Tag: Izbori

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (24.08.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (24.08.2024)

    Vlada Rumunije usvojila je ove nedelje odluku o održavanju parlamentarnih izbora 1. decembra za Nacionalni praznik. Predizborna kampanja startovaće 1. novembra i završice se 30. novembra. Za stanovnike Rumunije sa pravom glasa glasanje počinje 30. novembra u 7 časova po lokalnom vremenu i završava se u 21 čas, a u dijaspori od 30. novembra u 7 časova i završava se 1. decembra u 21 čas. Podsećamo, ove godine u Rumuniji održaće se i predsednički izbori. Medju kandidatima nalazi se i socijaldemokratski premijer Marčel Čolaku koji je ovih dana najavio kandidaturu. Predsednik Senata liberal Nikolaje Čuka je uveren da će se u drugom krugu glasanja boriti za predsedničku dužnost sa premijerom Čolakuom. Kandidature na predsedničku dužnost najavili su i predsednica Unije spasite Rumuniju (USR) Elena Laskoni, lider Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Djordje Simion i evroparlamentarka Dijana Jovanović Šošoaka.

     

    Od ponedeljka penzionerima u Rumuniji stižu na kučnu adresu rešenja o novom obračunu visine penzija u skladu sa novim zakonom. U najvećem broju slučajeva penzioneri će od septembra primati veće penzije. Prema izjavama nadležnih vlasti i penzioneri koji su dobili resenja sa nižim penzijama dobijaće penziju kao ranije. Da bi se izbegle nejasnoće u narednim danima penzionerima će biti poslaate zvanične informacije prema kojima se njihove penzije neće smanjiti. Mnogi penzioneri se žale na obračun visine penzije jer smatraju da ne odražava realnu vrednost radnog staža.

     

    Prema procenama Fiskalnog saveta Rumunija bi ove godine mogla da zabeleži manji privredni rast od očekivanjima Vlade, od 3,4%. U godišnjem izveštaju Fiskalni savet upozorava da će na kraju godine budžetski deficit biti veći od 7% bruto društvenohg proizvoda i da postoji opasnost da dostigne 8% jer će novi zakon o penzijskom sistemu, pored već povećanih ličnih dohodaka budžetskih radnika, generisati dodatne troškove. Predstavnisci Fiskalnog saveta naglašavaju da je potrebno da se usvoje politike koje bi podržavale fiskalno-budžetsku konsolidaciju na sredni rok i da se poveća stepen prikupljanja budžetskih prihoda.

     

    Nacionalna avio-kompanija TAROM smanjila je prošle godine gubitak na 18 miliona evra sa mesečnog proseka od 55 miliona u periodu 2017-2022 godina. Kompanija bi mogla da ostvari profit ove godine posle šest godina. VD direktor kompanije Kostin Jordake je izjavio da će se prestrukturacija kompanije završiti ove godine i da je TAROM-u Evropska komisija odobrila državnu pomoć. TAROM je nedavno prodao slotove na londonskom aerodromu Hitrou (Heathrow) i prodaće i avione Erbus 318 (Airbus) sa namerom da modernizuje flotu avionima Boing 737 MAKS 8 (Boeing). Finansijski oporavak kompanije poklapa se sa sve većim brojem putnika na rumunskim aerodromima.

     

    SAD su odobrile prodaju raketa Rumuniji za avione F-16, javila je američka diplomatska misija u Bukureštu. Vrednost raketa procenjuje se na 180 miliona dolara uz mogućnost nabavljanja dodatnih raketa. Nabavka ovih raketa je sastavni deo modernizacije Rumunskih vazduhoplovnih snaga. I druge vrste aviona iz sastava vazduhoplovnih snaga NATO i SAD, uključujuci avione F-35, mogu koristiti ove rekete.

  • Dvojica Rumuna u rukovodstvu Evropskog parlamenta

    Dvojica Rumuna u rukovodstvu Evropskog parlamenta

    Dvojica od 14 potpredsednika novog Evropskog parlamenta su Rumuni – Viktor Negresku i Nikolae Štefanuca – oni su izabrani u prvom krugu glasanja, u utorak, na prvoj sednici zakonodavnog tela. Viktor Negresku se kandidovao u ime grupe socijaldemokrata, a Nikolae Štefanuca u ime zelenih, ali su obojica uživali podršku parlamentarne većine formirane oko narodne stranke, socijaldemokrata i liberala iz Renew. Sa 38 godina, Viktor Negresku je predstavljao Rumuniju kao član Evropskog parlamenta (2014 – 2017, 2020 – sada), obavljajući i druge administrativne uloge u evropskom zakonodavstvu, poput kvestora i potpredsednika Komisije za obrazovanje i kulturu. Na kraju, ali ne i manje važno, Viktor Negresku je imenovan za glavnog pregovarača Evropskog parlamenta u vezi sa evropskim budžetom za 2025. godinu. „Nastojaću da budem više od potpredsednika evropskog zakonodavstva, nastaviću da budem snažan glas za Rumune na nivou evropskih institucija jer danas, više nego ikad, moramo da dokažemo da možemo da računamo i namećemo svoja gledišta, sa profesionalizmom“, izjavio je novi potpredsednik Viktor Negresku, navodeći da je pred evropskim parlamentarcima izašao sa tri jasna prioriteta: demokratizacija i otvaranje Evropskog parlamenta građanima, poštovanje svih poslanika iz svih država članica i jačanje uloge zakonodavne vlasti u evropskom procesu donošenja odluka:

    „Želeo bih da utičem na budžet ove institucije i na proces donošenja odluka na nivou nekoliko odbora u Evropskom parlamentu, na način da dnevni red evropskog zakonodavstva više odgovara dnevnom redu građana“.

