Tag: Budžetski deficit

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje 24.01.2025

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje 24.01.2025

    Rumunski plan o smanjenju budžetskog deficita odobrili su u utorak evropski ministri finansija. Ovom prilikom odobreni su i planovi članica Unije protiv kojih je Evropska komisija pokrenula procedure za prekomerni deficit. Fiskalno-budžetski plan Bukurešta predvidja stabilizaciju javnog duga i smanjenje deficita ispod 3% bruto društvenog proizvoda u periodu 2025-2031. godina. Rumunski minister za finansije Tancoš Barna je naglasio da će smanjenje deficita u sedmogodišnjem umesto četvorogodišnjem periodu dozvoliti rumunskoj privredi da održi adekvatan nivo javnih investicija. Istovremeno, kaže minister Barna, ovo je i preduslov za sprečavanje debalansa i za održiv ekonomski rast. Na margini Saveta ministara finansija Evropske unije, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis je na zasebnom skupu sa rumunskim ministrom za finansije razgovarao o detaljima plana. Tancoš Barna kaže da u ovom sedmogodišnjem periodu Rumunija može da računa na finansijsku I tehnicku pomoć za uspostavljanje makroekonomske ravnoteže. Parametre na koje ukazuje Evropska komisija tiču se kontrole javnih rashoda i ekonomskog rasta na bazi investicija.

    Predsednik Senata Rumunije Ilije Boložan saopštio je u sredu da će se smanjiti  broj zaposlenih  u Sebntu sa 800 na 600, kao I broj podsekretara i  goriva za potrebe Senata. Obećao je Boložan da će proces biti korektan i transparentan u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova. Osoblje Senata i sindikalni predstavnici kritikuju inicijativu, a mnogi zaposleni su demonstrirali spontano za vreme saopštenja ove mere. Sindikalne federacije kritikuju metod koji je po njima ,,nelegalan, konfuzan, netransparentan i nekorektan’’ Liberalni lider  je saopštio da će se smanjiti i broj zaposlenih u Poslaničkom domu kao i broj podsekretara. Predsednik ovog doma Parlamenta Čiprijan Šerban izjavio je da će se broj radnih mesta smanjiti sa 1100 na manje od 900. Računa se takodje i na mere štednje energije. Plan reorganizacije centralnih javnih institucija i državnih kompanija, koji će se završiti sledeće nedelje, dolazi kao potreba Vlade da smanji budžetski deficit i javne rashode. Opoziciona Unija spasite Rumuniju (USR) zahteva od lidera vladajuće koalicije da javno predstave spisak institucija za komasaciju i agencija koje će se ukinuti kao i kriterijume za slekciju zaposlenih.

    U Bukureštu, centralno rukovodstvo Socijaldeokratske partije (PSD) potvrdilo je u utorak kandidaturu zajedničkog kandidata vladajuće koalicije, bivšeg liberalnog lidera Krina Antoneskua, na predsednickim izborima u maju tekuće godine. Odluka socijaldemokrata doneta je posle sociološke analize napravljene u poslednje dve nedelje. U utorak je utvrdjen datum vanrednog kongresa stranke kada će biti potvrdjena validnost kandidature Antoneskua. Nacionalna liberalna partija (PNL) potvrdiće kandidaturu Antoneskua u nedelju na sednici Nacionalnog političkog saveta, a Demokratski savez Madjara u Rumuniji izjasniće se sledeće nedelje. Predsdenički izbori u Rumuniji raspisani su za 4. i 18. maj. Stalna izborna komisija javila je da stranke mogu da počnu prikupljanje potpisa za kandidate na predsedničkim izborima, Potpisi se mogu prikupiti samo u fizićkom formatu

    Prema istrazžvanju agencije INSCOP-a 90% ispitanika odija ideju o izlasku Rumunije iz Severnoatlanskog saveza, što predstavlja novi record. Na bazi podataka prikupljenih na kraju prošle godine rezultati sondaže pokazuju da je broj rumunskih ispitanika koji se opredeljuju za zapadnu orijentaciju povećan za 10%. Skoro tri četvrtine ispitanika izjavilo je da pripadnost Rumunije Evropskoj uniji smatraju velikom prednošću za društveno-ekonomski, porodični i lični zivot. Istovremeno 88% smatra da Rumunija treba da ostane članica Evropske unije, a 78% da budućnost zemlje zavisi od priparnosti Uniji. Pre tri godine jedna trečina ispitanika asmatrala je da je bolje da Rumunija izadje iz Evropske unije. Istraživanje dokazuje da više od 50% ispitanika smatra da zemlja treba na prvom mestu da stavi nacionalne interese , iako se na ovaj način krše odredjena pravila Evropske unije.

