Centralna izborni biro predstavio je u utorak konačne rezultate izbora za Evropski parlament koji su održani u Rumuniji 9. juna. Posle više od nedelju dana neizvesnosti, Službeni glasnik je objavio zapisnik u vezi sa centralizacijom glasova i dodelom mandata, čime su i zvanično završeni izbori za Evropski parlament. Prema podacima, i plasman i rastojanje između izbornih konkurenata ostali su nepromenjeni. Na prvom mestu našao se savez koji čine Socijaldemokratska partija i Nacionalna-liberalna partija, vladajuća koalicija u Rumuniji, sa 48,5 odsto glasova i koji će u Brisel i Strazbur poslati 19 od ukupno 33 poslaniča, koji su dodeljeni Rumuniji.
Na drugom mestu je opoziciona partija Alijansa za ujedinjenje Rumuna, za koju je glasalo 14,93 odsto birača. AUR će imati 6 poslanika u budućem evropskom zakonodavstvu. Na trećem mestu je Alijansa ujedinjene desnice, formirana oko Unije spasite Rumuniju, koja je osvojila 8,71 odsto glasova. Unija spasite Rumuniju, Partija narodnog pokreta i Snaga desnice su osvojile 3 mandata u Evropskom parlamentu.
Demokratski savez Mađara iz Rumunije dobio je 6,48 odsto glasova, a stranka SOS Rumunija prešla je, sa 5,03 odsto glasova neophodni cenzus. Obe političke formacije imaće po 2 poslanika.
Predstavnicima političkih partija u Rumuniji biće pridodat i nestranački kandidat Stefanuta Nicolae Bogdanel, bivši član USR, za koga je glasalo 3,08 odsto Rumuna.
Centralni izborni biro saopštio je da je ukupanon broja birača upisanih u biračke spiskove, koji su izašli na glasanje, 9.444.894, odnosno izložnost je bila 52,4%.
Za evropske parlamentarne izbore, koji su održani u Rumuniji istovremeno sa lokalnim, organizovano je 18.955 biračkih mesta u zemlji i 915 u inostranstvu. Prema podacima Centralnog biroa, ukupan broj važećih glasova van granica zemlje bio je 210.410.
Glas u dijaspori osvojili su Alijansa PNL PSD – 21,35 odsto, zatim Alijansa ujedinjene desnice – 16,34 odsto i AUR – 14,65 odsto. S.O.S. Rumunija je dobila 13,52 odsto glasova, partija REPER 9,7 odsto. Partija ujedinjene dijaspore, 7,05%, i nestranacki kandidat Stefanuca Nikolae-Bogdanel, 5,9%.
Takodje ove godine, u Rumuniji se održavaju i predsednički i parlamentarni izbori. Na jesen Rumuni biraju predsednika, ali i svoje predstavnike u skupštini. Parlamentarni izbori zakazani su za 8. decembar, medjutim datum za predsedničke izbore i dalje je predmet pregovora PSD-a i PNL-a.
Tag: Evroparlamentarni i lokalni izbori
-
Ko će predstavljati Rumuniju u Evropskom parlamentu (19.06.2024)
-
Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (08.06.2024)
U poslednjoj nedelji kampanje za evroparlamentarne i lokalne izbore 9. juna, rumunske vlasti su javile da su izvršile sve potrebne pripreme. Štampano je vise od 100 miliona glasačkih listića, izjavio je port parol Vlade Mihaj Konstantin: ,,Štampano je više od 22 miliona glasačkih listića za izbore budućih rumunskih poslanika Evropskog parlamenta i skoro 80 miliona listića za izbor lokalne administracije. Strukture Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa prefekturama, preduzele su sve mere za upućivanje potrbnih materilala biračkim mestima i spremne su da od 9. juna i kasnije, do predaje svih izbornih izveštaja, obezbede uslove za ispunjavanje ovog demokratskog prava.”
