što je za 3.931 manje nego 31. jula, saopštila je Stalna izborna uprava. Od ukupnog broja rumunskih birača koji se pojavljuju u biračkom spisku, 959.781 je imalo prebivalište ili boravište u inostranstvu i imali su elektronske pasoše. Najviše rumunskih državljana sa pravom glasa van granica zemlje, upisanih u birački spisak, nalazi se u Republici Moldaviji, Nemačkoj, Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Španiji, Izraelu, Kanadi, Velikoj Britaniji, Mađarskoj i Austriji.

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba podneo je u sredu ostavku, saopštio je predsednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk, prenosi Rojters. Stefančuk je rekao da će o ostavci raspravljati poslanici ubrzo nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao da se dešavaju promene u vladi kako bi se ona konsolidovala i da bi se postigli rezultati koje Ukrajina želi. AFP je ranije izvestio da je najmanje šest ukrajinskih političara, uključujući ministre, podnelo ostavke u utorak, a da je predsednički savetnik otpušten uoči najave velike rekonstrukcije vlade posle dve i po godine rata sa Rusijom. Nekoliko ministara je već podnelo ostavke u utorak uveče, posebno oni za stratešku industriju, Oleksandr Kamisin – odgovoran za proizvodnju naoružanja, pravosuđe, Denis Maliuska, i životnu sredinu, Ruslan Strilec.

    Fudbalska reprezentacija Rumunije debituje, u petak, u novoj sezoni Lige nacija. Rumuni će prvi meč igrati u gostima, protiv Kosova, a u ponedeljak, 9. septembra, na svom terenu dočekuju Litvaniju. Kipar je takođe deo rumunske C2 grupe. Prvo mesto znači direktni prelazak u Ligu B sledećeg izdanja Lige nacija, dok drugo mesto vodi u plej-of za prelazak. Istovremeno, 4. mesto vodi u direktno ispadanje u Ligu D, dok 3. mesto drži reprezentaciju u istom vrednosnom ešalonu takmičenja, Ligi C, i za naredno izdanje. Plasman u grupama Lige nacija ima direktan uticaj na evropske kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2026. Novi selektor reprezentacije je Mirča Lučesku, koji se na ovu funkciju vraća posle skoro 4 decenije. Edvard Jordanesku napustio je mesto selektora posle Eura 2024, izdanja na kojem se rumunski tim plasirao u osminu finala.