    Objavljen je ovogodišnji Program Medjunarodnog festivala ,,Djordje Enesku’’, a od utorka u prodaji su karte za ovaj izuzetni muzički dogadjaj. 27. Festival obeležiće 70 godina od smrti velikog rumunskog muzičara. Učešće je potvrdilo 4000 rumunskih i inostranih umetnika, 80 orkestara i muzičkih sastava iz 28 zemalja, koji će u prvi plan staviti umetničko nasledje Djordja Eneskua i njegov uticaj na klasičnu muziku. Ovaj jubilarni festival na programu ima 100 koncerata i spektakala u šest velikih serija za sve kategorije ljubitelja klasične muzike. Festival će se održati od 24. avgusta do 21. septembra pod pokroviteljstvom predsednika Rumunije.

  • Kako smanjiti budžetski deficit ?

    Kako smanjiti budžetski deficit ?

    Prema podacima Ministarstva za finansije, Rumunija je završila 2024. godinu sa budžetskim deficitom od 8,6%. Eksperti upozoravaju da je ovaj ogromni deficit jedan od najvećih u Evropskoj uniji. Ekonomski rast nije solidan, jer se bazira na velike domaće i inostrane debalanse i Vlada ima obavezu da pod kontrolu drži rashode, dodaju isti eksperti. Smanjenje budžetskog deficita ove godine je veliki izazov, naglasio je minister za finansije Tancoš Barna. On je dodao da u 2025. godini treba oprezno upravljati javnim novcem, jer je prošla godina bila veoma komplikovana za našu zemlju. Tancos Barna je dodao: ,,Imali smo napornu izbornu godinu, ostvaren novi obračun penzija, povećane su plate u mnogim oblastima i realizovane investicije bez presedana. Ovo je po meni najvažniji element 2024. godine, iako je godina završena sa deficitom od 8,6%. Ove godine treba da se uklopimo u budžetski defictit od 7%, da investiramo onoliko oliko smo predvideli, da isplatimo lične dohodke i penzije na nivou novembra 2024. godine. Treba da podržimo obrazovni i zdravstveni sistem, sve javne institucije, da poštujemo predloženu granicu deficita i istovremeno da prikupimo poreze ne za nova zapošljanavanja i da izbegnemo da sa istim  brojem radnika  imamo još veće troškove.’’

     

    Tancoš Barna je podsetio da je prošle godine Rumunija postigla sedmogodišnji angažman sa Evropksom komisijom o smanjenju državnog budžeta u narednih 7 godina  na 3%. Ministar za finansije je precizirao da prilikom izrade budžeta za 2025. godinu vlasti ne nameravaju da povećaju pdv i poreze na lične dohotke. Nacrt budžeta biće dostavljen vladajućoj koaliciji najkasnije 27. januara, a  u prvoj nedelji februara na razmatranje i usvajanje Parlemnetu. Podsećamo, Vlada na čelu sa socijaldemokratskim premijerom Marčelom Čolakuom usvojila je nedavno hitnu uredbu o fiskalno budžetskim merama u oblast javnih troškova, mere koje su izazvale nezadovolstvo privatnog sektora zbog odsustva zakonske predvidljivosti i izmena porsekih zakona preko noći. Sindikati upozoravaju da će uslediti protesti u narednom periodu i zahtevaju od ombudsmana da traži ocenu ustavnosti člana koji predvidja zamrzavanje indeksacije penzija. Uredba koja je stupila na snagu 1. januara predvidja takodje i zamrzavanje plata, ukidanje poreskih povlastica i ograničavanje pojedinih beneficija.

