Tag: Elena Laskoni

  • Vesti – 05.12.2024

    Vesti – 05.12.2024

    Lideri četiri proevropske parlamentarne stranke – Socijaldemokratske stranke (PSD), Nacionalne liberalne partije (PNL), Unije spasimo Rumuniju (USR) i Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji (UDMR), kojima se pridružila i grupa nacionalnih manjina, odlučili su u sredu uveče da formiraju koaliciju koja ima za cilj da obezbedi stabilnu vladu i nastavi reforme. Koalicija nastoji da izbegne izolaciju Rumunije na globalnom nivou, da održi solidan tempo ekonomskog razvoja i očuva evropski kurs zemlje, apsorpciju fondova zajednice, sprovede reforme predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, obezbedi pristupanje Rumunije Šengenu i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Tačan program i struktura buduće koalicije biće odlučena nakon drugog kruga predsedničkih izbora u nedelju.

    Ministarstvo spoljnih poslova u Bukureštu saopštilo je u četvrtak da je obavestilo savezničke države o pokušajima spoljnog mešanja u izbornu kampanju u Rumuniji. „Rumunske vlasti istražuju ovaj pokušaj uticaja, koji je u toku. (…)Preduzećemo sve neophodne mere da zaštitimo demokratiju, nacionalnu bezbednost i suverenitet – navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova. U međuvremenu, Generalno tužilaštvo podnelo je izveštaj po službenoj dužnosti nakon analize dokumenata koji su predstavljeni na sednici Vrhovnog saveta nacionalne odbrane u vezi sa kampanjom kandidata Kalina Đorđeskua i sa kojih je skinuta oznaka tajnosti. Istrage su usmerene na izborne zločine, kao i krivična dela pranja novca u njegovoj izbornoj kampanji. Generalno tužilaštvo traži i od Direkcije za borbu protiv organizovanog kriminala i terororizma (DIICOT) odvojenu istragu. S druge strane, Ustavnom sudu su u četvrtak stigla četiri zahteva za poništavanje rezultata iz prvog kruga predsedničkih izbora. Šef Stalnog izbornog tela Toni Grebla kaže, međutim, da se on ne može poništiti, jer su zakonom predviđeni rokovi prekoračeni, a Ustavni sud je potvrdio rezultate od 24. novembra. Nezavisni Kalin Đorđesku i proevropska Elena Laskoni, šefica Unije spasite Rumuniju USR, suočiće se u drugom krugu predsedničkih izbora, 8. decembra. U dijaspori glasanje za novog predsednika počinje u petak i traje tri dana.

    Evropska komisija je zatražila od TikTok platforme da zamrzne sve informacije u svom sistemu, koje je se odnose na izbore u EU, kako bi ih detaljnije proučila. Komisija je sazvala nekoliko sastanaka sa zvaničnicima zemalja članica, evropskih institucija i drugih digitalnih platformi sa kojima će analizirati sistemske informacione rizike na nivou čitavog bloka EU, počev od slučaja Rumunije. Nakon rezultata prvog kruga predsedničkih izbora, Rumunija je zatražila od EK da pokrene zvaničnu istragu o platformi, na osnovu pravila zajednice o društvenim medijima. U utorak, u Evropskom parlamentu, Platforma je branila mere koje je usvojila za borbu protiv dezinformacija u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji i negirala da favorizuje nezavisnog kandidata Kalina Đorđeskua.

    Tužioci Direkcije za borbu protiv organizovanog kriminala i terororizma (DIICOT) poslali su pred sud iz preventivnog pritvora 34-godišnjeg Kolumbijca koji je optužen za pokušaj diverzije. Istražitelji kažu da je osumljičeni u julu ove godine izradio plan za uništavanje nekih posebno važnih objekata u Rumuniji, kako bi ugrozio nacionalnu bezbednost. Kolumijskog državljanina je na te radnje podstakao ruski državljanin. Tužioci takođe navode da je osumljičeni muškarac bio obučen da prikuplja obaveštajne podatke u zemlji porekla, i fotografisao i pravio video snimke objekata koje je planirao da uništi, ali intervencijom policije plan nije realizovan

