Tag: investicije

  • Vesti – 15.07.2024

    Vesti – 15.07.2024

    Proizvodnja električne energije u Rumuniji povećana je za 400 megavata, u kontekstu velike potrošnje u proteklom periodu, saopštio je resorni ministar Sebastijan Burduža posle sastanka Ministarskog komiteta za energetiku. On je izjavio da, iako Rumunija prolazi kroz težak period u pogledu temperatura, trenutno ne postoji rizik od veće štete koja bi dovela do značajnih nestanka struje. On je precizirao da su određene intervencije na elektromreži odložene upravo da bi ona imala maksimalnu operativnu raspoloživost. Kada je reč o tarifama električne energije, Burduža je rekao da je pristup koji Rumunija ima uvoznoj energiji faktor koji ublažava rast cena, ali je normalno da raste kada se beleže vrhunci potrošnje. Trenutno, potrošnja električne energije u Rumuniji premašuje domaću proizvodnju za skoro 1.000 megavata, zbog neprekidnog rada klima uređaja, prema Asocijaciji potrošača i energetskih zajednica. S druge strane, primarni energetski resursi u zemlji smanjeni su za 5%, a električna energija za 2,4% u prvih pet meseci ove godine u odnosu na sličan period 2023. godine, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za statistiku.

    Direktne investicije nerezidenata u Rumuniji porasle su za preko 35% u prvih pet meseci ove godine u poređenju sa istim periodom 2023. godine i premašile su 3,3 milijarde evra, saopštila je Narodna banka Rumunije. Takođe u ovom intervalu, u Rumuniji je osnovano skoro 2.900 kompanija sa stranim kapitalom, što je pad od 1,2% u odnosu na prvih pet meseci 2023. godine, pokazuju podaci Nacionalne kancelarije trgovinskog registra. Najviše registracija privrednih društava sa stranim kapitalom, 26%, registrovano je u oblasti trgovine na veliko i malo, popravke automobila i motocikala, zatim iz stručnih, administrativnih, naučnih i tehničkih delatnosti 21,5% i saobraćaja, skladištenja. i komunikacije 17,8%. Krajem maja 2024. godine u Rumuniji je bilo preko 254.000 kompanija sa stranim učešćem u akcijskom kapitalu, a ukupna vrednost upisanog kapitala bila je preko 70,6 milijardi dolara.

    Poslanički dom rumunskog parlamenta sazvan je u ponedeljak na vanrednoj sednici radi izmene zakona o lovu u vezi sa metodama „neposredne intervencije“ za sprečavanje napada medveda na ljude. Sazivanje vanredne sednice poslanika zatražio je premijer Marčel Čolaku, posle prošlonedeljne tragedije, kada je 19-godišnja devojka poginula na planinskoj stazi u Meridionalima, nakon što ju je napao medved. Marčel Čolaku je naveo da izmena zakona neće dozvoliti odstrel medveda, kako strahuju neke vladine organizacije. Zakonodavne intervencije imaju za cilj prevenciju napada na ljudsku populaciju i štete izazvane napadima medveda, tako što se za 2024. i 2025. godinu odobrava hvatanje preko 400 primeraka mrkog medveda, što predstavlja nivo prevencije na nacionalnom nivou, kao i broj od 55 primeraka mrkog medveda, što predstavlja nivo intervencije na nacionalnom nivou.

    Državni sekretar u rumunskom Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Adrijan Pintea učestvovao je u ponedeljak na Savetu za poljoprivredu i ribarstvo, koji se održava u Briselu. Kako se navodi u saopštenju resornog ministarstva, tokom sastanka mađarsko predsedništvo je predstavilo svoj program rada i glavne prioritete u oblasti poljoprivrede i ribarstva za naredni semestar. Na osnovu informacija koje je dostavila Evropska komisija, ministri poljoprivrede su razmatrali pitanja vezana za trgovinu na terenu. Istovremeno, Savet je održao konkretnu raspravu o načinima unapređenja dugoročne održivosti ruralnih područja, sa akcentom na obnavljanju generacija i demografskim aspektima.