  •     Ekonomske procene (18.11.2024)

        Ekonomske procene (18.11.2024)

    U nedavnom izveštaju Evropska komisija je korigovala na dole privredni rast Rumunije sa prolećne procene od 3,3% za ovu godinu i 3,1% za 2025. na 1,4% ove godine i na 2,5% u narednoj godini. Ove godine industrijska proizvodnja, gradevinarstvo, IT i saobraćaj usporili su rast zbog slabije inostrane potražnje glavnih trgovinskih partnera naše zemlje, zatim zbog ubrzanog rasta ličnih dohodaka i visoke cene energije. Istovremeno, prodaja na malo je u naglom porastu posle osetnog povećanja plata. Dinamična privatna potrošnja uticala je negativno na udeo izvoza u bruto društvenom proizvodu, dok su na umereni rast privatnih investicija uticale mere fiskalne konsolidacije, navodi Evropska komisija. Prema novim ekonomskim prognozama, budžetski deficit Rumunije procenjuje se na 8% u 2024. godini i na 7,9%. u 2025. U prolećnoj prognzi Evropska komisija  javila je da će Rumunija zabeležiti  buždetski defcit od 6,9% ove godine i od 7% u 2025. Prema navodima Komisije, visoki deficit  je posledica uzbraznog rasta državnih troškova nakon povećanja ličnih dohodaka i penzija u javnom sektoru i troškova za usluge. Usporeni rast budžetskih prihoda posledica je slabije privredne aktivnosti od očekivanja. Dobra vest je ta da se očekuje smanjenje stope inflacije sa 10% u 2023. godini na oko 5,5% ove godine. Ali, pritisak na cene ostaje i dalje veoma snažan zbog unutrašnje potražnje usled povećanja plata i penzija, upozorava Evropska komisija. Uprkos sporijem privrednom rastu,  postoji velika potražnja za radnom snagom, dok se stopa nezaposlenosti ove i iduće godine procenjuje se na 5,5%, a u 2026. na 5,4%. Očekuje se da će se javni dug povećati sa 48,9% u 2023. godini na skoro 60% u 2026. U prognozi ni reči o eventualnim efektima potencijalnih mera Vlade Rumunije za smanjenje budžetskog deficita na budžetske prihode i rashode,  mere predvidjene srednjoročnim fiskalnim planom, koji je Bukurešt u oktobru dostavio Evropskoj komisiji. Ove mere Vlada nije detalno predstavila u ovoj etapi,  iako mogu smanjiti u velikoj meri javni deficit u odnosu na prognzu, ako su adekvatno zamišljene i sprovedene u  budžetu za 2025. godinu. U svom poslednjem izveštaju MMF je korigovao na dole privredni rast Rumunije sa aprilske procene od 2,8% na 1,9%.

  •      Javni dug Rumunije u porastu (28.10.2024)

         Javni dug Rumunije u porastu (28.10.2024)

    Dug rumunske javne adminitracije povećan je na 876 miliardi leja, odnosno na oko 175 miliardi evra sa 860 miliardi u prethdnom mesecu, saopštilo je Ministarstvo finansija. Dug je u junu povećan sa 51,1% bruto društvenog proizvoda na 52%. Najveći deo duga, 738 miliardi lej ( oko 147 miliardi evra) predstavljaju pozajmice emisijom hartija od vrednosti. Vlada Rumunije je usojila hitnu uredbu kojom se podiže granica javnog duga, u skladu sa metodologijom Evropske unije, na 53% bruto nacionalnog proizvoda u 2024. godini. Prema saopštenju Vlade Rumunije ova izmena je usvojena u cilju obezbedjivanja fleksibilnosti i privlačenja finansijskih resursi za implementaciju finansijskog plana za 2024. godinu i prefinansiranje potreba u 2025. godini, odnosno očuvanja deviznih rezervi na prihvatljivom nivou. U avgustu 2023. godine državni dug Rumunije iznosio je 736 miliardi leja, oko 147 miliardi evra, odnosno 48,9% bruto društvenog proizvoda. U 2019. godini dug je iznosio oko 74 miliarde evra. Praktično ove pozajmice rumunska država je vratila poveriocima zajedno sa kamatnim stopama. Višegodišnji budžetski deficiti, povećanje rashoda i nastojanja vlada da ne povećaju poreze kao i nemogućnost prikupljanja poreza gurnuli su javni dug do istorijskih kvota. U periodu 2017-2023 dug je povećan skoro tri puta, a bruto društveni proizvod samo dva puta. Zabrinjavajuće nisu samo apsolutni iznos ili procenti. Večina država pozajmljuje novac za finansiranje budžetskih rashoda. Šta treba da zabrine Rumuniju je odustvo poreske discipline i nedoslednost ljudi na vlasti u poslednjim godinama i posebno u 2024., maratonkoj izbornoj godini sa evroparlamentarnim, lokalnim, predsednickim i parlamentarnim izborima,. Prema očekivanjima i budžetski deficit je dostigao alarmantne kvote. U 2023. godini prognozirani deficit na kraju godine bio je od 4,4%, odnosno od 70 miliardi leja. Krajem 2023. budžetska rupa je povećana na 5,7% bruto društvemog proizvoda, odnosno na 93 miliarde. I ovo nije sve jer Vlada u 2024. godini prognozira deficit od 8 %, jedan od najvećih u Evropskoj uniji. Podsećamo da se već više godina Rumunija se nalazi u proceduri prekomernog deficita.