    Generalno tužilaštvo saopštilo je da će analizirati dokumente koje su tajne službe predstavile na sastanku Vrhovnog saveta odbrane zemlje (CSAT) o Kalinu Đorđeskuu, nezavisnom kandidatu za predsednika Rumunije, kako bi utvrdilo da li postoje elementi koji bi mogli da dovedu do pokretanja krivične istrage. Prema dokumentu, koji je predsednik Klaus Johanis odlučio da deklasifikuje, čini se da je jedan državni akter koordinisao aktivnostima naloga na Tik Toku i da je položaj Kalina Đorđeskua dostigao deveto mesto u svetskim trendovima, pre prvog kruga predsedničkih izbora. Obaveštajne službe su napomenule i da je bilo na desetine hiljada ruskih sajber napada na sisteme Stalne izborne komisije, izvršenih čak i u noći prebrojavanja glasova. Nezavisni kandidat kritikovan zbog svojih proruskih, ekstremističkih stavova, Kalin Đorđesku suočiće se sa proevropskom kandidatkinjom Elenom Laskoni, šeficom Unije spasite Rumunju USR u drugom krugu predsedničkih izbora koji je zakazan za 8. decembar.

    Poverenje analitičara u rumunsku ekonomiju je smanjeno prošlog meseca, u kontekstu nedavnih političkih dešavanja. Istraživanje sprovedeno među stručnjacima predviđa povećanje inflacije u narednoj godini, depresijaciju nacionalne valute, leja i niži privredni rast nego što je ranije procenjeno. Makroekonomski indikator poverenja CFA Rumunske asocijacije smanjen je u novembru za 13,5 poena, na vrednost od 31,4 poena, što je najniži nivo zabeležen od jula 2020. do sada. Što se tiče kursa evro-leu, 77% analitičara udruženja koji učestvuju u istraživanju predviđa depresijaciju leja u narednih 12 meseci, a ostali stagnaciju. Projektovani deficit državnog budžeta za 2025. godinu bio bi u proseku 7,2% bruto domaćeg proizvoda, privredni rast 1,3%, a javni dug 58% BDP-a.

  •   Uzastopne runde izbora  (03.12.2024)

      Uzastopne runde izbora  (03.12.2024)

    8.decembra u 21 čas u Rumuniji se završava izborni maraton koji je počeo u junu evroparlamentarnim i lokalnim izborima i nastavljen u novembru i decembru predsedničkim i parlamentarnim. Tri uzastopne nedelje posvečene izboru predsednika države i Parlamenta predstavljaju veliko iskušenje za rumunske vlasti i društvo uopšte. 24. novembra, posle prvog kruga predsedničkih izbora, logistički izazovi poklapali su se sa ogromnim iznenadjenjem i političkim i društvenim skandalom. Suprotno prognozama, prvo mesto je osvojio nezavisni kandidat Kalin Djordjesku, a drugo predsednica opozicione Unije spasite Rumuniju Elena Laskoni. Ustavni sud je na žalbe na nepravilnosti u prvom krugu doneo odluku da Centralni izborni bro ponovo prebroji valjano izražene kao i poništene glasove. 1. decembra Ustavni sud je ponovo zasedao i u ponedeljak odbacio zahtev za poništenje prvog kruga izbora tako da će u drugom krugu 8. decembra trku za osvajanje predsednicke dužnosti nastaviti Kalin Djordjesku i Elena Valerika Laskoni, saopštio je predsednik Ustavnog suda Rumunije. Ko su kandidati za najvišu državnu funkciju? Kalin Djordjesku je diplomirao na Fakultetu agronomije, bio je direktor Nacionalnog centra za trajni razvoj, Direktor u Ministarstvu spoljnih poslova, generalni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine i izvestilac jednog Biroa Ujedinenih Nacija. Deo izbornog tela smatra da je Djordjesku patriota i branilac hrišćanskih vrednosti, dok ga drugi smatraju rusofilskim antisemitom, antievropskog i antinatovskog opredeljenja. Na iznenadjenje mnogih on je u prvom krugu osvojio 23% glasova. Manje iznenadjenje nije ni  plasman Elene Laskoni u drugi krug sa 19% glasova. Rodjena 1972. godine Laskoni je posle dvadestogodišnje karijere televizijske reporterke, producentkinje i spikerke počela je da se bavi politikom 2020. godine, kada je postala gradonačelnica grada Kampulung, okrug Ardješ. Ove godine u junu je ponovo izabrana na ovu dužnost. Njen politički uspon bio je vrtoglavan. U junu Laskoni je izabrana za predsednicu Unije spasite Rumuniju i kandidatkinju za predsedničku dužnost. Oko Elene Laskoni pojavile su se i neke kontroverze, a najzvučnija je njen stav prema tradicionalnoj porodici, što je izazvalo tenzije unutar sopstvene partije kao i u javnosti u vezi sa odnosom sa svojom ćerkomo članicom zajednice LGBTQ. 8. decembra očekuje se neizvesna borba dva kandidata za predsedničku funkciju.

