Tag: Izrael

  • Vesti – 07.10.2024

    Vesti – 07.10.2024

    Rumunija se odaziva na zahtev za humanitarnom pomoći i nudi podršku stanovništvu Bosne i Hercegovine koje se suočava sa poplavama i klizištima. Vlada je u ponedeljak saopštila da je Bukurešt iz državnih rezervi poslao šatore, krevete, dušeke za smeštaj 200 ljudi. Time se Rumunija pridružuje državama članicama Evropskog mehanizma civilne zaštite, koje su se odazvale upućenom pozivu slanjem interventnih timova i humanitarne pomoći.

    Za izbor predsednika Rumunije primljeno je 16 kandidata. Spisak kandidata će biti konačan 10. oktobra, nakon što ovih dana moraju biti predata i ostala obavezna dokumenta. Prvi krug predsedničkih izbora zakazan je za 24. novembar, a drugi za 8. decembar. Kampanja za predsedničke izbore zvanično počinje 25. oktobra.

    Skoro 800 stručnjaka, promotera očuvanja kulturnog nasleđa iz Evrope i Rumunije, kao i zvaničnika okupilo se u Bukureštu tokom Evropskog samita o kulturnom nasleđu 2024, događaja koji je od 6. do 8. oktobra organizovala Europa Nostra – najveća federacija specijalizovanih nevladinih organizacija sa kontinenta. Stručnjaci iz ove oblasti raspravljaju o prioritetima javne politike na evropskom nivou, kao i odnosima sa rumunskim vlastima, i predstavljaju najbolje izgrađene projekte očuvanja nasleđa koji su pobedili na konkursu „Europa Nostra”, među kojima su i saksonska crkva u Alma Vii (centar) i Crkva Svetog Mihaila u Kluž-Napoci (severozapad). Za ovogodišnje nagrade podneto je ukupno 206 prijava od strane organizacija i pojedinaca iz 38 evropskih zemalja.

    Evropska komisija je u ponedeljak saopštila da je odobrila šemu državne pomoći koju je tražila Rumunija, kroz koju će vlada podržati sa 500 miliona evra ulaganja u proizvodnju biogoriva u zemlji. Finansiranje će biti obezbeđeno kroz direktne subvencije iz Fonda za modernizaciju Evropske unije i usmereno je na proizvodnju naprednih goriva, sa ciljem smanjenja emisije gasova s efektom staklene bašte. Pomoć, koja se može dodeliti do 31. decembra 2025. godine, podržaće, prema Evropskoj komisiji, ubrzanje razvoja obnovljive energije i doprineće postizanju ekoloških i energetskih ciljeva Unije.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odala je u ponedeljak počast žrtvama terorističkog napada koji je pre godinu dana počinio palestinski islamistički pokret Hamas na jugu Izraela i ponovila poziv Evropske unije na hitan prekid vatre u Pojasu Gaze i bezuslovno oslobađanje svih talaca. Napad koji je počinio Hamas „prouzrokovao je ogromnu patnju ne samo narodu Izraela, već i nedužnim Palestincima”, naglasila je šefica zajednice, koja je obećala humanitarnu i finansijsku pomoć palestinskom narodu i Libanu. U Bukureštu su Ministarstvo spoljnih poslova i Vlada obeležili godinu dana od napada Hamasa i ponovo pozvali na hitno zaključivanje sporazuma o prekidu vatre. Ministarstvo spoljnih poslova u saopštenju pokazuje da Rumunija ove godine nije prestala da se zalaže za momentalno oslobađanje talaca iz Pojasa Gaze, stalno ponavljajući potrebu zaštite civila. Dana 7. oktobra 2023. komandosi Hamasa ušli su u južni Izrael, ubivši više od 1.200 ljudi i otevši oko 250. Izraelske odbrambene snage odgovorile su intenzivnom kampanjom bombardovanja, praćenom složenom kopnenom operacijom, protiv položaja Hamasa iz Pojasa Gaze.

    Nova grupa od 69 ljudi u ugroženim situacijama, rumunskih državljana i članova porodica prvog stepena, vraćena je u ponedeljak iz Libana avionom rumunskog ratnog vazduhoplovstva. Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova u Bukureštu, do sada je 212 rumunskih državljana i članova njihovih porodica evakuisano iz Libana, u kontekstu eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Ministarstvo spoljnih poslova ponavlja čvrstu preporuku upućenu građanima Rumunije da prijave svoje prisustvo u diplomatskom predstavništvu Rumunije u Bejrutu, kako bi se olakšalo davanje konzularne zaštite.