Za lokalne izbore, rumunski državljani sa pravom glasa mogu da glasaju samo u mestu prebivališta, a za evroparlamentarne na svakom biračkom mestu u zemlji i inostranstvu. Više od 900 glasačkih mesta otvoreno je u inostranstvu i ova se mogu proveravati na sajtu Ministarstva spoljnih poslova mae.ro. Broj glasačkih mesta otvoren je u zavisnosti od broja rumunskih državljana u dotičnim zemljama. Najveći broj mesta otvorena su u Italiji 150, Španiji 147 i Velikoj Britaniji 104. Prijavljeno je oko 207. 000 kandidata od kojih 494 za Evropski parlament.
Tri ministra spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana doputovala su ove nedelje u zvanične posete Bukurestu. Glavne teme susreta sa rumunskim zvaničnicima bile su bilateralna i regionalna saradnja. Tokom susreta sa šefom bosansko-hercegovacke diplomatije Elmedinom Konakovičem, predsednik Rumunije Klaus Johanis je pozitivno ocenio poverenje koje uživaju rumunski vojnici u operaciji Evropske unije EUFOR ALTHEA u ovoj zemlji. Rumunija je jedan od glavnih aktera koji učestvuje u obezbedjivanju sigurnih i stabilnih uslova na Zapadnom Balkanu. Predsednik Johanis je izrazio konstantu podršku Bukurešta evropskom i evoroatlanskom putu zemalja Zapadnog Balkana kao i za osigranje bezbednosti i stabilnosti regiona. U sredu šefica rumunske diplomatije Luminica Odobesku razgovarala je u Bukureštu sa svojim albanskim kolegom Iglijem Hasanijem o podržavanju evropskog puta zemalja Zapadnog Balkana i izrazila spremnost Rumunije za razmenu ekspertize u ovoj oblasti. Luminica Odobesku je istakla da Rumunija posebnan značaj poklanja etničkom, kulturnom i lingvističkom identitetiu arumunske nacionalne manjine u Albaniji. Ministarka spoljnih poslova je vodila razgovore i sa crnogorskim kolegom Filipom Ivanovićem. Ona je podvukla da će Rumunija i ubuduće podržavati pristupanje ove zemlje Evropskoj uniji. Ovim povodom ministri spoljnih poslova Crne Gore i Rumunije potpisali su akcioni plan o saradnji za 2024-2025. godinu. Sličan dokument potpisala je šefica rumunske diplomatije sa kolegom iz Bosne i Hercegovine.
Predsednik Rumunije Klaus Johanis bio je u društvu šefova država koji su potpisali zajedničku deklaraciju kojom se podržava dogovor o prekidu vatre u sukobu Izraela sa Hamasom. Vreme je da se rat završi i ovaj dogovor je polazna tačka, navodi se u deklaraciji koja istovremeno poziva obe strane da porihvate plan američkog predsednika Džoa Bajdena, koji u prvoj etapi predvidja šestonedeljni prekid sukoba, povlačenje izraelskih vojnika iz gusto naseljenih zona Pojasa Gaze, oslobadjanje pojedinih izraleksih talaca i palestinskih zarobljenika, a u drugoj etapi stalni prekid vatre i oslobadjanje svih talaca.
Povodom isteka mandata Belgije na čelu Saveta Evropske unije, predsednik Rumunije Klaus Johanis sastao se ove nedelje sa akreditovanim ambasadorima zemalja Evropske unije u Bukureštu. Susret je bio i povoljna prilika za analizu aktuelne situacije Evropske unije i projekciju budućnosti. Odnoseći se na složeni evropski kontekst, predsednik Klaus Johanis je izjavio da je promovisanje jedne solidne evropske agende, zasnovane na jedinstvu, koheziji i solidarnosti od velikog značaja jer je Unija samo jedinstvom i solidarnošću u akciji uspevala da postane jača svakog puta. U vezi sa situacijom u Ukrajini, predsednik Rumunije se izjasnio za nastavljanje podrške Evropske unije na više planova.
