Propali američko-ukrajinskih razgovori u petak u Vašingtonu ne nagoveštavaju da će SAD preuzeti važniju ulogu u uspostavljanju mira u Ukrajini. Sada je došao red na Evropu da preuzme ovu ulogu. Evropa prolazi kroz jedinstveni period svoje bezbednosti, izjavio je u nedelju u Londonu britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer), domaćin neformalnog samita održan u prisustvu 15 saveznika Ukrajine i predsednika Volodimira Zelenskog. Prsutni su preuzeli obavezu da učine više za bezbednost Evrope i da se bolje naoružaju, ali su istovremeno insistirali i na potrebi jake podrške od strane SAD. Agencija Frans pres navdi da je skup pokazao da izmedju pristupa američkog predsednika Donalda Trampa, koji želi brzo postizanje mira izmedju Rusije i Ukrajine, i evropskih lidera, koji su spremni da vojno podrže Kijev do postizanja prihvatljivog mira, postoji veliki jaz. Evropa, dodao je Starmer, treba da preuzme najveći deo napora, ali da bi se odbranio mir na našem kontinentu ovaj napor treba da ima i solidnu podršku SAD. Mnoge evropske države izdvajaće veća sredstva za odbranu, izjavio je generalni sekretar Severnoatlanske alijanse Mark Rute. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen smatra da Eropska unija treba da se hitno naoruža i da se sprema za najgore. Ona je istakla da će na vanrednom sanitu 6. marta predložiti sveobuhvatan plan naoružavanja Evropske unije. Plan koji izmedju ostalog predvidja da se članicama Evropske unije omogući širi fikalni okvir za povećanje vojnih izdataka. Učesnici samita su razgovarali i o sveobuhvatnim garancijama za Ukrajinu, koje po mišljenju predsednice Evropske komisije treba da krenu od ekonomskog preživljavanja pa do vojne otpornosti. Pre samita u Londonu, britanski premijer je saopštio da sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom pripremaju plan za prestanak borbi u Ukrajini, plan sa kojim će biti upoznate i SAD. Plan predvidja i volontersku koaliciju evropskih država koja bi Ukrajini pružila bezbednosne garancije u slučaju mirovnog sporazuma sa Rusijom ali i uz pomoć SAD. Na londonskom samitu učetsvovao je i vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan. Boložan je izjavio da su se učesnici dogovorili da nastave finansijsku i vojnu pomoć Kijevu do postizanja primirija. Evropske države treba da preuzmu veći teret za postizanje mira u Evropi izdvajanjen većih izdataka za odbranu. Boložan je dodao da su učesnici samita zaključili da se bezbednosne garancije Ukrajini ne mogu osigurati bez podrške SAD. Ove bezbednosne garancije nisu samo za Ukrajinu, već praktično za celokupni istočni bok, od Baltičkog do Crnog mora, naglasio je v.d. predsednika Rumunije Ilije Boložan.