    Mađarsko predsedavanje Savetom Evropske unije će na sastanku ministara pravde i unutrašnjih poslova u četvrtak predstaviti situaciju pune primene šengena u Rumuniji i Bugarskoj. Ministri unutrašnjih poslova iz država Evropske unije će napraviti bilans, a diskusija će se fokusirati na povećanje otpornosti spoljnih granica. Savet je krajem prošle godine odlučio da ukine kontrole na vazdušnim i pomorskim granicama sa Rumunijom i Bugarskom, ali da bi se utvrdio datum za ukidanje kontrola na unutrašnjim kopnenim granicama sa dve države potrebna je još jedna odluka, koja se može doneti u bilo kom formatu. Šef bukureštanske vlade Marčel Čolaku izjavio je u subotu da u ovom slučaju postoji direktna komunikacija sa austrijskim vlastima, s obzirom na to da se Beč protivio pristupanju Rumunije Šengenu, i dodao da će u narednom periodu biti dobrih vesti. Novi sastanak Saveta ministara pravde i unutrašnjih poslova zakazan je za prvu polovinu decembra.

    Rumunska teniserka Irina Begu poražena je u ponedeljak od Amerikanke Bernarde Pere sa 6-2, 4-6, 6-2, u prvom kolu VTA 1.000 turnira u Vuhanu (Kina), sa ukupnim nagradama većim od 3,2 miliona dolara. U prvom kolu dublova, Rumunka Žaklin Kristijan i Kamila Rahimova, reprezentativka Rusije, poražene su od Kineskinje Ćianhui Tang/Siju Vang sa 6-2, 6-1. Rumunski par Monika Nikulesku/Gabrijela Ruse osvojio je u nedelju titulu u dublu na VTA 125 teniskom turniru u Hong Kongu, sa ukupnim nagradnim fondom od 115.000 dolara, pošto je u finalu pobedio japanski par Nao Hibino/Makoto Ninomija sa 6-3, 5-7, 10-5.

     

  • Vesti – 05.09.2024

    Vesti – 05.09.2024

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis promulgirao je u četvrtak zakon o donaciji trećim licima raketnog sistema zemlja-vazduh Patriot, kupljenog od Sjedinjenih Američkih Država. Normativni akt, koji je prethodno izglasan u parlamentu, ima za cilj usvajanje akta o donaciji, u dogovoru sa američkim partnerom, Ukrajini, na koju su izvršile invaziju ruske trupe. Takođe, prema zakonu, „Vlada Rumunije je ovlašćena da preduzme neophodne korake za rekonstrukciju kopnene protivvazdušne odbrambene sposobnosti“, tako što će američkoj vladi dodeliti ugovore za kupovinu još jednog Patriot raketnog sistema zemlja-vazduh.

    Rumunija podržava pravo Izraela na samoodbranu – potvrdio je premijer Marčel Čolaku tokom sastanka koji je u četvrtak imao sa šefom izraelske vlade Benjaminom Netanjahuom. Prema rečima izaslanika Radija Rumunije, Čolaku je izrazio zabrinutost zbog bezbednosne situacije i opasnosti od regionalne eskalacije. Premijer boravi u radnoj poseti Izraelu i u pratnji je ministara odbrane, spoljnih poslova i privrede. Na dnevnom redu posete je bio i sastanak sa predsednikom Izraela Isakom Hercogom. Ovo je druga poseta rumunskog premijera Izraelu, za manje od godinu dana, posle one od 17. oktobra 2023. godine, deset dana nakon što su jevrejsku državu napali teroristi iz islamističkog pokreta Hamas.

    Rumunskog poslanika u Evropskom parlamentu Zigfrida Murešana (PPE/PNL) su političke grupe Evropskog parlamenta odredile za glavnog pregovarača u vezi sa budućim višegodišnjim budžetom Evropske unije (EU) nakon 2027. godine. Budžet  na 7 godina, ima ukupnu vrednost od oko 1.300 milijardi evra i predstavlja instrument iz kojeg zemlje članice dobijaju najveći deo bespovratnih evropskih fondova za investicije i za poljoprivredne subvencije. Parlament treba da odredi svoje prioritete u vezi sa višegodišnjim budžetom Evropske unije. Oni će biti upućeni Evropskoj komisiji da budu uključeni u nacrt budžeta. Od tekućeg višegodišnjeg budžeta, 2021 – 2027, Rumunija ima koristi od oko 46 milijardi evra, čemu se dodaju i iznosi iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