     

  • Vlada usvojila rebalans državnog budžeta (23.09.2024)

    Vlada usvojila rebalans državnog budžeta (23.09.2024)

    Vlada Rumunije usvojila je  rebalans državnog budžeta, koji će po svemu sudeći povećati ionako visok budžetski deficit. Premijer Marčel Čolaku smatra da je rebalans održiv jer 84% deficita spada na investicione troškova tako da će se novac vratiti umnožen. Rebalans budžeta predvija veća sredstva posle većih budžetskih prihoda i povećanja budžetskog deficita na 6,7%. Premijer je naglasio da će se i ubuduće podržavati investicije, a ne potrošnja i naveo primer autoputeva koji će vratiti osam puta veća sredstava od troškova za izgradnju i dodao: ,,Država će novac proslediti ministru saobraćaja Sorinu Grindeanuu, on će novac dati gradjevinskim kompanijama za radove na autoputevima, na koje čekamo 30 godina, i nakon 2 do 3 meseca novac će se od poreza vratiti državi. U narednom periodu infrastruktura vratiće osam puta više novca od ulaganja. Investiraćemo 1 evro i ukjnižićemo 6 do 8 evra u oblastima u kojima smo usmerili investicije.”

    Premijer je dodao i da će se nastaviti smanjenje nebitnih javnih troškova. Po njegovoj oceni budžetski deficit traba da generišu uglavnom investicije. Nakon rebalansa, zdravstvu, saobraćaju i obrazovanju namenjena seu dodatna sredstva. Povećani su takodje izdaci za socijalno osiguranje usled povećanja penzije od 1. septembra kao i pomoć za nezaposlenost. Veća sredstva namenjena su i ministarstvima zdravlja, unutrašnjih poslova evropskih projekata, poljoprivredi i energiji, a manja Generalnom sekretarijatu vlade, Ministarstvu ekonomije, Senatu, Poslaničkom domu, Specijalnoj telekomunikacijskoj službi i Ministarstvu razvoja. Rebalans državnog budžeta bazira se na povećanje budžetskih prihoda i troškova. Prema oceni eksperata rebalans uticaće na povećanje deficita za 2% u odnosu na predvidjeni deficit od 5% i to u vreme kada je privredni rast korigovan na dole sa 3,4% na 2,8% bruto društvenog proizvoda. Prema procenama Nacionalne komisije za strategiju i prognozu privredni rast Rumunije u 2025. godini iznosiće 3,5%, a u 2026. 3,7%. Na kraju godine prognozira se inflacija za 0,5% viša od predvidjanja Narodne banke Rumunije od 4,5%, da bi se u narednoj godini ova smanjila na 3,8%, a u 2026 na 2,9%. Iako je izvoz povećan za 1,8% a uvoz za 4,5%, Komisija za prognozu procenjuje povećanje spoljnotrgovinskog deficita Rumunije sa 28,9 miliardi evra prošle godine na 32,7 miliardi ove godine. Evro se procenjuje na 4,98 leja, dok bi  se prosečni mesečni lični dohodak mogao povećati za 14,8% do nivoua od 1020 evra.