Tag: Donald Tramp
-
Razgovori o Ukrajini (25.02.2025)
Vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan izjavio je da je bezbednost susedne Ukrajine od suštinske važnosti za Rumuniju i evropski kontinent. U video obraćanju na samitu u Kijevu, Boložan je naglasio da je potrebna podrška Ukrajini i u narednim etapama, u mirovnom procesu i obnovi zemlje. Rumunija je spremna za koordinaciju sa svim evropskim partnerima i saveznicima na brzom pronalaženju puta ka opravdanom i trajnom miru-naglasio je Boložan. Rumunija ponavlja da se pregovori o rešavanju trogodišnjeg rata u Ukrajini ne mogu održati bez Ukrajine-saopštilo je u ponedeljak Ministarstvo spoljnih poslova u Bukureštu. Prema istom izvoru, ne može se postići pravedan i trajan mir bez dovodjenja odgovornih za zločine u Ukrajini i protiv ove države pred licem pravde. Ministarstvo u Bukureštu navodi da za Rumuniju jedna sigurna, otporna, stabilna, demokratska i prosperitetna ukrajinska država ostaje glavno spoljnopolitičko pitanje. Diplomatija u Bukureštu tvrdi da nikakvi razgovori o bezbednosti Evrope ne mogu da se vode bez direktnog učešća evropskih država. Ova afirmacija je u poslednje vreme široko prihvaćena. Učešće evropljana u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom je potrebno, priznao je i dirigent ruske invazije, ruski predsednik Vadimir Putin, koji je sugerisao da će rat potrajati. Planetarna vedeta trenutka, novi američki lider Donald Tramp, izjavio je da se slaže da je potrebno da i evropljani odigraju ulogu u mirovnom procesu u Ukrajini garantujući bezbednost Kijeva. Tramp je dodao da će Putin prihvatiti rasporedjivanje evropskih mirovnih snaga iako je ranije u više navrata odbacio ovu ideju. Američki predsednik Donald Tramp primio je u Vašingtonu francuskog šefa države Emanuela Makrona koji je rekao da se primirije može postići u narednih nekoliko sedmica. U medjuvremenu, predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potvrdili su na samitu u Kijevu podršku Ukrajini. Poruka Evropske unije glasi: nastavićemo podršku i izvršiti dodatni pritisak uvodjenjem novih sankcija ruskom agresoru. Iako se sve članice Unije ne slažu, na agendi Brisela nalazi se i nova vojna pomoć vredna 20 miliardi evra, pomoć koja je o oceni Brisela više namenjena konsolidaciji Kijeva u pregovorima nego uspostavljanju mira.
-
Rumunija na skupu u Parizu (20.02.2025)
Na inicijativu francuskog predsednika Emanuela Makrona u sredu je održan novi skup, ovoga puta u širem formatu, posvećen bezbednosti evropskog kontinenta. Poziv je upućen ovoga puta i predseniku Rumunije Iliji Boložanu i liderima Norveške, Kanade, Litvanije, Estonije, Letonije, Češke,Finske, Grčke, Švedske i Belgije. Susret je zakazan posle korenitih promena stava SAD prema evropskim državama i adninistracijama u Kijevu i Moskvi. Sa jedne strane vlada Donalda Trampa kritikuje Evropu za nedovoljno učešće u rešavanje sukoba, naziva predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog diktatorom jer nije raspisao izbore i smatra ga delimično krivim za izbijanje rata, iako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu još 2014.godine kada je aneksirala Krimsko poluostrvo. Sa druge strane Vašington izgleda da je ublažio ton u razgovorima sa moskovskim režimom i mogao bi da vodi unilateralne pregovore ne samo o miru u Ukrajini već, kako pišu novinske agencije, i o podeli zona uticaja po modelu omražene konferencije na Jalti 1945. godine, kada je istočna Evropa prepuštena Sovjetskom Savezu. U ovom kontekstu vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan je izjavio da je bezbednost Ukrajine istovremeno i bezbednost Evrope i Rumunije. Sa druge strane Francuska će povećati podršku Rumuniji, izjavio je Bložan posle zasebnih razgovora sa francuskim liderom: ,,Još jednom smo uvereni da Francuska ostaje uz nas kao što je bila i u najvažnijim trenucima naše istorije. Potvrdjena je stabilnost francuskog vojnog prisustva u Rumuniji. Na naš zahtev ovo prisustvo će biti konsolidovano u narednom periodu’’.
Na kraju skupa Boložan je izjavio da su članice istočne Evrope prve osećale posledice rata u Ukrajini. On je naglasio da su evropsko jedinstvo i saradnja sa SAD u okviru Severnoatlanske alijanse sada potrebnije više nego ikada ranije za rešavanje sukoba: ,,Mi nismo uz Ukrajinu samo iz humanitarnih razloga. U prvom redu iz humanitarnih, ali i iz strateških interesa naše zemlje. Drugi važan zaključak je taj da i dalje saradnja sa evropskim državama i SAD može da bude najbolja formula za rešavanje krize, ne samo za prestanak vatre, već i postizanje pravednog mira, da ne bi u narednim godinama izbio novi sukob. Ovaj pravedan i izbalansiran mir ne može se postići bez učešća Ukrajine i Evropske unije u pregovorima’’.