U četvrtak predsednik Johanis primio je i predsednika Medjunarodnog olimpijskog komiteta Tomasa Baha u pratnji Spirosa Kapralosa, predsednika Asocijacije evropskih olimpijskih komiteta Oktavijana Morariua, člana Medjunarodnog olimpijskog komiteta za Rumuniju, i Mihaja Kovaliua, predsednika Olimpijskog i sportskog komiteta Rumunije. Susret sa predstavnicima delegacije Olimpijskog pokreta spada u red inicijativa predsednika Klausa Johanisa da se na najvišem nivou prenese poruka podrške rumunskim sportistima koji učestvuju na Letnje olimpijske igre u Parizu, navodi se u saopštenju Predsedništva Rumunije. Za vreme susreta naglašen je potencijal ujedinjenja sporta posredstvom Letnjih olimpijskih igara koje će se odražti od 26. juna do 11. avgusta tekuče godine u Parizu. -
Rumunija na pragu lokalnih i evroparlamentarnih izbora (06.06.2024)
Skoro 19 miliona rumunskih državljana sa pravom glasa pozvano je 9. juna na evroparlamentarne i lokale izborima da biraju članove Evropskog parlamenta kao i gradonačelnike i članove mesnih odbora. Za ove simultane izbore administracija u Bukureštu otvara skoro 19 000 glasačkih mesta u zemlji i 915 u inostranstvu. Skoro 370 miliona gradjana Evropske unije biraće predstavnike u Evropskom parlamentu. Najveći broj glasača ima Nemačka, nešto više od 65 miliona, slede Francuska sa 50,7 miliona i Italija sa 47,3 miliona. Po broju glasača Rumunija zauzima šesto mesto. Prema podacima Evropskog statističkog biroa, Rumunija se nalazi na 13. mestu po broju osoba koje bi mogle da glasaju prvi put jer su napunile 18 godina. Glsački listići za lokalne i evroparlamentarne izbore su već poslati sekcijama u zemlji i inostranstvu. 18 miliona je poslato glasačkim mestima u zemlji i 2,5 miliona u inostranstvu.
Predsednik Stalne izborme komisije Toni Grebla je naglasio da u zemlji Rumuni ne mogu da glasaju sa pasošem, več samo sa ličnom kartom i drugim validnim ličnim ispravama. Grebla je objasnio kako će se odvijati procedura glasanja: ,,U 7 časova sva glasačka mesta biće spremna za glasanje. U inostranstvu podeliće se po jedan glasački listić za evroparlamentarne izbore, a u Rumuniji 5 listića, ako se glasa u mestu prebivališta. Posle glasanja svaki glasački listić ubacuje se u pet specijalnih glasačkih kutija. Rumuni koje se ne nalaze u zemlji u nedelju mogu glasati na evroparlamentarnim izborima u svakom otvorenonom glasačkom mestu u inostranstvu, saopštava Ministartstvo spoljnih poslova. Ministarstvo preporučuje da se na web sajtu mae.ro identifikuje najbliže glasačko mesto gde rumunski državljani mogu da glasaju sa ličnom kartom.
U inostranstvu je otvoreno 915 glasačkih mesta, dva puta više nego na prethodnim evroparlamentarnim izborima. Najveći broj je otvoren u Italiji 150, zatim u Španiji 147 i Velikoj Britaniji 104. Neka glasačka mesta nisu otvorena jer su se rumunski vojnici povukli ili je diplomatska misija zatvorena ili preseljena iz Avganistana, Malija, Sudana, Libije ili iz Rostova na Donu ili Odesi. Prva zemlja u koju će se glasačka mesta otvoriti je Novi Zeland i to u subotu u 22 časova po rumunskom vremenu, dok će se poslednja glasačka mesta zatvoriti u ponedeljak ujutru na zapadnoj obali SAD i u Vankuveru u Kanadi.
-
Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (11.05.2024)
Pravoslavni i grčko-katolički vernici nalaže se u Svetloj nedelji, prvoj posle uskrsnuća Isusa Hrista. Svetla nedelja je prilika za duhovnu obnovu i jačanje vere. U hrišćanskom kalendaru je i početak specijalnog perioda koji se završava 50 dana nakon Uskrsa, kada se slave Duhovi ili Silazak svetog duha na apostole.