  • Vesti – 05.09.2024

    Vesti – 05.09.2024

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis promulgirao je u četvrtak zakon o donaciji trećim licima raketnog sistema zemlja-vazduh Patriot, kupljenog od Sjedinjenih Američkih Država. Normativni akt, koji je prethodno izglasan u parlamentu, ima za cilj usvajanje akta o donaciji, u dogovoru sa američkim partnerom, Ukrajini, na koju su izvršile invaziju ruske trupe. Takođe, prema zakonu, „Vlada Rumunije je ovlašćena da preduzme neophodne korake za rekonstrukciju kopnene protivvazdušne odbrambene sposobnosti“, tako što će američkoj vladi dodeliti ugovore za kupovinu još jednog Patriot raketnog sistema zemlja-vazduh.

    Rumunija podržava pravo Izraela na samoodbranu – potvrdio je premijer Marčel Čolaku tokom sastanka koji je u četvrtak imao sa šefom izraelske vlade Benjaminom Netanjahuom. Prema rečima izaslanika Radija Rumunije, Čolaku je izrazio zabrinutost zbog bezbednosne situacije i opasnosti od regionalne eskalacije. Premijer boravi u radnoj poseti Izraelu i u pratnji je ministara odbrane, spoljnih poslova i privrede. Na dnevnom redu posete je bio i sastanak sa predsednikom Izraela Isakom Hercogom. Ovo je druga poseta rumunskog premijera Izraelu, za manje od godinu dana, posle one od 17. oktobra 2023. godine, deset dana nakon što su jevrejsku državu napali teroristi iz islamističkog pokreta Hamas.

    Rumunskog poslanika u Evropskom parlamentu Zigfrida Murešana (PPE/PNL) su političke grupe Evropskog parlamenta odredile za glavnog pregovarača u vezi sa budućim višegodišnjim budžetom Evropske unije (EU) nakon 2027. godine. Budžet  na 7 godina, ima ukupnu vrednost od oko 1.300 milijardi evra i predstavlja instrument iz kojeg zemlje članice dobijaju najveći deo bespovratnih evropskih fondova za investicije i za poljoprivredne subvencije. Parlament treba da odredi svoje prioritete u vezi sa višegodišnjim budžetom Evropske unije. Oni će biti upućeni Evropskoj komisiji da budu uključeni u nacrt budžeta. Od tekućeg višegodišnjeg budžeta, 2021 – 2027, Rumunija ima koristi od oko 46 milijardi evra, čemu se dodaju i iznosi iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

    Vlada Rumunije je juče usvojila hitnu uredbu koja ima za cilj, između ostalog, da poboljša naplatu budžetskih dugova i da podrži investicije koje sprovode centralne i lokalne administracije. Tako bi poreskim obveznicima sa zaostalim dugovanjima evidentiranim do 31. avgusta mogle biti ukinute kamate, kazne za kašnjenje i kazne za neprijavljivanje poerza, ako dugovanja izmire do 25. novembra. Prema zvaničnim podacima, u ovoj situaciji je 330.000 pravnih i više od 840.000 fizičkih lica. Mere koje je usvojila Izvršna vlast predviđaju olakšice za one koji na vreme plaćaju porez. Poreska uprava procenjuje da će ove fiskalne mere smanjiti budžetski deficit za približno 9 milijardi leja (oko 1,8 milijardi evra), s obzirom na to da Rumunija ima jedan od najvećih budžetskih deficita u Evropskoj uniji.

    Broj dolazaka registrovanih u turističkim smeštajnim strukturama (uključujući apartmane i sobe za izdavanje) u Rumuniji iznosio je, u prvih sedam meseci ove godine, 7,666 miliona ljudi, što je povećanje od 3,8% u odnosu na isti period 2023. godine, dok su noćenja povećan za 3,4%, na 15,975 miliona – pokazuju podaci koje je objavio Nacionalni institut za statistiku. Prema zvaničnoj statistici, u periodu od 1. januara do 31. jula 2024. godine od ukupnog broja dolazaka, rumunski turisti su činili 82,9%, dok su strani turisti činil 17,1%.  Najveće vrednosti po broju dolazaka turista zabeležili su Bukurešt (1,110 miliona ljudi), Konstanca (jugoistok, na Crnom moru, 915.000) i Brašov (centar, u planinama, 817.100).  U zavisnosti od zemalja porekla, najviše je dolazaka bilo iz Nemačke (128.900 ljudi), Italije (117.800) i Izraela (83.100). 80,1% stranih turista došlo je iz zemalja Evropske unije.

