Tag: Ministarstvo za finansije

  • Od budžetskog deficita do socijalnih mera (28.05.2024)

    Od budžetskog deficita do socijalnih mera (28.05.2024)

    U superizbornoj godini vlast u Rumuniji ima nimalo lak zadatak da identifikuje finansijske odgovore za višegodišnji budžetski deficit. Poštuju se pojedini zahtevi kao se ne bi probila gornja granica koju Brisel budno prati, a pokušaj da se pronadje zajednički imenitelj za funkcionisanja države pod povoljnim uslovima rezultirao je izradom državnog budžeta sa deficitom od 5%, za 0,68% niži u odnosu na prethodnu godinu. Prema objavljenim podacima Ministarstva za finansije, budžetski deficit je u prva četiri meseca tekuće godine već dostigao 3,24% bruto društvenog proizvoda, i za 2% je viši nego u istom periodu prošle godine. Budžetski prihodi bili su od oko 37 miliardi evra i povećani su za 15% godišnje, uključujući ovde i prihode od pdv-a, poreza na profit i ličnih dohodaka. Budžetski troškovi su povećani za 29%, uglavnom posle povećanja ličnih dohodaka, socijalne pomoci i dobara i usluga i iznose oko 48 miliardi evra.

     

    Na budžetski deficit, po oceni minstra za finansije, u aprilu uticala je isplata penzija pre prvomajskih i uskršnjih praznika. Vlast treba da vodi računa da će se Rumunija od 1. jula pridružiti Evropskoj direktivi o minimalnoj plati u privedi. Direktivi koja predvidja da minimalac treba da iznosi namanje 50% prosečne plate u privredi. Povećanje minimalne plate u privredi sa 660 evra na oko 740 evra naćiće se na dnevnom redu Vlade ove nedelje, dok će se iznos oslobodjen poreza povećati sa 40 na 60 evra. Odluke su donete u okviru vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL). Takodje, odlučeno je i da se ograniči trgovinska marža na domaće proizvode. Očekuje se da se ova odluka donese u narednom periodu.

     

    Premijer Marčel Čolaku je izjavio:,,Ovaj koncept je primenjen u Francuskoj kako bi se zaštitili domaći proizvodjači. U Rumuniji nemamo jedan večinski ritejl sa rumunskim kapitalom, za razliku od Poljske. U ovakvoj situaciji potrebno je da tražimo rešenja kako bismo zaštitili domaće proizvodjače.”

    Socijaldemokratska partija i Liberalna partija razmatrale su i pitanje smanjenja budžetskih troškova na najmanju meru do prvog godišnjeg rebalansa državnog budžeta.

     

  • Državna pomoć rumunskim kompanijama koje su pogodjene ratom u Ukrajini (09.04.2024)

    Državna pomoć rumunskim kompanijama koje su pogodjene ratom u Ukrajini (09.04.2024)

    Evropska komisija odobrila je novu šemu državne pomoći rumunskim kompanija koje su pogodjene ratom u Ukrajini u visini od 2,5 miliardi evra. Pozajmice i nepovretni krediti dodeliće se rumunskim kompanijama do 30. juna. Podrškom su obuhvaćene razne kompanije. Poljoprivredne kompanija imaju pravo na pomoć u visini od 280 000 evra, akvakultura i ribarstvo na najviše 335 000 evra, a ostale komponaije na preostali iznos do 2,5 miliona evra. U skladu sa analizom Komisije, zahtev Rumunije uklapa se u krizni i tranzicijski okvir. Rumunska država je na zahtev za odobrenje dostavljen Komisiji prvi put 9. septembra 2022. godine dobila pozitivan odgovor 2023. godine. Posle isteka ovog roka, Komisija je odobrila novu šemu državne pomoći u cilju obezbeddjivanja dovoljne likvidnosti kompanijama na rumunskomm tržištu. Mera se smatra potrebnom i proporcionalnom za rešavanje nastalih problema u nacionalnoj ekonomiji. Pre nekoliko dana premijer Rumunije Marčel Čolaku je saopštio da će Vlada produžiti i ove godine šemu državne pomoci (IMM INVEST PLUS) za prevazilaženje ekonomskih problema nastalih ruskom vojnom agresiiom na Ukrajinu. Ovaj kreditni program namenjen je radnom i investicionom kapitalu malih i srednjih preduzeca i vellikih kompanija. Oko 120.500 kompanija uživaće pravo na ove fondove.
    Program je pokrenut u cilju obezbedjivanja finansiranja kompanija koje ne raspolažu potrebnim sredstvima za investicione projekte i nastavljanje aktivnosti, precizira Ministarstvo za finansije. Želimo da budemo uz vitalne sektore, poljoprivredu, gradjevinarstvo, proizvodnju i da pružamo rumunskom inovativnim kompanijama šansu da dostignu potencijal, izjavio je resorni ministar Marčel Bološ.
    Evropska unija je uvela sankcije bez presedana Rusiji, usvojila seriju programa podrške i dozvolila zemljama članicama da dodele subvencije za ublažavanje ekonomskih i komercijalnih posledica ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Naknadno, Evropa se suočavala sa eksplozijom cena i turbulencijama na finansijskom tržištu. Rat je do sada izazvao ogromne ekonomske troškove. Nisu pogodjene samo ekonomije zemalja u sukobu, vec i cela planeta . Prema procenama ovaj najskuplji rat u istoriji čovečanstva dostaigao je dva ipo triliona dolara i ravan bruto društvenom proizvodu Rumunije u sedam ipo godina. U samo dve godine poremašio je vrednost od 50 odsto troškova u Drugom svetskom ratu koji je trajao sest godina.