    Reprezentacija Španije pobedila je u nedelju uveče u Berlinu Englesku sa 2:1 u finalu Evropskog prvenstva čiji je domaćin bila Nemačka. Španija je tako postala prvi tim sa četiri titule prvaka Evrope, posle onih dobijenih 1964, 2008. i 2012. godine. Engleska je izgubila drugo finale zaredom, nakon što je pre tri godine u Londonu poražena od Italije u tajbrejku penala. Podsećamo, Rumunija je na Euru 2024. stigla do osmine finala, faze u kojoj ju je eliminisala Holandija, polufinalista takmičenja.

  • Vesti – 21.06.2024

    Vesti – 21.06.2024

    Vlada u Bukureštu usvojila je Zakon o uspostavljanju evropskih minimalnih zarada, kojim se obezbeđuje transponovanje u nacionalno zakonodavstvo Direktive Evropskog parlamenta i Saveta iz 2022. godine o adekvatnim minimalnim platama u Evropskoj uniji, saopštilo je u petak Ministarstvo rada. Prema citiranom izvoru, nacrt zakona treba da bude podnet rumunskom parlamentu na hitno usvajanje. Evropska minimalna zarada predviđena je i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, prema kojem će bruto minimalna garantovana zarada po zemlji biti utvrđena na osnovu objektivnog mehanizma zasnovanog na jasnoj formuli, uz konsultacije sa socijalnim partnerima. Bruto minimalna zarada po zemlji garantovana u isplati ažuriraće se godišnje u zavisnosti od kupovne moći, opšteg nivoa zarada i njihove raspodele, stope rasta zarada i produktivnosti rada na nacionalnom nivou.

    Grupe sajber napadača povezanih sa Rusijom pokrenule su prošle nedelje 25 napada na sajtove nekih institucija u Rumuniji, saopštila je Nacionalna direkcija za sajber bezbednost. Na meti su bile privatne kompanije iz oblasti finansijsko-bankarstva, saobraćaja i telekomunikacija, uključujući i sajt Direkcije. Nije bilo perioda značajnijih prekida aktivnosti ciljanih lokacija. Specijalisti preporučuju administratorima mreže da implementiraju usluge zaštite od ove vrste akcija.

    Sedam od deset investitora predviđa povećanje atraktivnosti Rumunije kao investicione destinacije u naredne 3 godine, prema studiji finansijske konsultantske i revizorske kompanije Ernst & Young. 46% intervjuisanih izvršnih direktora veruje da je Rumunija ostala robusno i otporno tržište za investicije u 2023. godini i navelo je da planiraju da konsoliduju ili prošire svoje poslovanje u bliskoj budućnosti. Bukurešt nastavlja da dominira kao glavna destinacija za investicije, sa značajnim učešćem od 40%. Jaši, na severoistoku, i Temišvar, na zapadu, registrovali su po tri investiciona projekta, a Kluž-Napoka na severozapadu i Brašov u centru, po dva.

    27 zemalja članica Evropske unije potvrdilo je otvaranje, 25. juna, pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Republikom Moldavijom, saopštilo je u petak belgijsko predsedavanje Savetom Evropske unije, prenosi Frans pres. Šefovi država i vlada bloka zajednica otvorili su put pristupnim pregovorima sa Ukrajinom i Republikom Moldavijom u decembru 2023. godine. Evropska komisija je sa svoje strane ocenila da su Ukrajina i Republika Moldavija ispunile sve uslove za otvaranje zvaničnih pregovora. U junu 2022. godine Evropska unija je Ukrajini dodelila status kandidata za pristupanje, što je krajnje simboličan gest nekoliko meseci nakon početka rata koji je započela Moskva, kao i Republici Moldaviji. Kako navodi Frans pres, otvaranje pregovora je korak u dugom i mukotrpnom procesu pridruživanja. Mogući ulazak Ukrajine u Evropsku uniju, zemlje sa preko 40 miliona stanovnika i koja se smatra  poljoprivrednom silom, stvara poteškoće, počevši od finansiranja.