    Sociolog Alfred Bulaj, bivši profesor Nacionalne škole za političke i administrativne studije (SNSPA) u Bukureštu, priveden je u sredu na 24 sata. Prethodno je saslušan u dosijeu u vezi sa zloupotrebom službenog položaja u seksualne svrhe i seksualnim napadom. U sredu su tužioci pretresli kuću i automobil Alfreda Bulaja. U istom dosijeu saslušani su dekan SNSPA politikolog Kristijan Prvulesku i Bulajeva asistentkinja. Prošlog meseca, službenici za sprovođenje zakona zaplenili su dokumente od SNSPA. Prema novinarskoj istrazi koju je sproveo sajt Snoop, Alfred Bulaj je navodno seksualno uznemiravao nekoliko studentkinja.

    Poljski premijer Donald Tusk, gostujući u sredu u Kišinjevu, obećao je da će proces pristupanja Republike Moldavije Evropskoj uniji biti znatno ubrzan sledeće godine, kada Poljska preuzme predsedavanje Savetom unije. On je imao sastanak sa svojim moldavskim kolegom Dorinom Rečanom i održao govor u parlamentu na rumunskom jeziku, koji je bojkotovala proruska opozicija. Donald Tusk se potom sastao sa predsednicom Republike Moldavije Majom Sandu, koja je istakla da Poljska nudi jasan primer kako evropske integracije mogu da transformišu jednu zemlju. I predsednici Rumunije i baltičkih država bili su prošle nedelje u Kišinjevu kako bi podstakli evropski put Republike Moldavije, koja u oktobru, zajedno sa predsedničkim izborima, organizuje referendum na temu integracije u Evropsku uniju.

    Predsednik Emanuel Makron imenovao je u četvrtak dugovečnog političara Mišela Barnijea za formiranje nove francuske vlade, skoro dva meseca nakon vanrednih izbora. Bivši parlamentarac i poslanik Evropskog parlamenta, bivši ministar spoljnih poslova i evropski komesar, Barnije, 73 godine, bio je arhitekta sporazuma o Bregzitu, kojim su uspostavljeni odnosi između Velike Britanije i Evropske unije nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju. On pripada konzervativnoj desnici, a njegovo određivanje na mesto premijera oštro osporavaju levičarske stranke, po čijem mišljenju je Francuska ušla u „režimsku krizu” – javlja dopisnik Radija Rumunije iz Pariza.

  • Godišnji izveštaj Fiskalnog saveta (20.08.2024)

    Godišnji izveštaj Fiskalnog saveta (20.08.2024)

    Godišnji izveštaj Fiskalnog saveta (20.08.2024)