Prezumtivni mir Uskršnjih praznika porekinut je u petak 10. maja kada je u Rumuniji i zvanično počela kampanja za lokalne i parlamentarne izbore 9. juna. Prvi put u poslednje tri decenije postkomunističke demokratije stanovnici Rumunije sa pravom glasa izabraće 33 predstavnika u Evropski parlament i gradonačelnike 3200 opština i gradova, kao i predsednike okružnih saveta, lokalne i okružne odbornike. Mesec dana kandidati imaju na raspolaganju da ubede glasače da zaslužuju njihove glasove. Centralni izborni biro preporučuje kandidatima da poštuju opšta pravila o odvijanju kampanje, da se ponašaju konstruktivno i da ne manipulisu informacijama. Birači zaslužuju objektivne, realne i korektne informacije da bi mogli sa stvore prestavu o kandidatima, navodi Centralni izborni biro. U inostranstvu za evroparlamentarne izbore prvi put će se otvoriti više od 900 glasačkih mesta. Ako za evroposlanike Rumuni sa pravom glasa mogu da glasaju svuda u zemlji i inostranstvu, za lokalne izbore ovo pravo mogu da ostvare samo na glasačkim mestima u mestu porebivališta. U Bukureštu za dužnost generalnog gradonačelnika prijavljeno je 9 kandidata.
Skoro 50% ispitanih Rumuna smatra da je ulazak Rumunije u Evropsku uniju 2007. godine doneo više prednosti. Prema rezultatima sondaže INSCOP-a više od 60% ispitanika koji dele ovo mišljenje su mladi, a 73 % ljudi sa univerzitetskim obrazovanjem. Podaci pokazuju da više od 50% Rumuna koji smatraju da je ulazak u Uniju doneo vise beneficija stanuje u Bukureštu. 42% smatra da budući evroposlanici treba da se bore pre svega za ravnopravnost Rumuna sa ostalim evropskim državljanima, uključujući pravo na potpuni ulazak u Šengen zonu.
28. Evropski festival filma otvoren je u četvratk u Bukurestu za Dan Evrope i završiće se u Kišinjevu, prestonici Republike Moldavije, 8. juna. Prema navodima Rumunskog kulturnog instituta, organizatora festivala, ove godine prikazaće se 40 dugometražnih filmova, 31 nacionalna premijera i dve sekcije kratkometražnih filmova.
Situacija u Ukrajini bila je glavna tema susreta predsednika SAD Džoa Bajdena i predsednika Rumunije Klausa Johanisa u Beloj kući. Obojca su izrazila nepokolebljivu podršku Kijevu. Na svečanosti u Vašingtonu predsedniku Rumunije je drugog dana posete uručena Nagrada za izuzetno medjunarodno upravljanje. Američki atlanski savez, prestižna američka organizacija, osnovana 1961. godine, sa bogatim iskustvom u medjunarodnim poslovima, saopštila je da je nagradu dodelila predsedniku Rumunije kao prizanje za svoju karijere i ulogu evropskog i transatlanskog lidera. Medju dobitnicima ove nagrade nalaze se bivši predsednik Djordj Buš, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, bivši nemački kancelar Helmut Kol i bivši premijeri Velike Britanije i Italije Toni Bler i Mario Dragi. Ove godine predsedniku Klausu Johanisu ističe drugi petogodišnji predsednički mandat.
Muška rukometna reprezentacija Rumunije savladala je u sredu uveče na domaćem parketu reprezentaciju Češke sa 31-30 u prvoj baražnoj utakmici za Svetsko prvenstvo 2025. godine. Druga baražna utakmica odrzaće se 12. maja u Brnu. Rumunija je do sada učetvovala na 14 svetskih prvenstava. U 60-tim i 70-tim godinama Rumunija je četiri puta osvojila titulu svetskog prvaka. Poslednji put naši reprezentativci plasirali su se na završni turnir 2011. godine kada su osvojili 19. mesto. Svetsko prvenstvo 2025. godine održaće se od 14. januara do 2. februara u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj.