Tag: Evropska politička zajednica

  • Pregled glavnih društveno-političkih zbivanja nedelje – 20.07.2024

    Pregled glavnih društveno-političkih zbivanja nedelje – 20.07.2024

    Vremenski rekord u Rumuniji – najduži toplotni talas

    Rumunija je prešla najduži crveni meteoalarm za toplotni talas u istoriji meteoroloških merenja. U četvrtak je isteklo poslednje upozorenje ove vrste koje je bilo ograničeno za okruge na jugu zemlje, uključujući i glavni grad. Maksimalne temperature su prelazile 40 stepeni Celzijusa, a tokom tropskih noći temperature nisu padale ispod 25 stepeni. Posebno je izražena toplotna nelagodnost, a indeks temperature i vlažnosti je premašio kritični prag od 80 jedinica. Iako se, za sada, znatno smanjuje, prekomerne vrućine su uticale na zdravlje mnogih ljudi, broj onih kojima su bile potrebne hitne intervencije u celoj zemlji je bio na desetine hiljada, a bilo je i smrtnih slučajeva. Snabdevanje pijaćom vodom postalo je problem za stotine lokaliteta. Ovih dana došlo je do smanjenja vodosnabdevanja, što je dovelo do toga da nadležni u stotinama lokaliteta smanje snabdevanje na svega nekoliko sati dnevno ili jednom u nekoliko dana. Takođe, stradao je i energetski sistem, a požari vegetacije bili su češći i na značajnim površinama.

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis na sastanku Evropske političke zajednice u Velikoj Britaniji

    Šef rumunske države Klaus Johanis založio se u četvrtak za saradnju u oblasti energetike i za nastavak podrške Ukrajini, tokom četvrtog sastanka Evropske političke zajednice. Događaj kojem su prisustvovali lideri iz preko 40 zemalja održan je u Velikoj Britaniji. Klaus Johanis je pokazao da napori na jačanju saradnje u oblasti energetike i povezivanja predstavljaju suštinske ciljeve za jačanje nacionalne i evropske otpornosti, u kontekstu izazova upravljanja klimatskim promenama, ali i dešavanjima poput onih u Ukrajini, koji su ponovo potvrdili potrebu za akcijom kako bi se ograničile strateške zavisnosti. Predsednik Johanis je istakao napore Rumunije u podršci ovim oblastima, kao i ulogu zemlje na regionalnom nivou, uključujući aktivnije učešće u crnomorskim projektima. Kako je saopšteno iz Predsedničke administracije, Klaus Johanis je istakao značaj jačanja energetskih veza na nacionalnom i regionalnom nivou i razvoja energetske infrastrukture, što može doprineti konsolidaciji energetske nezavisnosti na evropskom nivou. Takođe, na marginama sastanka održan je i sastanak lidera Rumunije, Velike Britanije, Poljske, Francuske i Nemačke sa predsednicom Republike Moldavije Majom Sandu. Lideri ovih zemalja su ponovo potvrdili svoju odlučnost da nastave da podržavaju Kišinjev u postizanju ciljeva mira, prosperiteta i demokratije.

    Dvojica Rumuna u rukovodstvu Evropskog parlamenta

    Dva od 14 potpredsednika novog Evropskog parlamenta su Rumuni. Reč je o Viktoru Negreskuu i Nikolaju Štefanucu, koji su izabrani u utorak, na prvoj sednici parlamenta. Viktor Negresku je bio kandidat iz grupe socijaldemokrata, a Nikolae Štefanuca iz zelene grupe. Obojica su uživali podršku skupštinske većine formirane oko narodne stranke, socijaldemokrata i liberala iz Renewa. Viktor Negresku je sa 38 godina predstavljao Rumuniju kao član Evropskog parlamenta između 2014-2017 i od 2020. do danas. Takođe je imao i druge administrativne uloge u evropskom zakonodavstvu, kao što je kvestor. Nikolae Štefanuca, poslanik u Evropskom parlamentu od 2019. godine, dobio je sadašnji mandat kandidujući se kao nezavisni kandidat i povezan je sa grupom Zelenih.

    Mere za upravljanje populacijom medveda u Rumuniji

    Plenarna sednica Predstavničkog doma iz Bukurešta, sazvana na vanrednoj sednici, u ponedeljak je velikom većinom glasova usvojila nacrt zakona koji je inicirao Demokratski savez Mađara u Rumuniji (UDMR; bivši partner u vladajućoj koaliciji),  kojim se menjaju zakoni o lovu na medvede, a dokument izglasan prošle godine u Senatu. Projekat predviđa, za 2024. i 2025. godinu, mogućnost odstrela više od 400 mrkih medveda. Zakonodavna akcija dolazi ubrzo nakon nedavne tragedije u Karpatima, kada je 19-godišnja devojka umrla na planinskoj stazi nakon što ju je napao medved. Premijer Marčel Čolaku izjavio je da se izmenama zakona neće dozvoliti odstrel medveda, kako strahuju neke vladine organizacije, zakonodavne intervencije imaju za cilj sprečavanja napada na ljudsku populaciju i štete izazvane napadima medveda. Sa svoje strane, senator Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji, Tancođ Barna, inicijator projekta, izjavio je da je potrebna preventivna intervencija, kao što se radi u svim zemljama članicama Evropske unije, gde postoji značajna populacija mrkog medveda.