    Rumunija bi ove godine mogla da zabeleži manji privredni rast od očekivanja Vlade, od 3,4%, upozorava Fiskalni savet u godišnjem izveštaju i istovremeno upozorava da, u nedostatku konkretnih budžetsko-fiskalnih mera, postoji opasnost da budžetski deficit premaši 7% godišnje. Savet podseća da je deficit, izazvan trošovima većim od prihoda, premašio posle šest meseci ove godine 3,6% bruto nacionalnog proizvoda i da je veći za 1,3% u odnosu na isti period prošle godine. Polazeći od ovih podataka, postoji opasnost da se deficit približi granici od 8%, jer novi Zakon o penzijskom osiguranju, pored već povećanih plata u budžetskom sektoru, generisaće dodatne troškove u drugoj polovini godine. U ovoj situaciji predsavnici Saveta upozoravaju da bez konkretnih i kredibilnih mera koje bi podržavale realizaciju budžetsko-finansijskog jačanja na srednji rok kao i povećanja obima prikupljanja prihoda, postoji opasnost od većih deficita od predvidjanja nacionalnih i medjunarodnih institucija za period 2025-2027. godina. Fiskalnin savet je sastavljen od predstavnika Narodne banke Rumunije i Rumunskog bankarskog instituta, članove koje bira Parlament sa devetogodišnjim mandatom. U situaciji kada je Brisel pokrenuo postupak za prekomerni deficit, naša zemlja, u skladu sa evropskim propisima, ima na raspolaganju sedmogodišnji period da smanjeni budžetski deficit na 3%. Smanjenje ovog pokazatelja može se realizovati samo na bazi realnog programa, kažu stručnjaci. U najnovijem izvetaju ,,Rumunija- Zona Euro MONITOR”, stručnjaci Narodne banke Rumunije, predvodjeni akedemikom Danijelom Dajanuom, tvrde da je neophodno povećanje budžetskih prihoda i da se ovo povećanje ne može oslanjati samo na efikasnije prikupljanje poreza već i na izmenu fiskalnog rezima i na četvorogodišnju budžetsku korekciju. U suštini, budžetski deficit je posledica prekomernih troškova kada su nominalni prihodi veliki, a troškovi rastu prebrzo. Pritisci na javni budžet su sve veći i zbog preuzete obaveze da se za odbranu izdvoji 2,5% bruto društvenog proizvoda, kažu autori izveštaja. Niski stepen fiskalnih prihoda je i posledica fiskalnog režima koji je omogučio utaju poreza ali i prakse da se lični rashodi prebaće na troškove firmi, kao i isplate ličnih dohodaka na crno, navodi se u izveštaju Narodne banke Rumunije.

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (01.06.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (01.06.2024)

    Ove godine u Rumuniji održaće se četiri izborna ciklusa, a 9. juna startuju evroparlamentarni i lokalni izbori, prijavljeno je 207 389 kandidata za dužnosti gradonačelnika, lokalnih i okružnih odbornika, predsednika okružnih odbora i za evroparlamentarne mandate. Najmladji kandidat ima 23 godine a nastariji 100, saopštio je u utorak na pres konferenciji Toni Grebla, predsednik Stalne izborne komisije. Glasačima će biti podeljeno pet glasačkih listića i mogu da glasaju do 22 časova po lokalnom vremenu. U posebnim slučajevima rok za glasanje može da se produži do ponoći. Rumunija u Evropskom parlamentu ima 33 mandata. Pravo glasa imaju svi Rumuni koji su napunili 18 godina. U izborni registar upisano je 18. 025 342 osobe, a 942 730 Rumuna ima privremeni ili stalni boravak u inostranstvu . U zemlji otvoriće se 18 968 glasačkih mesta, a u inostranstvu rekordnih 915. U Italiji 150 glasačkih mesta, u Velikoj Britaniji 149, u Nemačkoj 104, u Francuskoj 66, Republici Moldaviji 52 i u SAD 48. Na lokalnim izborima glasa se samo u mestu prebivališta.

    Budžetski deficit Rumunije povećan je na 3,4% bruto društvenog proizvoda u prva četiri meseca ove godine. Prema objavljenim podacima Ministarstva za finansije državni prihodi iznosili su skoro 37 miliardi , a rashodi 48 miliardi evra. Na aprilski deficit, po oceni zaposlenih u Ministarstvu za finansije, uticala je i isplata penzija pre prvomajskih i uskršnjih praznika. Rashodi su povećani za 2% bruto društvenog proizvoda u odnosu na isti period prosle godine, navodi Ministarstvo za finansije. U državnom budžetu predvidjen je deficit od 5%. Istovremeno, potrošački krediti veči su u odnosu na isti period prošle godine za 70%, a prema navodima Narodne banke Rumunije u poslednjih 12 meseci zaduživanje je povećano za 8%.