    Vlada Rumunije je juče usvojila hitnu uredbu koja ima za cilj, između ostalog, da poboljša naplatu budžetskih dugova i da podrži investicije koje sprovode centralne i lokalne administracije. Tako bi poreskim obveznicima sa zaostalim dugovanjima evidentiranim do 31. avgusta mogle biti ukinute kamate, kazne za kašnjenje i kazne za neprijavljivanje poerza, ako dugovanja izmire do 25. novembra. Prema zvaničnim podacima, u ovoj situaciji je 330.000 pravnih i više od 840.000 fizičkih lica. Mere koje je usvojila Izvršna vlast predviđaju olakšice za one koji na vreme plaćaju porez. Poreska uprava procenjuje da će ove fiskalne mere smanjiti budžetski deficit za približno 9 milijardi leja (oko 1,8 milijardi evra), s obzirom na to da Rumunija ima jedan od najvećih budžetskih deficita u Evropskoj uniji.

    Broj dolazaka registrovanih u turističkim smeštajnim strukturama (uključujući apartmane i sobe za izdavanje) u Rumuniji iznosio je, u prvih sedam meseci ove godine, 7,666 miliona ljudi, što je povećanje od 3,8% u odnosu na isti period 2023. godine, dok su noćenja povećan za 3,4%, na 15,975 miliona – pokazuju podaci koje je objavio Nacionalni institut za statistiku. Prema zvaničnoj statistici, u periodu od 1. januara do 31. jula 2024. godine od ukupnog broja dolazaka, rumunski turisti su činili 82,9%, dok su strani turisti činil 17,1%.  Najveće vrednosti po broju dolazaka turista zabeležili su Bukurešt (1,110 miliona ljudi), Konstanca (jugoistok, na Crnom moru, 915.000) i Brašov (centar, u planinama, 817.100).  U zavisnosti od zemalja porekla, najviše je dolazaka bilo iz Nemačke (128.900 ljudi), Italije (117.800) i Izraela (83.100). 80,1% stranih turista došlo je iz zemalja Evropske unije.

    Sociolog Alfred Bulaj, bivši profesor Nacionalne škole za političke i administrativne studije (SNSPA) u Bukureštu, priveden je u sredu na 24 sata. Prethodno je saslušan u dosijeu u vezi sa zloupotrebom službenog položaja u seksualne svrhe i seksualnim napadom. U sredu su tužioci pretresli kuću i automobil Alfreda Bulaja. U istom dosijeu saslušani su dekan SNSPA politikolog Kristijan Prvulesku i Bulajeva asistentkinja. Prošlog meseca, službenici za sprovođenje zakona zaplenili su dokumente od SNSPA. Prema novinarskoj istrazi koju je sproveo sajt Snoop, Alfred Bulaj je navodno seksualno uznemiravao nekoliko studentkinja.

    Poljski premijer Donald Tusk, gostujući u sredu u Kišinjevu, obećao je da će proces pristupanja Republike Moldavije Evropskoj uniji biti znatno ubrzan sledeće godine, kada Poljska preuzme predsedavanje Savetom unije. On je imao sastanak sa svojim moldavskim kolegom Dorinom Rečanom i održao govor u parlamentu na rumunskom jeziku, koji je bojkotovala proruska opozicija. Donald Tusk se potom sastao sa predsednicom Republike Moldavije Majom Sandu, koja je istakla da Poljska nudi jasan primer kako evropske integracije mogu da transformišu jednu zemlju. I predsednici Rumunije i baltičkih država bili su prošle nedelje u Kišinjevu kako bi podstakli evropski put Republike Moldavije, koja u oktobru, zajedno sa predsedničkim izborima, organizuje referendum na temu integracije u Evropsku uniju.

    Predsednik Emanuel Makron imenovao je u četvrtak dugovečnog političara Mišela Barnijea za formiranje nove francuske vlade, skoro dva meseca nakon vanrednih izbora. Bivši parlamentarac i poslanik Evropskog parlamenta, bivši ministar spoljnih poslova i evropski komesar, Barnije, 73 godine, bio je arhitekta sporazuma o Bregzitu, kojim su uspostavljeni odnosi između Velike Britanije i Evropske unije nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju. On pripada konzervativnoj desnici, a njegovo određivanje na mesto premijera oštro osporavaju levičarske stranke, po čijem mišljenju je Francuska ušla u „režimsku krizu” – javlja dopisnik Radija Rumunije iz Pariza.