Francuski predsednik Emanuel Makron je izjavio da Rusiju i Vladimira Putina smatra ,,najvećom pretnjom po Evropu’’. I Makron i britanski premijer Keir Starmer dobili su poziv da sledeće sedmice u Vašingtonu učestvuju u konsultacijama u vezi sa mirom u Ukrajini, saopštio je savetnik predsednika Donalda Trampa za bezbednosna pitanja Majk Valc.
-
Vesti – 13.02.2025
Kabinet koji predvodi Marčel Čolaku odobrio je u četvrtak dve odluke u vezi sa određivanjem prioriteta projekata uključenih u Nacionalni investicioni program „Angel Saligni” i u program koji sprovodi Nacionalna investiciona kompanija (CNI). Istovremeno, na dnevnom redu sednice Vlade bilo je proširenje zone slobodne trgovine u Luci Konstanca (jugoistok), na Crnom moru. Izvršna vlast želi da na ovaj način podstakne ekonomski razvoj regiona i unapredi trgovinske razmene u ovoj oblasti. Takođe u četvrtak usvojene su nove mere koje podržavaju reorganizaciju Nacionalne agencije za borbu protiv droga. S druge strane, Marčel Čolaku je saopštio da je koaliciona vlada PSD-PNL-UDMR odlučila da obezbedi finansijsku podršku od 800 leja (oko 160 evra), u dve rate, za penzionere sa niskim primanjima. Približno 2,5 miliona penzionera sa primanjima do 2.574 leja (oko 515 evra), što je ekvivalent neto minimalne zarade, imaće koristi od ove pomoći. Podrška će biti dodeljena u dve tranše, u aprilu i u drugoj polovini godine. U kontekstu nedavnih poskupljenja, ova mera će pomoći u održavanju minimalnog nivoa socijalne zaštite za starije. Pomoć je namenjena da nadoknadi rast životnih troškova i pruža finansijsku podršku penzionerima. Podsećamo da je početkom ove godine izvršna vlast odlučila da ne prilagođava penzije stopi inflacije kako je predviđeno, što je potez koji je izazvao talas nezadovoljstva.
Ministarstvo odbrane u Bukureštu saopštilo je da su njegovi radarski sistemi za praćenje i osmatranje u sredu veće identifikovali vazdušnu metu koja je nakratko prešla u rumunski vazdušni prostor, u pravcu ka Ukrajini. Vlasti su odmah poslale RO-Alert poruku stanovništvu u pograničnim oblastima Rumunije sa Ukrajinom. Istovremeno, Rumunija je podigilga dva aviona F-16 rumunskog ratnog vazduhoplovstva i dva aviona Eurofighter španskog ratnog vazduhoplovstva. Ministarstvo odbrane Rumunije izvestili su o mogućem udaru na nacionalnu teritoriju u blizini rumunsko-ukrajinske granice, ali bez materijalne štete. S druge strane, predsednica Republike Moldavije, Maja Sandu, izjavila je danas da su dve ruske bespilotne letelice narušile vazdušni prostor njene zemlje i eksplodirale na tlu, ali da nema opasnosti za građane. Ukrajinska vojska saopštila je da je tokom noći Rusija napala Ukrajinu sa 140 dronova.
Uprava za istraživanje organizovanog kriminala i terorizma u godišnjem izveštaju upozorava da je Rumunija, zajedno sa drugim evropskim državama, prošle godine bila na meti „sabotažnih“ akcija specifičnih za hibridne tehnike Ruske Federacije. Želeli su da testiraju odbrambenu spremnost zemalja NATO-a i pronađu slabosti u infrastrukturi. Što se tiče upotrebe droga, poslednjih godina beleži konstantan porast. Kanabis je i dalje najtraženija droga u Rumuniji, ali i najviše zaplenjena od strane vlasti.