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis primio je sportiste koji će učestvovati na Olimpijskim igrama u Parizu

    Predsednik Klaus Johanis primio je u sredu u palati Kotroćeni sportiste koji će predstavljati Rumuniju na Olimpijskim igrama u Parizu. Šef države uručio je zastavu zemlje olimpijskom timu koji čini 107 sportista. Klaus Johanis je ovom prilikom izjavio da se nastup na olimpijskom nivou gradi napornim radom, sa puno odlučnosti, discipline i strasti. Ostajući u ovom registru, podsetimo se da se Nadija Komaneč pojavljuje u ilustrovanoj knjizi o legendama Letnjih olimpijskih igara, objavljenoj nekoliko dana pre takmičenja koje počinje u Parizu. Pod nazivom „Poslednji heroji. 100 trenutaka olimpijskih legendi“, knjiga odaje počast izuzetnim sportistima i predstavlja nezaboravne trenutke svake Olimpijade. Izvanredna epizoda zabeležena u knjizi je prvih 10 ikada nagrađenih u gimnastici, gde je 14-godišnja Rumunka iznenadila na Igrama u Montrealu 1976. godine, čak i semafor koji nije bio programiran za takav rezultat i koji je prikazivao ocenu jedan. Nadia je u Montrealu dobila sedam ocena 10, sa kojima je osvojila tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju.

  • Vesti – 19.07.2024

    Vesti – 19.07.2024

    Vlada priprema plan sa trenutnim i srednjoročnim merama kako bi obezbedila električnu energiju potrebnu za potrošnju građana i privrede bez obzira na vremenske prilike – rekao je u petak, na kraju sastanka saveta za Energetiku, premijer Rumunije Marčel Čolaku. Kao hitne mere, navodi se u saopštenju Vlade, utvrđeno je, između ostalog, povećanje proizvodnje energije i identifikacija standardnog formata za prenos/komunikaciju podataka merenja električne energije između distributera i snabdevača. Istovremeno, Nacionalna regulatorna agencija za energetiku najavila je da će analizirati mehanizam formiranja cena kako bi zaštitila krajnjeg potrošača od tržišnih fluktuacija. U poslednje vreme nacionalni energetski sistem je pod pritiskom zbog toplotnog talasa. Bilo je problema sa pokrivanjem potreba, a zabrinjava i distributivna infrastruktura, koja je preopterećena u periodima visokih temperatura, kada je potrošnja električne energije mnogo veća nego u normalnim periodima.

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis, prisutan na četvrtom sastanku Evropske političke zajednice, održanom u Velikoj Britaniji, založio se za saradnju u oblasti energetike i za nastavak podrške Ukrajini na koju su izvršile invaziju ruske trupe – navodi Predsednička administracija iz Bukurešta. Šef rumunske države je pokazao da napori na jačanju saradnje u oblasti energetike i povezanosti „predstavljaju suštinske ciljeve za jačanje nacionalne i evropske otpornosti, u kontekstu koji je obeležen izazovom upravljanja klimatskim promenama, ali i dešavanjima kao što su u Ukrajini, koji su ponovo potvrdili potrebu za akcijom za ograničavanje strateških zavisnosti“.  Na marginama sastanka održan je sastanak lidera Rumunije, Velike Britanije, Poljske, Francuske i Nemačke sa proevropskm predsednicom Republike Moldavije Majom Sandu. Zapadni partneri su ponovo potvrdili svoju odlučnost da nastave da podržavaju Republiku Moldaviju u njenim ciljevima u pogledu mira, prosperiteta i demokratije – navodi citirani izvor.

    Evropska komisija je odobrila amandman na postojeću šemu pomoći koju je prijavila Rumunija, uključujući povećanje ukupnog budžeta za 54,4 miliona evra za podršku proizvođačima paradajza u zaštićenim prostorima, kao što su plastenici, i proizvođačima belog luka. Komisija je zaključila da je mera koju je tražila bukureštanska administracija neophodna, adekvatna i srazmerna za otklanjanje ozbiljnog poremećaja privrede jedne države članice, u skladu sa evropskim zakonodavstvom. Odluka Brisela dolazi u kontekstu rata koji je Rusija vodi protiv Ukrajine i u okviru privremenog kriznog okvira za državnu pomoć, saopštio je izvršni odbor zajednice.

