Propali američko-ukrajinskih razgovori u petak u Vašingtonu ne nagoveštavaju da će SAD preuzeti važniju ulogu u uspostavljanju mira u Ukrajini. Sada je došao red na Evropu da preuzme ovu ulogu. Evropa prolazi kroz jedinstveni period svoje bezbednosti, izjavio je u nedelju u Londonu britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer), domaćin neformalnog samita održan u prisustvu 15 saveznika Ukrajine i predsednika Volodimira Zelenskog. Prsutni su preuzeli obavezu da učine više za bezbednost Evrope i da se bolje naoružaju, ali su istovremeno insistirali i na potrebi jake podrške od strane SAD. Agencija Frans pres navdi da je skup pokazao da izmedju pristupa američkog predsednika Donalda Trampa, koji želi brzo postizanje mira izmedju Rusije i Ukrajine, i evropskih lidera, koji su spremni da vojno podrže Kijev do postizanja prihvatljivog mira, postoji veliki jaz. Evropa, dodao je Starmer, treba da preuzme najveći deo napora, ali da bi se odbranio mir na našem kontinentu ovaj napor treba da ima i solidnu podršku SAD. Mnoge evropske države izdvajaće veća sredstva za odbranu, izjavio je generalni sekretar Severnoatlanske alijanse Mark Rute. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen smatra da Eropska unija treba da se hitno naoruža i da se sprema za najgore. Ona je istakla da će na vanrednom sanitu 6. marta predložiti sveobuhvatan plan naoružavanja Evropske unije. Plan koji izmedju ostalog predvidja da se članicama Evropske unije omogući širi fikalni okvir za povećanje vojnih izdataka. Učesnici samita su razgovarali i o sveobuhvatnim garancijama za Ukrajinu, koje po mišljenju predsednice Evropske komisije treba da krenu od ekonomskog preživljavanja pa do vojne otpornosti. Pre samita u Londonu, britanski premijer je saopštio da sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom pripremaju plan za prestanak borbi u Ukrajini, plan sa kojim će biti upoznate i SAD. Plan predvidja i volontersku koaliciju evropskih država koja bi Ukrajini pružila bezbednosne garancije u slučaju mirovnog sporazuma sa Rusijom ali i uz pomoć SAD. Na londonskom samitu učetsvovao je i vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan. Boložan je izjavio da su se učesnici dogovorili da nastave finansijsku i vojnu pomoć Kijevu do postizanja primirija. Evropske države treba da preuzmu veći teret za postizanje mira u Evropi izdvajanjen većih izdataka za odbranu. Boložan je dodao da su učesnici samita zaključili da se bezbednosne garancije Ukrajini ne mogu osigurati bez podrške SAD. Ove bezbednosne garancije nisu samo za Ukrajinu, već praktično za celokupni istočni bok, od Baltičkog do Crnog mora, naglasio je v.d. predsednika Rumunije Ilije Boložan.
Tag: Emanuel Makron
-
Razgovori o Ukrajini (25.02.2025)
Vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan izjavio je da je bezbednost susedne Ukrajine od suštinske važnosti za Rumuniju i evropski kontinent. U video obraćanju na samitu u Kijevu, Boložan je naglasio da je potrebna podrška Ukrajini i u narednim etapama, u mirovnom procesu i obnovi zemlje. Rumunija je spremna za koordinaciju sa svim evropskim partnerima i saveznicima na brzom pronalaženju puta ka opravdanom i trajnom miru-naglasio je Boložan. Rumunija ponavlja da se pregovori o rešavanju trogodišnjeg rata u Ukrajini ne mogu održati bez Ukrajine-saopštilo je u ponedeljak Ministarstvo spoljnih poslova u Bukureštu. Prema istom izvoru, ne može se postići pravedan i trajan mir bez dovodjenja odgovornih za zločine u Ukrajini i protiv ove države pred licem pravde. Ministarstvo u Bukureštu navodi da za Rumuniju jedna sigurna, otporna, stabilna, demokratska i prosperitetna ukrajinska država ostaje glavno spoljnopolitičko pitanje. Diplomatija u Bukureštu tvrdi da nikakvi razgovori o bezbednosti Evrope ne mogu da se vode bez direktnog učešća evropskih država. Ova afirmacija je u poslednje vreme široko prihvaćena. Učešće evropljana u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom je potrebno, priznao je i dirigent ruske invazije, ruski predsednik Vadimir Putin, koji je sugerisao da će rat potrajati. Planetarna vedeta trenutka, novi američki lider Donald Tramp, izjavio je da se slaže da je potrebno da i evropljani odigraju ulogu u mirovnom procesu u Ukrajini garantujući bezbednost Kijeva. Tramp je dodao da će Putin prihvatiti rasporedjivanje evropskih mirovnih snaga iako je ranije u više navrata odbacio ovu ideju. Američki predsednik Donald Tramp primio je u Vašingtonu francuskog šefa države Emanuela Makrona koji je rekao da se primirije može postići u narednih nekoliko sedmica. U medjuvremenu, predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potvrdili su na samitu u Kijevu podršku Ukrajini. Poruka Evropske unije glasi: nastavićemo podršku i izvršiti dodatni pritisak uvodjenjem novih sankcija ruskom agresoru. Iako se sve članice Unije ne slažu, na agendi Brisela nalazi se i nova vojna pomoć vredna 20 miliardi evra, pomoć koja je o oceni Brisela više namenjena konsolidaciji Kijeva u pregovorima nego uspostavljanju mira.
-
Rumunija na skupu u Parizu (20.02.2025)
Na inicijativu francuskog predsednika Emanuela Makrona u sredu je održan novi skup, ovoga puta u širem formatu, posvećen bezbednosti evropskog kontinenta. Poziv je upućen ovoga puta i predseniku Rumunije Iliji Boložanu i liderima Norveške, Kanade, Litvanije, Estonije, Letonije, Češke,Finske, Grčke, Švedske i Belgije. Susret je zakazan posle korenitih promena stava SAD prema evropskim državama i adninistracijama u Kijevu i Moskvi. Sa jedne strane vlada Donalda Trampa kritikuje Evropu za nedovoljno učešće u rešavanje sukoba, naziva predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog diktatorom jer nije raspisao izbore i smatra ga delimično krivim za izbijanje rata, iako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu još 2014.godine kada je aneksirala Krimsko poluostrvo. Sa druge strane Vašington izgleda da je ublažio ton u razgovorima sa moskovskim režimom i mogao bi da vodi unilateralne pregovore ne samo o miru u Ukrajini već, kako pišu novinske agencije, i o podeli zona uticaja po modelu omražene konferencije na Jalti 1945. godine, kada je istočna Evropa prepuštena Sovjetskom Savezu. U ovom kontekstu vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan je izjavio da je bezbednost Ukrajine istovremeno i bezbednost Evrope i Rumunije. Sa druge strane Francuska će povećati podršku Rumuniji, izjavio je Bložan posle zasebnih razgovora sa francuskim liderom: ,,Još jednom smo uvereni da Francuska ostaje uz nas kao što je bila i u najvažnijim trenucima naše istorije. Potvrdjena je stabilnost francuskog vojnog prisustva u Rumuniji. Na naš zahtev ovo prisustvo će biti konsolidovano u narednom periodu’’.
Na kraju skupa Boložan je izjavio da su članice istočne Evrope prve osećale posledice rata u Ukrajini. On je naglasio da su evropsko jedinstvo i saradnja sa SAD u okviru Severnoatlanske alijanse sada potrebnije više nego ikada ranije za rešavanje sukoba: ,,Mi nismo uz Ukrajinu samo iz humanitarnih razloga. U prvom redu iz humanitarnih, ali i iz strateških interesa naše zemlje. Drugi važan zaključak je taj da i dalje saradnja sa evropskim državama i SAD može da bude najbolja formula za rešavanje krize, ne samo za prestanak vatre, već i postizanje pravednog mira, da ne bi u narednim godinama izbio novi sukob. Ovaj pravedan i izbalansiran mir ne može se postići bez učešća Ukrajine i Evropske unije u pregovorima’’.
Francuski predsednik Emanuel Makron je izjavio da Rusiju i Vladimira Putina smatra ,,najvećom pretnjom po Evropu’’. I Makron i britanski premijer Keir Starmer dobili su poziv da sledeće sedmice u Vašingtonu učestvuju u konsultacijama u vezi sa mirom u Ukrajini, saopštio je savetnik predsednika Donalda Trampa za bezbednosna pitanja Majk Valc.