Tag: Novi predsednićki mandat Donalda Trampa

  •  Novi mandat u Beloj kući (24.01.2025)

     Novi mandat u Beloj kući (24.01.2025)

    Povratak republikanca Donalda Trampa u Belu kuću dočekan je sa velikim interesovanjem jer se očekuju mnoga pojašnjenja u vezi sa budućom američkom politikom prema velikim geopolitickima dosijejima. Američke politike koja je isključivo usmerena na nacionalne interese pod sloganom ,,Učinite Ameriku ponovo velikom’’ kako je naglašeno Tramp u govoru posle inauguracije. U skladu sa ovom orijentacijom, Donald Tramp je već potpisao mnoge izvršne uredbe i direktive. Pored obećanja da će suzbiti inflaciju, Tramp je rekao da će zvanična politika zemlje priznati samo dva roda, muški I ženski- I ponovo obećao da će bezbednost zemlje biti na prvom mestu. Ograničio je migraciju svake vrste, proglasio vanrednu situaciju na granici sa Meksikom, ukinuo parvo na azil i automatsko sticanje američkog državljanstva za osobe rodjene u SAD od nelegalnih migranata. U vezi sa ekonomijom Tramp je uvodjenjem carina najavio trgovinsku ofanzivu. Nije doneo odmah mere za povećanje cerina, ali je najavio detaljnu analizu trgvinskih partnerstava i izjavio da bi mogao 1. februara da uvede takse od 25% na proizvode iz Kanade i Meksika. Povukao je SAD iz Svetske zdravstvene organizacije I Pariskog sporazuma o klimatskim promenama. Takodje, proglasio je vanrednu energetsku situaciju u zemlji i zahtevao od Departmana za energiju da analizira izvozna odobrenja za tečni prirodni gas. Na pitanje da li su ove mere očekivane Julija Žoža, zamenica profesora na Dzordjtaun univerzitetu je odgovorila: ,, ,,Tramp kaže: Amerika na prvom mestu, Učinite Ameriku ponovo velikom, iako ovo predpostavlja dodatne troškove za saveznike na kratki rok i ono što je veoma važno, za spoljnu politiku i medjunarodnu bezbednost uopšte. Dodatne troškove za SAD na duži rok jer Tramp ne razmišlja tako. Već tranzakcionalno, na kratki rok i interesuje ga da SAD imaju brojne prednosti u vreme njegovog mandata. Ali, i ovde sa komercijalne tačke, situacija je komplikovana. Jer ove dodatne takce, tarife koje želi da uvede u odnosima sa Evropskom unijom i Kinom kao i sa drugim akterima, predpostavljaju veće troskove za američke kupce,’’

    U Evropi povratak Trampa u Belu kuću pojačava zabrinutost za transatlanske odnose. Na pitanje da li će se mnogo razlikovati pristp Trampa prema Evropi od politike bivšeg američkog predsednika Džoa Bajden, šef rumunske diplomatije Emil Hurezeanu je odgovorio: ,,Perspektivne mutacije su moguće, ali geopolitički interesi SAD ne mogu se ignorisati i po mom mišljenju sadržaće interese i vrednosti koje dele i tradicionalni saveznici SAD, odnosno Evropljani. Poznato je da se centri pažnje mogu orijentisati u raznim direkcijama. Jedan od najvažnijih američkih interesa koncentriše se na Pacifičku zonu i Kinu. Postoje takodje inicijative u vezi sa susedima. Ja smatram da se jedna važna geopolitička jedinica kao što je Evropska unija, sa 400 miliona stanovnika i velikom ekonomskom snagom koja se može uporediti sa američkom, ne može ignorisati, bez obzira na moguće promene.’’