    IT kvar u uslugama koje Microsoft nudi širom sveta izazivao je probleme avio-kompanijama, železnicama, bankama i institucijama masovnih medija u petak. Predstavnici Microsoft-a objavili su da je osnovni uzrok globalnog sajber nestanka otklonjen, ali preostali uticaj prekida i dalje utiče na neke aplikacije i usluge. (…) Aerodromi u Španiji, aerodrom Berlin, aerodrom u Sidneju, aerodrom Edinburg u Velikoj Britaniji, američka kompanija United Airlines, železnički saobraćaj u Velikoj Britaniji, berza u Londonu prijavili su probleme. Takođe, televizijske stanice iz Velike Britanije i Francuske prijavile su tehničke probleme. U Rumuniji, na aerodromu Otopeni, nekoliko letova je odloženo, a onlajn rezervacija i čekiranje u nekim kompanijama nisu bili dostupni.

    Skoro 20 miliona dece u Evropskoj uniji prošle godine je bilo izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a Rumunija je zabeležila najviši nivo među zemljama članicama Evropske unije, pokazuju podaci koje je u petak objavio Evropski statistički zavod (Eurostat). Brojka se odnosi na decu uzrasta do 18 godina i relativno je stabilna u odnosu na 2022. godinu. Najveće vrednosti zabeležene prošle godine bile su u Rumuniji (39%), Španiji i Bugarskoj, a najniže u Sloveniji, Finskoj i Holandiji.

    Broj požara u Rumuniji u junu ove godine bio je skoro tri puta veći nego u istom periodu prošle godine, saopštila je Nacionalna agencija za zaštitu životne sredine. Uprkos preduzetim merama nadležnih i sprovedenim proverama, u prvih šest meseci ove godine bilo je već 60 požara, dok su tokom 2023. godine bila 82 takva incidenta. Požar je zahvatio ne samo strnište i poljoprivredno zemljište, već i zaštićena područja, poput nacionalnih parkova. Prema podacima resorne Agencije, spaljivanje strništa dovodi do smanjenja poljoprivrednih žetvi za 25-35%. Sagorevanjem se oslobađaju velike količine ugljen-dioksida i drugih gasova sa efektom staklene bašte, koji su neki od glavnih uzroka kiselih kiša. Takođe, požari izazivaju žrtve među životinjama i pticama u zahvaćenim perimetrima.

    Italijanski trener Antonio Kolamonić, koji već sedam godina vodi olimpijski tim Rumunije u veslanju, dobio je u četvrtak rumunsko državljanstvo kao priznanje za zasluge u nedavnim nastupima. Antonio Kolamonić je u 53. godini izabran za trenera 2023. godine u Rumuniji, zahvaljujući pet medalja koje su reprezentacije osvojile na svetskim prvenstvima (2 zlata, 1 srebro i 2 bronze) i šest na Evropskom prvenstvu (5 zlatnih i 1 srebro). Rumunsko veslanje je pod njegovim vođstvom osvojilo 45 mesta na Olimpijskim igrama koje počinju za nedelju dana u Parizu. Rumunija na Olimpijske igre ide sa 107 sportista, u 18 disciplina.

    Nosilac fudbalskog kupa Rumunije, Korvinul Hunedoara (jugozapad) plasirao se u drugo pretkolo Lige Evrope, iako je poražen od vicešampiona Mađarske FK Paksi rezultatom 2:0, u četvrtak uveče, u Sibiuu (centar), u revanšu prvog kola. Vrativši se posle četiri decenije u evropskim kupovima, Korvinul Hunedoara je u prvom meču, u Mađarskoj, pobedio sa 4-0. U narednom kolu dočekuju hrvatsku ekipu NK Rijeku. Kvalifikovani, sa svoje strane, u 2. pretkolo Lige šampiona, posle ukupnih 11-1 sa Virtusom iz San Marina, nosilac titule u Rumuniji, FCSB (Bukurešt), igraće protiv Makabija iz Tel Aviva, iz Izraela. U drugom pretkolu Konferens lige, Universitatea Craiova (jug) igra protiv vicešampiona Slovenije NK Maribor, a CFR Kluž (sjeverozapad) protiv beloruskog tima Neman Grodno.

    Rumunska teniserka Žaklin Kristijan, nosilac broj 7, plasirala se u četvrtak uveče u četvrtfinale VTA 250 turnira u Palermu (Italija) sa ukupnim nagradama u vrednosti od 232.244 evra, nakon što je pobedila Italijanku Lusiju Bronceti sa 6-3, 6-2. U četvrtinama, Žaklin Kristijan će se suočiti sa Kineskinjom Kinven Zheng (21 godina, 7 VTA), glavnim favoritom. Druga igračica Rumunije koja se kvalifikovala u četvrtine, Irina Begu, igraće protiv Amerikanke En Li (24 godine, 127 VTA).