Ministri odbrane NATO-a sastali su se danas u Briselu prvi put od kada je republikanac Donald Tramp započeo svoj mandat u Beloj kuću, u kontekstu mogućih razgovora za postizanje pregovaračkog rešenja za prekid rat u Ukrajini. Tema o kojoj će saveznici razgovarati u petak biće usmerena na povećanje vojnih izdataka i rat u Ukrajini. Nedavno je generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao saveznike koji nisu povećali budžet za odbranu iznad 2% da to učine do leta. Rute je nagovestio da će na samitu NATO-a ove godine pozvati na povećanje od 3%. BDP-a On je takođe dodao da bi evropski saveznici i Kanada trebalo da povećaju svoju podršku Ukrajini daleko iznad onoga što SAD trenutno pružaju.
Euronext – glavna pan-evropska berza za transakcije žitom – otvoriće filijalu u Rumuniji, u Konstanci. Luka na jugoistoku zemlje postala bi referentni punkt za cene žitarica u crnomorskom basenu, a rumunski poljoprivrednici i oni iz susednih zemalja mogli bi da isporučuju svoju robu pod optimalnim uslovima. Očekeje se da će Linije Euronext-a za tokove kukuruza biti otvorene krajem ove godine, a za pšenicu sledeće.
Više od 2.400 Rumuna je do sada podnelo zahteve za glasanje putem pošte, a preko 1.400 je zatražilo da glasa na biračkom mestu van zemlje, izvestila je u četvrtak Stalna izborna komisija. Rok za upis u birački spisak za glasače u inostranstvu koji žele da glasaju putem pošte je 20. mart do 23.59 časova. Rok za upis u birački spisak gradjana Rumunije koji žele da glasaju u inostranstvu na biračkom mestu je 4. mart do 23.59 časova. U Rumuniji se ponovo održavaju predsednički izbori 4. i 18. maja, nakon što je prethodne izbore, zakazane u decembaru prošle godine, poništio Ustavni sud zbog propusta u izbornom procesu.
Mirovni proces u Ukrajini je pokrenut – rekao je američki predsednik Donald Tramp, ne navodeći detalje, nakon telefonskih razgovora, u sredu, sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i Ukrajine Volodimirom Zelenskim. To je bio prvi razgovor izmedju američkog predsednika i Vladimira Putina u skoro tri godine, s obzirom da je, nakon invazije na Ukrajinu i pojave informacija o ratnim zločinima koje su počinili Rusi, bivši predsednik Džo Bajden odbio da razgovara sa liderom Kremlja. Takođe u sredu, američki sekretar za odbranu Pit Hegset rekao je da Ukrajina ne može da se vrati na svoje granice niti da se pridruži NATO-u. Za Kijev su oslobađanje svih okupiranih teritorija i pristupanje Alijansi ključni ciljevi. Istovremeno, Evropska unija želi čvrste bezbednosne garancije za Ukrajinu.
Privremeni predsednik Rumunije Ilie Boložan potpisao je, u ovom svojstvu, svoj prvi ukaz o imenovanju bivšeg ministra spoljnih poslova Luminice Odobeskua za savetnika predsednika. Diplomata Luminica Odobescu je takođe bila predsednički savetnik tokom mandata predsednika Klausa Johanisa. Boložan je u sredu preuzeo dužnost privremenog šefa države, zamenivši Johanisa koji je podneo ostavku.
-
Rezultat koji neće ostavljati nikoga ravnodušnim (15.11.2024)
Rezultat američkih predsedničkih izbora i način na koji će uticati na globalne tokove nalaze se u centru pažnje medjunarodne zajednice. Povratak Donalda Trampa u Belu kuću donosi nove neizvesnosti. Svojim politikama, polazeći od koncentrisanja na ekonomiju pa sve do migracione strategije i spoljnih poslova, kao i stavom prema američkim delikatnim pitanjima neće nikoga ostavljati ravnodušnim. Profesor za medjnarodne odnose Štefan Čokinaru u svojoj analizi ističe: ,,Izbor Donalda Trampa bila je odlična vest za Madjarsku i Moskvu i veoma loša za Peking kao i za Brisel i London. Sutradan posle američkih izbora, Britanci su se okupili na vanrednoj sednici i razgovarali o potrebi da se odustane od Bregzita i da se London vrati Evropi. Tramp će u prvih šest meseci sa svijim timom početi da rešava ono što je obećao. A obećao je da če rešiti pitanje nelegalne migracije u SAD, po cenu proterivanja 11 miliona ljudi. Obećao je da će rešiti i ekonomsku katastrofu u kojoj se SAD naalaze. Kako će rešiti ovaj problem?. Pod jedan: smanjiće poreze i takse da bi podsticao proizvdnju, ohrabriće povratak pojedinih industrijskih grana SAD koje će biti oslobodjene poreza i taksi. Takse i poreze koje će primeniti najavljuju ekonomski rat’’.
Drugim rečima za evropske proizvode primeniće se uvozni porezi od 10 do 20%, a za proizvode iz Kine do 60%. Štefan Čokinaru dodaje: ,,Ovo znači ekonomski rat, ne treba da se krijemo iza reči, je ove ukazuju na realnost. Tramp će bez sumnje ovako postupati. Otvaraće se nova radna mesta, ekonomija će ubrzati rast. I berzanski signali su dobri posle izbora Trampa, akcije su u porastu, ali sve ovo će izazvati velike socijalne probleme, jer će biti sve manje novca za zdravstvo, sistem koji je u SAD nepravedan i dabalansiran. Biće manje novca za obrazovanje, socijalne programe i programe inkluzije.’’
Jedan od problema sa kojim će se Tramp suoćavati posle povratka u Belu kuću su klimatske pomene koje on naziva ,,farsom’’. Skeptičan u vezi sa globalnim zagrevanjem i akcijama za suzbijanje klimatskih promena, Tramp je u svom prethodnom predsedničkom mandatu povukao SAD iz Pariskog sporazuma iz 2016. godine. I postoji zabrinutost da će u svom novom mandatu napraviti isti potez, nakon što je Bajden vratio SAD u Pariski sporazum o klimatskim promenama. Očekuje se da će Tramp ohrabriti izgradnju gasovoda i ekstrakcije na Aljsaci. Ova strepnja bazira se na naglo smanjenje cene akcija kompanija energije vetra. Posledice ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku nalaze se takodje pod lupom analitičara. Štefan Čokinaru objašnjava: ,,U vezi sa Ukrajinom jasno je da će Tramp inistirati na pregovorima Moske i Ukrajine i pokušati, kako je već najavio, da političkim i strateškim ultimatumom nametne mir američkom silom. Tramp je trgovac, biznismen, čovek koji voli da pregovara. Šta će i do koje mere pregovarati, niko ne zna, postoje samo scenariji. Ja ne bih verovao da u ovom trenutku postoje granice do koje mogu pregovori da idu i koje Tramp po svom karakterističnom entuzijazmu, još nije odgonetnuo.’’
Na Srednjem istoku u Jerusalimu Benjamin Netanjahu radovao se Trampovoj pobedi, podseća Štefan Čokinaru: ,,On je Trampov prijatelj. Jasno je da se obruč steže oko Irana, da će na tapet opet biti Abrahamovi sporazumi, da će biti ojačan i to mnogo položaj Saudijske Arabije. Nije isključeno da se iduće godine postigne mirovni sporazum izmedju Saudijske Arabije i Izraeka i možda neka vrsta malog zajedničkog tržišta na Srednjem istoku. Ali, ponavljam, sve na bazi izolacije Irana i izbacivanja iranskih proksi aktera Hamasa, Hezbolaha i Hutija iz igre’’.