    U vezi sa ratom u Ukrajini, koji će uskoro uči u četvrtu godinu, Emil Hurezeanu naglašava da je ovde evolucija nejasna: ,,Ne znamo šta će se desiti sa ratom u Ukrajini. SAD kao i Evropska unija investirale su miliarde, nešto više SAD od Evropske unije. Ali, pored 150 ili 180 miliardi, ovde se radi o investicijama u sopstvene interese. Postoje dugročni interesi, vitalni i za SAD. Pobeda Rusije mogla bi da resetuje neočekivano, negativno, veoma negativno i opasno celu svetsku ili regionalnu konfiguraciju. Tramp je obećao, videćemo u kojoj će se meri ova obećanja ostvariti. Postoji jedan savetnik za ovaj prostor, ekspert sa ogromnim iskustvom i ekspertizom koji se izjasnio u korist tradicionalnih interesa zapadnih saveznika. Postoji američki diplomatski aparat koji, bez obzirana promene na vrhu ili u odredjenim sektorima, zadržava svoje kompetencije i snagu uticaja.

    U uvodnom govoru Donald Tramp nije pomenuo nijednu bezbednosnu krizu, poput krize u Ukrajini i na Srednjem istoku, ali je obećao da će njegov mandat biti pacifički. ,,Merićemo naš uspeh ne samo pobedama u borbama, već I ratovima koje ćemo zaustaviti i što je najvažnije ratovima u kojima nećemo nikada ulaziti’’- kazao je Tramp. Sa izuzetkom Panamskog kanala, koji Tramp želi da povrati Amerikancima, ni rivalstvo sa Kinom nije pomenuto u obraćanju.

     

     

  • Počeo drugi predsednički mandat Donalda Trampa (21.01.2025)

    Počeo drugi predsednički mandat Donalda Trampa (21.01.2025)

    Niko nije ostao ravnodušan na povratak republikanca Donalda Trampa u Belu kuću. Uloga šefa SAD i najaćeg čoveka sveta koju neizmerno voli mnogo je nedostajala Donaldu Trampu u poslednje četiri godine. Ni politička klasa u Bukureštu nije ostala ravnoduđna i čestitala Trampu drugi mandat. Predsednik Rumunije Klus Johanis je izmedju ostalog naglasio da je Rumunija blizak strateški partner SAD i poželeo američkom lideru mnogo uspeha u novom mandatu. Potrebna nam je jaka i vibrantna transatlanska veza u korist naše zajedničke bezbednosti i prosperiteta, podvukao je u Klaus Johanis na svojoj X platformi. I drugi čovek po Ustavu Rumunije, predsednik Senata Ilije Boložan, poželeo je uspeh Trampu u novom mandatu i izrazio uverenje da će se prijateljstvo dve države konsolidovati. Povratak u Belu kuću je istorijski trenutak koji će imati pozitivan odjek za Rumuniju sa stanovišta bezbednosti i investicija, poručio je socijaldemokratski premijer Marčel Čolaku. Liderka opozicione Unije spasite Rumuniju Elena Laskoni naglasila je da u istoriji SAD počinje novo poglavlje i da za Rumuniju Amerika predstavlja oslonac nacionalne bezbednosti. Osim svečanih poruka rumunskih političara, štampa u Bukureštu piše da je od rumunskih političara jedino Djordje Simion, predsednik  opozicione nacionalističke stranke Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR) dobio poziv da prisustvuje svečanostima u Vašingtonu. Simion je u Vašingtonu bio u svojstvu podpredsednika Evropske partije konzervativaca i reformista, članice političke porodice koja je po ideologiji bliska američkim republikancima. Rumunski komentatori beleže da naša zemlja nema razloge za zabrinutost u novoj Trampovoj epohi, jer su dve države saveznice u Severnoatlanskom savezu i sem toga vezane bilateralnim stareškim partnerstvom koje se može unaprediti. Analitičari podsećaju da je u prvom predsedničkom mandatu Donalda Trampa Rumunija bile medju prvim državama koja se pridružila zahtevima američkog lidera za povećanje vojnih izdataka na 2,5% bruto društvenog proizvoda. Dodatnim adutom može se smatrati da se vojna oprema Rumunije nabavlja uglavnom iz SAD. Bukurešt je potpisao i ugovor o pozajmici 920 miliona dolara za modernizaciju vojnih kapaciteta i da će deo ovog novca biti namenjen fabrikama oružija u Rumuniji koja će postati jedini evropski proizvodjač municije za tenkove Abrams.