  • Promene na rumunskoj političkoj sceni (26.11.2024)

    Promene na rumunskoj političkoj sceni (26.11.2024)

    9. juna Socijaldemokratska partija (PSD) i Nacionalna liberalna partija (PNL), stubovi rumunskog političkog sistema i vadajuće stranke , postigle su ubedljivu pobedu na evroparlamentranim izborima, kao i na lokalnim na kojima su izašle sa zajedničkim ili zasebnim listama. Ništa nije nagovestilo izborni debakl dve pomenute partije u prvom krugu predsedničkih izbora. Kandidati socijaldemokrata i liberala za najvišu državnu funkciju postigli su najslabije rezultate u istoriji dve stranke: predsednik liberala Nikolaje Čuka zauzeo je tek peto mesto u prvom krugu izbora sa manje od 9% osvojenih glasova i postao prvi liberalni kandidat koji nije dostigao dvocifreni procenat, dok je kandidat socijaldemokrata Marčel Čolaku , koji je prema prognozama imao najveće šanse da pobedi u prvom krugu, zauzeo je treće mesto sa 19% osvojenih glasova i postao prvi socijaldemokratski kandidat koji nije uspeo da se plasira u drugi krug izbora. Čolaku i Čuka su preuzeli odgovornost za poraz i podneli su ostavke na dužnost predsednika stranke. 1. decembra, izmedju dva predsednička kruga, održace se i parlamentarni izbori, i glavne političke stranke treba brzo na predju preko izbornog šoka. Socijaldemokratska partija nastoji da ponovo stekle poverenje izbornog tela boljom komunikacijom sa gradjanima, izjavio je podpredsednik stranke i Evropskog parlamenta Viktor Negresku zadužen za političko komuniciranje do parlamentarnih izbora. On smatra da je potrebno da se promovišu socijaldemokratske vrednosti u budućem sazivu Parlamenta sa napomenom da će Socijaldemokratska partija ulagati dodatne napore i objasniti šta namerava da uradi ako će pobediti. Imamo zapažene rezultate u nedvosmislenom i direktnom komuniciranju sa gradjanima. Treba da kažemo iskreno šta možemo i šta želimo da uradimo, izjavio je Negresku. Kod liberala celo rukovodstvo je podnelo ostavku i na dužnost vd predsednika izabran Ilije Boložan, čovek koji je postigao izuzetne rezutate u administraciji i ekonomiji okruga Bihor i grada Oradea. Boložan je najavio da će Nacionalna liberalna partija podržati proevropski put Rumunije i politike desnog centra i da će u drugom krugu liberali bezuslovno podržati Elenu Laskoni, liderku Unije spasite Rumuniju (USR). U drugi krug Laskoni će se 8. decembra boriti sa pobednikom prvog kruga Kalinom Djordjeskuom koji važi za toksičnu i opasnu osobu zbog svojih ekstremističkih i proruskih stavova. U narednom periodu, dodao je Boložan, liberali će se u u Parlamentu zalagati za javne politike, odnosno za efikasniju državu i smanjenje resipništva, politike koje će posredstvom decentralizacije omogučiti razvoj lokalnih zajednica kao i za usvajanje programa podrške lokalnim izabranicima, politike koje podržavaju pravnu državu, pravednost, nezavisni pravosudni sistem, meritokratiju i pravila koja će omogućiti korektno društveno ponašanje.