    U poruci povodom Dana Rumuna u rasejanju, predsednik Rumunije Klaus Johanis pozvao je na očuvanje identiteta, jezika i rumunskih tradicija. Ovaj praznik slavi se od 2015. godine u poslednjoj nedelji maja. Šef rumunske države je podvukao da je potrebno da se glas dijaspore jače čuje u Bukureštu i drugim prestonicama širom sveta. Vlada Rumunije će i ubuduće podržavati Rumune van granica zemlje, izjavio je premijer Rumunije Marčel Čolaku sa napomenom da će u julu potpisati Sporazum kojim se Rumunima koji rade u Španiji priznaje pravo na dvojno državljanstvo. Čolaku je naglasio da će do kraja godine Rumunija postati punopravni član Šengen zone. Ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku je izjavila da blagostanje i bezbednost rumunskih državljana u inostranstvu i stalni dijalog sa dijasporom treba da budu prioriteti rumunske diplomatije. Dan Rumuna u rasejanju obeležen je prigodnim manifestacijama u Bukureštu i na Festivalu ,,Ovde-Tamo” uz prisustvo više od 500 Rumuna iz inostranstva istorijskih zajednica i Rumunije. Dan Rumuna u rasejanju je priznanje rumunske države rumunskim zajednicama van granica zemlje.

    25. maja ,,Zlatna generacija” rumunskog fudbala odigrala je poslednju utakmicu protiv svetskih fudbalskih legendi. Iako su svetske legende selektora Žozea Murinja vodile sa 2-0, pred 50 000 gledalaca na Nacionalnoj areni u Bukureštu ,,zlatna generacija” Rumunije pobedila je na kraju sa 3-2. Podsećamo, Rumunija je pre 30 godina na Svetskom prvenstvu u SAD postigla svoj najjveći uspeh u istoriji osvajanjem 5. mesta. U dresu rumunske reprezentacije igrali su George Hadži, George Popesku, Miodrag Belodedić, Dan Petresku, Ilije Dumitresku, Florin Radučoju i Marijus Lakatuš, a u dresu svetskih legendi Brazilac Rivaldo, Francuz Karambo, Bugarin Stojičkov i Portugalac Nuno Gomez.

  • Od budžetskog deficita do socijalnih mera (28.05.2024)

    Od budžetskog deficita do socijalnih mera (28.05.2024)

    U superizbornoj godini vlast u Rumuniji ima nimalo lak zadatak da identifikuje finansijske odgovore za višegodišnji budžetski deficit. Poštuju se pojedini zahtevi kao se ne bi probila gornja granica koju Brisel budno prati, a pokušaj da se pronadje zajednički imenitelj za funkcionisanja države pod povoljnim uslovima rezultirao je izradom državnog budžeta sa deficitom od 5%, za 0,68% niži u odnosu na prethodnu godinu. Prema objavljenim podacima Ministarstva za finansije, budžetski deficit je u prva četiri meseca tekuće godine već dostigao 3,24% bruto društvenog proizvoda, i za 2% je viši nego u istom periodu prošle godine. Budžetski prihodi bili su od oko 37 miliardi evra i povećani su za 15% godišnje, uključujući ovde i prihode od pdv-a, poreza na profit i ličnih dohodaka. Budžetski troškovi su povećani za 29%, uglavnom posle povećanja ličnih dohodaka, socijalne pomoci i dobara i usluga i iznose oko 48 miliardi evra.

     

    Na budžetski deficit, po oceni minstra za finansije, u aprilu uticala je isplata penzija pre prvomajskih i uskršnjih praznika. Vlast treba da vodi računa da će se Rumunija od 1. jula pridružiti Evropskoj direktivi o minimalnoj plati u privedi. Direktivi koja predvidja da minimalac treba da iznosi namanje 50% prosečne plate u privredi. Povećanje minimalne plate u privredi sa 660 evra na oko 740 evra naćiće se na dnevnom redu Vlade ove nedelje, dok će se iznos oslobodjen poreza povećati sa 40 na 60 evra. Odluke su donete u okviru vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL). Takodje, odlučeno je i da se ograniči trgovinska marža na domaće proizvode. Očekuje se da se ova odluka donese u narednom periodu.

     

    Premijer Marčel Čolaku je izjavio:,,Ovaj koncept je primenjen u Francuskoj kako bi se zaštitili domaći proizvodjači. U Rumuniji nemamo jedan večinski ritejl sa rumunskim kapitalom, za razliku od Poljske. U ovakvoj situaciji potrebno je da tražimo rešenja kako bismo zaštitili domaće proizvodjače.”

    Socijaldemokratska partija i Liberalna partija razmatrale su i pitanje smanjenja budžetskih troškova na najmanju meru do prvog godišnjeg rebalansa državnog budžeta.