    Rumunska ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku nalazi se u radnoj poseti Sjedinjenim Američkim Državama, gde ima zakazane političke konsultacije sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom. U četvrtak je imala sastanke sa Majklom Karpenterom, višim direktorom za Evropu u okviru Saveta za nacionalnu bezbednost. Njih dvoje su se bavili temama od interesa za bilateralnu ekonomsku i bezbednosnu agendu Rumunija – Sjedinjene Američke Države, kao što su regionalna dešavanja, uključujući i u kontekstu pripreme budućeg samita NATO-a u Vašingtonu. Luminica Odobesku i Majkl Karpenter istakli su značaj jačanja podrške Ukrajini, Republici Moldaviji i drugim partnerskim državama u crnomorskom regionu. Šefica diplomatije iz Bukurešta sastala se i sa Samantom Pauer, administratorkom USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj). Dve zvaničnice su istakle zajednički interes Rumunije i Sjedinjenih Američkih Država za jačanje otpornosti partnera u crnomorskom regionu, sa akcentom na Republiku Moldaviju. Poseta se odvija u kontekstu 20. godišnjice prijema Rumunije u NATO.

    Rumunija će Ukrajini pokloniti protivvazdušni odbrambeni sistem Patriot, odlučio je Vrhovni savet odbrane zemlje, saopšteno je iz Predsedničke administracije. Članovi Vrhovnog saveta odbrane zemlje su odlučili da će donacija biti data pod uslovom nastavka pregovora, posebno sa američkim strateškim partnerom, kako bi se dobio sličan ili ekvivalentan sistem, koji bi zadovoljio potrebu zaštite nacionalnog vazdušnog prostora. Kako je saopštila Predsednička administracija, odluka je zasnovana na dubinskoj tehničkoj proceni vlasti i da su preduzete sve mere da se eliminiše rizik od stvaranja ranjivosti za Rumuniju.

    Lideri vladajuće koalicije u Bukureštu treba da donesu konačnu odluku o datumu predsedničkih izbora sledeće nedelje. Socijaldemokratska stranka (PSD) i Nacionalna liberalna partija (PNL) razmatraju dve opcije u vezi sa zakazivanjem prvog kruga glasanja – 15. ili 29. septembra. Početkom ove godine, na predlog liberala, Nacionalna liberalna partija (PNL) i Socijaldemokratska stranka (PSD) su odlučili da predsednički izbori budu organizovani u septembru. Posle lokalnih i evropskih parlamentarnih izbora, liberali su izneli predlog da se ti izbori održe na vreme, krajem godine. Sada politički izvori kažu da se razgovara o dva septembarska datuma, uz mogućnost organizovanja drugog kruga glasanja u oktobru.

    Fregata „Kraljica Maria” stigla je u petak u vojnu luku Konstanca na Crnom moru, nakon više od 40 dana misije u Sredozemnom moru, gde je učestvovala po treći put u operaciji koja je sprovedena pod pokroviteljstvom Evropske unije, doprinoseći da se obezbedi poštovanje embarga Ujedinjenih nacija na oružje, nametnutog Libiji. Posada je bila sastavljena od 240 vojnika.

    U petak u Sibinju (centru Rumunije) počelo je 31. izdanje Međunarodnog pozorišnog festivala (FITS). Publika će tokom 10 dana moći da bira između 830 događaja: pozorišnih predstava, muzike, plesa, cirkusa, izložbi i čitalačkih predstava, koji će okupiti preko 5.000 umetnika iz 82 zemlje. U Sibinju se očekuju i svetski poznati glumci, pozorišni reditelji ili pisci, kao što su Džon Malkovič, Tim Robins, Pipo delBono ili Nil Labut. Mnoge međunarodne produkcije ove godine će moći da se gledaju onlajn, na platformi „Digitalna scena” Narodnog pozorišta „Radu Stanka” u Sibinju, glavnog organizatora FITS-a 2024.