Kada je reč o politici SAD prema istočnom boku Severnoatlanske alijanse, prema prvoj odbrambenoj liniji NATO-a i slobodnog sveta, ova se usvaja u kongresu, i posebno u Pentagonu, kaže profesor Čokinaru. Tamo su pre nekoloko godina postavljane šahovske figure i analizirani potezi i ovde neće biti nikakvih promena. Poznat je stav Trampa koji matra da je finansijska pomoć SAD Ukrajini previsoka, tako da on traži od evropskih saveznika da izdvajaju veća sredstva za njihovu bezbednost, dodao je professor Čokinaru.
-
Reakcije na izbor Donalda Trampa (07.11.2024)
Mnogi politički lideri čestitali su republikancu Donaldu Trampu pobedu na predsedničkim izborima u SAD. Pre prebrojavanja svih glasova Tramp je osvojio glasove 270 elektora što je bilo dovoljno za pobedu i postao drugi predsednik SAD sa dva neuzastopna predsednička mandata. Aktuleni predsednik SAD Džo Bajden i demokratska kandidatkinja Kamala Heris čestitali su Donaldu Trampu pobedu. Džo Bajden je pozvao novoizabranog predsednika u Belu kuću i založio se za tranziciju bez problema sa napomenom da je saradnja za ujedinjenje zemlje od suštinskog značaja. ,,Rezultat predsedničkih izbora u SAD nije ono što smo mi priželjkivali, ali treba da ga prihvatimo’’- izjavila je Kamala Haris u govoru na Harvard univerzitetu u Vašingtonu. Evropski lideri su požurili i čestitali Donaldu Trampa pobedu pre objavljivanja konačnih rezultata i naglasili da izmedju Evrope i SAD postoje tesni odnosi. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ,,toplo pozdravila’’, pobedu Donalda Trampa, a predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel je podsetio na ,,neraskidivu alijansu’’ i ,,istorijsku vezu’’ Evropske unije i SAD. Predsedenik Francuske Emanuel Makron je obećao da će naročito ,,u novom kontekstu’’ saradjivati sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom na konsolidaciji Evrope. Britanski premijer Kejir Starmer je izjavio da sa nestrpljenjem očekuje da radi sa Donaldom Trampom u narednim godinama, a generalni sekretar Severnoatlanske alijanse Mark Rute, bivši premijer Holandije, izjavio je da će položaj lidera Donalda Trampa ,,biti ponovo od suštinskog značaja za očuvanje naše snažne alijanse’’
U telefonskom razgovoru kineski lider Ši Žimping čestitao je Donaldu Trampu pobedu i založio se za ,,stabilne, zdrave i trajne odnose’’. ,,Nadamo se da će obe strane braniti principe obostranog poštovanja, mirne koegzistencije i obostrano korisne saradnje’’, preneo je Ši Žimping. On je dodao da je potrebno da se ,,pronadje način na koji će Kina i SAD saradjivati u novoj eri’’. Dobri odnosi izmedju Pekinga i Vašingtona doneće obostrane koristi Kini i SAD kao i svetu, kazao je Ši Žimping. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski u telefonskom razgovoru čestitao je Trampu pobedu koju smatra istorijskom i ubedljivom. Zelenski je podvukao da se sa Donaldom Trampom dogovorio da održe tesan dijalog i da ,,razvijaju saradnju’’ Ukrajine i SAD. Šef rumunske države Klaus Johanis izjavio je da je Bukurešt snažan i angažovan strateški saveznik Vašingtona. Sa svoje strane predsednik vlade Rumunije Marčel Čolaku je istakao da je Rumunija spremna na saradnju u cilju jačanja strateškog partnerstva sa SAD.