    Drugi potpredsednik iz Rumunije, Nikolae Štefanuca (42 godine), evropski parlamentarac od 2019. godine, dobio je aktuelni mandat poslanika kao nezavisni, ali je u Evropskom parlamentu povezan sa Zelenima, četvrtom po veličini grupom u evropskom zakonodavstvu, grupa koja, iako zvanično nije u većini, podržava ideju izolovanja ekstrema. Nikolae Štefanuca:

    „Zeleni učestvuju u sanitarnom kordonu, u ovoj inicijativi za očuvanje proevropskog centra i želimo da pokažemo da smo ozbiljni partneri. Nadam se da će i druge grupe biti ozbiljni partneri za upravljanje ovim kontinentom“.

    „Čast mi je što sam danas postao potpredsednik Evropskog parlamenta, ali i velika odgovornost. Cilj mi je da približim Parlament ljudima, posebno mladima. Društvena kriza, nejednakost, diskriminacija čine mlade zabrinutima za budućnost. Mi, cela kancelarija parlamenta, imamo dužnost da im pokažemo da evropska demokratija funkcioniše, da se njihova prava poštuju i da se njihov glas čuje“, izjavio je Nikolae Štefanuca.

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (01.06.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (01.06.2024)

    Ove godine u Rumuniji održaće se četiri izborna ciklusa, a 9. juna startuju evroparlamentarni i lokalni izbori, prijavljeno je 207 389 kandidata za dužnosti gradonačelnika, lokalnih i okružnih odbornika, predsednika okružnih odbora i za evroparlamentarne mandate. Najmladji kandidat ima 23 godine a nastariji 100, saopštio je u utorak na pres konferenciji Toni Grebla, predsednik Stalne izborne komisije. Glasačima će biti podeljeno pet glasačkih listića i mogu da glasaju do 22 časova po lokalnom vremenu. U posebnim slučajevima rok za glasanje može da se produži do ponoći. Rumunija u Evropskom parlamentu ima 33 mandata. Pravo glasa imaju svi Rumuni koji su napunili 18 godina. U izborni registar upisano je 18. 025 342 osobe, a 942 730 Rumuna ima privremeni ili stalni boravak u inostranstvu . U zemlji otvoriće se 18 968 glasačkih mesta, a u inostranstvu rekordnih 915. U Italiji 150 glasačkih mesta, u Velikoj Britaniji 149, u Nemačkoj 104, u Francuskoj 66, Republici Moldaviji 52 i u SAD 48. Na lokalnim izborima glasa se samo u mestu prebivališta.

    Budžetski deficit Rumunije povećan je na 3,4% bruto društvenog proizvoda u prva četiri meseca ove godine. Prema objavljenim podacima Ministarstva za finansije državni prihodi iznosili su skoro 37 miliardi , a rashodi 48 miliardi evra. Na aprilski deficit, po oceni zaposlenih u Ministarstvu za finansije, uticala je i isplata penzija pre prvomajskih i uskršnjih praznika. Rashodi su povećani za 2% bruto društvenog proizvoda u odnosu na isti period prosle godine, navodi Ministarstvo za finansije. U državnom budžetu predvidjen je deficit od 5%. Istovremeno, potrošački krediti veči su u odnosu na isti period prošle godine za 70%, a prema navodima Narodne banke Rumunije u poslednjih 12 meseci zaduživanje je povećano za 8%.

    U poruci povodom Dana Rumuna u rasejanju, predsednik Rumunije Klaus Johanis pozvao je na očuvanje identiteta, jezika i rumunskih tradicija. Ovaj praznik slavi se od 2015. godine u poslednjoj nedelji maja. Šef rumunske države je podvukao da je potrebno da se glas dijaspore jače čuje u Bukureštu i drugim prestonicama širom sveta. Vlada Rumunije će i ubuduće podržavati Rumune van granica zemlje, izjavio je premijer Rumunije Marčel Čolaku sa napomenom da će u julu potpisati Sporazum kojim se Rumunima koji rade u Španiji priznaje pravo na dvojno državljanstvo. Čolaku je naglasio da će do kraja godine Rumunija postati punopravni član Šengen zone. Ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku je izjavila da blagostanje i bezbednost rumunskih državljana u inostranstvu i stalni dijalog sa dijasporom treba da budu prioriteti rumunske diplomatije. Dan Rumuna u rasejanju obeležen je prigodnim manifestacijama u Bukureštu i na Festivalu ,,Ovde-Tamo” uz prisustvo više od 500 Rumuna iz inostranstva istorijskih zajednica i Rumunije. Dan Rumuna u rasejanju je priznanje rumunske države rumunskim zajednicama van granica zemlje.

    25. maja ,,Zlatna generacija” rumunskog fudbala odigrala je poslednju utakmicu protiv svetskih fudbalskih legendi. Iako su svetske legende selektora Žozea Murinja vodile sa 2-0, pred 50 000 gledalaca na Nacionalnoj areni u Bukureštu ,,zlatna generacija” Rumunije pobedila je na kraju sa 3-2. Podsećamo, Rumunija je pre 30 godina na Svetskom prvenstvu u SAD postigla svoj najjveći uspeh u istoriji osvajanjem 5. mesta. U dresu rumunske reprezentacije igrali su George Hadži, George Popesku, Miodrag Belodedić, Dan Petresku, Ilije Dumitresku, Florin Radučoju i Marijus Lakatuš, a u dresu svetskih legendi Brazilac Rivaldo, Francuz Karambo, Bugarin Stojičkov i Portugalac Nuno Gomez.