    Međunarodni radio-pozorišni festival „Grand Prix Nova“, u organizaciji Radija Rumunija, počinje u nedelju, u Bukureštu. Dvanaesto izdanje posvećeno je inovacijama u stvaranju zvučne fantastike, a u tri takmičarske kategorije prijavilo se preko 20 produkcija iz 10 zemalja. „Grand Prix Nova” je vremenom stekla glas u svetu zvučne predstave koju čini pristupačnom pozorišnim ljudima i široj javnosti, naglašavaju organizatori.

    Na Evropskom prvenstvu u fudbalu u Nemačkoj, Ukrajina je u petak pobedila Slovačku sa 2-1 (0-1 na poluvremenu). Utakmica je odigrana u Dizeldorfu, u okviru grupe E. U istoj grupi, Rumunija će se sastati u subotu uveče u Kelnu sa Belgijom. Belgija je u ponedeljak u debitantskim utakmicama poražena od Slovačke sa 0-1, a Rumunija je u Minhenu pobedila Ukrajinu sa 3-0, zahvaljujući golovima Nikolaja Stančua, Razvana Marina i Denisa Draguša. Utakmici je prisustvovalo više od 40 hiljada rumunskih navijača. Poslednji meč u grupi Rumunija će odigrati u sredu, u Frankfurtu, protiv Slovačke.

  • Strani investitori se klade na Rumuniju (21.02.2024)

    Strani investitori se klade na Rumuniju (21.02.2024)

    67% investitora u Rumuniji predviđa povećanje atraktivnosti zemlje kao investicione destinacije u naredne 3 godine, prema studiji finansijske konsultantske i revizorske kompanije Ernst & Young. Prema dokumentu, broj novootvorenih radnih mesta u Rumuniji smanjen je za osam odsto između 2022. i 2023. godine, sa 6.460 na 5.935. Po ovom pokazatelju iu opštem kontekstu Centralne i Istočne Evrope, Mađarska je u 2023. godini zabeležila bolje rezultate od Rumunije, ali je naša zemlja pretekla Grčku i Bugarsku po broju projekata stranih direktnih investicija.
    Istovremeno, Rumunija je rangirana na 5. mestu po prosečnom broju radnih mesta po projektu, nadmasujuci jače države, poput Poljske. Studija takođe pokazuje da 46% intervjuisanih izvršnih direktora veruje da je Rumunija prošle godine ostala robusno i otporno tržište za investicije, a takodje su napomenuli su da planiraju da konsoliduju ili prošire svoje poslovanje u nasoj zemlji u bliskoj budućnosti. Pristup bespovratnom finansiranju 72% investitora smatra odlučujućim faktorom.
    Sektori od interesa za investitore uključuju softver i IT usluge, transport i logistiku i elektronske proizvode, koji dominiraju u privlačenju stranih direktnih investicija. Integracija novih tehnologija i pristup dobro obučenoj radnoj snazi su od suštinskog značaja i jačaju poziciju Rumunije kao atraktivne destinacije za održive investicije sa značajnim dugoročnim uticajem, navodi se u studiji. Bukurešt nastavlja da dominira kao glavna destinacija za direktne strane investicije, sa značajnim učešćem od 40%.
    Jaši, na severoistoku, i Temišvar, na zapadu, privukli su po tri investiciona projekta, a Kluž-Napoka na severozapadu i Brašov u centru, po dva. Međutim, investicioni model sugeriše odstupanje od tradicionalnog fokusa na velike ekonomske centre i širu disperziju projekata u manjim gradovima. Glavni investitori su ostali nepromenjeni.
    Nemačka je zadržala poziciju lidera, sa 16 projekata, kao i 2022. godine, a slede Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, svaka sa po 6. Investitori smatraju da se Rumunija, prema istraživanju, odlikuje povoljnim fiskalnim sistemom, kroz usvajanja novih tehnologija i dostupnosti kvalifikovane radne snage.
    Istraživanje je sprovedeno onlajn, u periodu od februara do marta 2024. godine, na reprezentativnom uzorku koji se sastoji od 100 donosilaca odluka na nivou izvršnog menadžmenta i upravnog odbora. Polovina ispitanika nalazi se u Rumuniji, 40% u drugim evropskim zemljama, 6% u SAD, a ostatak u Japanu, Kini, Izraelu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima