Rumunske proevropske partije osvojile su 1. decembra ukupno 57% glasova na parlamentarnim izborima, a takozvane suveranističke oko 32%. Postignuta je rekordna izlaznost od 52%, najeća u poslednje dve decenije. Ulazak u parlament, koji ima 465 članova, 331 poslenika i 131 senatora, obezbedilo je sedam političkih stranaka. Najviše glasova osvojila je vladajuća Socijaldemokratska partija (PSD), slede suveranistička Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), koja je u odnosu na prethodne parlamentarne izbore osvojila dva puta više glasova. Slede Nacionalna liberalna partija (PNL) koja osvojila više glasova nego njen lider na prošlonedeljnim predsedničkim izborima, zatim Unija spasite Rumuniju (stranka desnog centra). Izborni prag prešli su i Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) i SOS Rumunija, ekstremističko-suveranistička stranka kontroverzne evroparlamentarke Dijane Šošoaka i novoosnovana Partija mladih ljudi (POT) liderke Ane-Marije Gavrila, koja je pre pet godina ušla u Parlament na listama Alijanse za ujedinjenje Rumuna. U nedelju posle objavljivanja rezultata na izlasku sa birališta lideri sedam partija izašli su sa izjavama. Glasanjem na parlamentarnim izborima Rumuni su jasno dali do znanja da žele na nastave evropskim i evroatlanskim putem, izjavio je socijaldemokratski lider Marčel Čolaku.,,Birači su političkoj klasi uputili nedvosmislen signal da treba razvijati zemlju evropskim fondovima i istovremeno odbraniti identitet, nacionalne vrednosti i veru.’’, naglasio je Čolaku. Predsednik Alijanse za ujedinjenje Rumuna Djordje Simion je rekao da Rumuni žele promenu, da će se predstavnici ove strannke boriti za poštovanje nacionalnih vrednosti i demokratije i da je dijalog rešenje za budućnost Rumunije. VD predsednik Nacionalne liberalne partije (PNL) Ilije Bioložan izrazio je zahvalnost Rumunima za ispoljeni interes na parlamentarnim izborima i obećao da će liberali podržati reformu države. Sa svoje strane liderka Unije spasite Rumuniju (USR) Elena Laskoni je apelovala na odbranu demokratije i evropskih vrednosti. U dijaspori večina je glasala za Alijansu za ujedinjenje Rumuna. Glasove su osvojile i Unija spasite Rumuniju, SOS Rumunija i Partija mladih ljudi. Izlaznost na glasanje u inostranstvu bila je od skoro 800 000, tri puta veća nego na prethodnim izborima. Največa izlaznost rumunskih državljana sa pravom glasa u inostranstvu zabeležena je u Velikoj Britaniji, Italiji i Nemačkoj.
Tag: Parlamentarni izbori
-
Vesti – 18.10.2024
17. oktobar je bio poslednji dan kada su liste kandidata mogle da se predaju za izbor 466 senatora i poslanika u rumunskom parlamentu. U izbornu trku o kojoj će se odlučivati na biralištima, na Dan državnosti Rumunije, 1. decembra, ušla je 21 partija i politička formacija. Da bi garantovale svoje prisustvo u budućem zakonodavnom telu, političke partije moraju da dobiju procenat od 5% od ukupno datih važećih glasova.
Predsednik Klaus Johanis se na jesenjem Evropskom savetu založio za čvrstu poruku Evropske unije da podrži Republiku Moldaviju (bivšu sovjetsku državu) u procesu evropskih integracija, posebno u aktuelnom izbornom kontekstu, osuđujući mešanje i pokušaje destabilizacije iz Moskve. Glavne teme na dnevnom redu dvodnevnog samita bile su i situacija u Ukrajini, dešavanja na Bliskom istoku, konkurentnost Evropske unije i upravljanje migracijama, ali i razgovori o Gruziji, podrška multilateralnom sistemu i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima ili cene u oblasti energetike. Šef rumunske države istakao je značaj pristupačnih cena energije, potrebu da se stimuliše povezanost i otklone strukturne blokade na nivou energetskih prenosnih mreža.
Ministar odbrane Anđel Tilvar potpisao je u petak u Briselu dokument o pristupanju Rumunije pismu namera u vezi sa VIII panevropskim vojnim koridorom mobilnosti, pored Albanije, Bugarske, Italije i Severne Makedonije. Svrha dokumenta je da se pojednostavi i ubrza kretanje vojnih snaga i opreme, kako u mirnodopskim, tako i u kriznim ili konfliktnim situacijama. Kako se navodi u saopštenju Ministarstva odbrane, pridruživanjem Rumunije ovom koridoru vojne mobilnosti, pored dva projekta razvijena u okviru NATO-a, čiji je ona već članica, zajedno sa Bugarskom i Grčkom, odnosno sa Turskom i Bugarskom, biće intenzivirani napori na obezbeđivanju tranzita trupa i vojne opreme i jačanju kapaciteta za reagovanje u regionu Crnog mora, kako bi se obezbedila stabilnost i bezbednost. Anđel Tilvar je u četvrtak, na sastanku ministara odbrane zemalja članica NATO-a, istakao povezanost bezbednosnih pitanja na globalnom nivou i ocenio podršku koja je data Ukrajini. „Ponovio sam (…) posvećenost Rumunije da podrži Ukrajinu kako kroz bilateralne inicijative tako i kroz zajedničke napore, i naglasio važnost efikasne koordinacije između NATO-a i Evropske unije, kako bi se obezbedila komplementarnost akcija podrške“, istakao je ministar, pokazuje se u komunikatu.
Novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute čestitao je Rumuniji i savezničkim snagama na brzoj reakciji na incident u četvrtak, kada je sumnjiva bespilotna letelica ušla 14 km u vazdušni prostor Rumunije. Prisutan u Savetu ministara odbrane iz država članica Alijanse, Mark Rute je dao uveravanja da će NATO nastaviti da pojačava nadzor u toj oblasti i da saveznici planiraju nova ulaganja u sisteme protivvazdušne odbrane i moderne borbene avione, uglavnom F-35, generacije 5. Pored toga, kaže zvaničnik, Alijansa je značajno povećala svoje prisustvo na istočnom krilu i ojačala misiju vazdušne policije NATO-a.
Policijski timovi iz Rumunije, Srbije, Estonije i Finske razbili su bandu trgovaca drogom odgovornih za šverc miliona tableta u nordijske zemlje, saopštio je u petak Eurojust. Prema podacima Jedinice Evropske unije za pravosudnu saradnju, sa sedištem u Hagu, tokom operacije koju je policija preduzela u četiri evropske zemlje uhapšeno je 47 osumnjičenih i zaplenjeno više od šest miliona tableta. Prodajna vrednost zaplenjenih tableta procenjena je, navodi Eurojust, na oko 12,5 miliona evra.
Na biralištima u nedelju, 20. oktobra, očekuje se 3,3 miliona birača iz Republike Moldavije, uglavnom govornici rumunskog jezika, za istorijske izbore: izbor predsednika republike i referendum o evropskoj budućnosti države. Prema podacima Centralne izborne komisije u Kišinjevu, organizovano je 2.219 biračkih mesta, a po prvi put su glasački listići štampani ne samo na rumunskom, već i na 5 jezika etničkih manjina: ukrajinskom, bugarskom, gagauskom, ruskom i romskom. Za Moldavce u inostranstvu biće otvoreno 231 izborno mesto u 37 zemalja. Najviše će biti u Italiji – 60, u Nemačkoj – 26, u Francuskoj – 20 i u Velikoj Britaniji – 17. U Rumuniji će biti otvoreno 16 biračkih mesta, isto koliko i u Sjedinjenim Američkim Državama, dok će u Rusiji iz bezbednosnih razloga biti u funkciji samo 2 deonice, obe u Moskvi. U Ukrajini će biti otvorena i 2 biračka mesta, u Kijevu i Odesi. Aktuelna šefica države Maja Sandu je favorit prema istraživanjima i za nju bi glasalo 29,5% ispitanika. Bivša funkcionerka Svetske banke, Maja Sandu, izabrana je za predsednicu u novembru 2020. godine, na talasu popularnosti kao antikorupcijski reformator sa proevropskim programom. Ankete pokazuju i da bi više od 54% građana Republike Moldavije glasalo za uvođenje pristupanja Evropskoj uniji u Ustav zemlje. Od raspada Sovjetskog Saveza, bivša sovjetska republika gravitirala je između prozapadne i proruske orijentacije.
U petak je u Bukureštu počeo Festival nacionalnog pozorišta – kulturni događaj u svom 34. izdanju, čija je ovogodišnja tema “Dramaturgije mogućeg”. Ljubitelji pozorišta od danas pa do 28. oktobra imaju priliku da prisustvuju predstavama čiji izbor na festivalu treba, kažu organizatori, da iskažu „mogućnosti”. U zvaničnom izboru izdanja nalazi se preko 30 predstava, iz Bukurešta i zemlje. Navodimo ‘Antologije nestanka’ – scenario i režija Radu Afrim; ‘Dvanaesta noć’ Vilijama Šekspira, u režiji Andreja Šerbana; ‘Heda Gabler’ Henrika Ibsena, u režiji Tomasa Ostermajera, između mnogih drugih. Na ovogodišnjem izdanju gostovaće pet predstava iz inostranstva – iz Nemačke, Irske, Poljske i Belgije. Događaj je u produkciji Udruženja UNITER – Rumunskog pozorišnog udruženja. FNT je kulturni projekat koji finansira Ministarstvo kulture.
Rimski filmski festival, manifestacija koja traje do 28. oktobra, uključuje među projekcije rumunsku produkciju: “Nasty” – dokumentarac reditelja Tudora Đurđua, u saradnji sa Kristijanom Paskarijuom i Tudorom D. Popeskuom, o životu i karijeri tenisera Ilija Nastasea. Rimski filmski festival, sada u svom 19. izdanju, ima za cilj da proslavi najnovije međunarodne produkcije i mlade glasove evropske kinematografije. Ove godine među gostima su američki reditelj Frensis Ford Kopola, glumci Džoni Dep i Vigo Mortensen. Režiseri Tudor Đurđu i Kristian Paskariu odleteće u Rim na događaj i sastaće se sa publikom 21. i 22. oktobra na dve projekcije filma. Njima će se pridružiti legendarni ATP menadžer i teniski promoter Vitorio Selmi, kao i jedan od najznačajnijih sportskih novinara Italije Ubaldo Skanagata. Obojica se pojavljuju u filmnu, gde govore o godinama slave rumunskog tenisera.
-
Kalendar predsedničkih i parlamentarnih izbora
Nakon dugih debata, koalicija Socijaldemokratske stranke i Nacionalne liberalne partije (PSD-PNL) utvrdila je da će se prvi krug predsedničkih izbora održati 24. novembra, a drugi 8. decembra. Između njih, parlamentarni izbori su zakazani za 1. decembar. Premijer Marčel Čolaku rekao je da sporazum između dve vladajuće stranke poštuje zaključke konsultacija koje je početkom nedelje imao sa političkim formacijama, od kojih se većina opredelila za organizovanje izbora na vreme. Marčel Čolaku:
„Zaključili smo sporazum sa partnerima u vladi u vezi sa izbornim kalendarom, kojim bi se poštovali principi o kojima se razgovaralo tokom konsultacija sa političkim formacijama zastupljenim u Parlamentu. Odredili smo da se predsednički izbori održe 24. novembra, prvi krug, 8. decembra drugi krug, a parlamentarni 1. decembra. Tako možemo da usvojimo odluku Vlade kojom potvrđujemo izborni kalendar i zaključimo ovu temu“.
Sa svoje strane, lider Nacionalne liberalne partije (PNL) Nikolaje Čuka je naglasio da je uzeta u obzir i činjenica da stranke nisu htele da spoje dva glasanja. Nikolaje Čuka:
„Iz razgovora koje smo vodili, političke stranke su rekle da nema problema ako se izbori održe 1. decembra. Onda je to naš državni praznik, može ujedno biti i proslava demokratije. U ovom trenutku, imajući u vidu sve ove rasprave i analizu zakonskih odredbi, pokazalo se da je to kalendar koji će danas biti usvojen odlukom Vlade“.
Nikolaje Čuka je rekao i da ne misli da će 1. decembra biti slab odziv birača i ponovo je naveo da će Nacionalna liberalna stranka (PNL) i Socijaldemokratska stranka (PSD) imati svoje kandidate na predsedničkim izborima.
Iz opozicije, nova liderka Unije spasimo Rumuniju (USR), Elena Laskoni, pozdravlja dogovor Socijaldemokratske stranke (PSD) i Nacionalne liberalne stranke (PNL) oko kalendara predsedničkih i parlamentarnih izbora, ali tvrdi da se dve stranke moraju fokusirati na probleme ekonomije, obrazovanja i zdravstva. Istovremeno, ona poručuje formacijama desnog centra da se pridruže predsedničkom projektu Unije spasimo Rumuniju (USR). S druge strane, lider partije Snaga desnice Ludovik Orban smatra da odluka vladajuće koalicije predstavljala „novi pokušaj da se ozbiljno naruše rezultati izbora”. Odluku Socijaldemokratske stranke (PSD) i Nacionalne liberalne stranke (PNL) kritikuje i Alijansa za Ujedinjenje Rumuna (AUR) i smatra da su promenili datume predsedničkih i parlamentarnih izbora „iz straha od Đorđa Simiona (predsednika AUR – n.red.) i Alijanse za Ujedinjenje Rumuna (AUR)”.
Prvobitno su Nacionalna liberalna stranka (PNL) i Socijaldemokratska stranka (PSD) dogovorili mesec septembar za predsedničke izbore, varijantu koju su podržale socijaldemokrate. Međutim, Nacionalna liberalna stranka (PNL) se predomislila i zatražila je da se glasanje održi u novembru. Dve stranke nisu uspele da postignu dogovor, što je nedavno izazvalo međusobne napade bez presedana od formiranja vladajuće koalicije. Podsećamo da su 9. juna održani i evroparlamentarni i lokalni izbori.
-
Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (20.04.2024)
Tekuće nedelje u Rumuniji je počelo prijavljivanje kandidata za lokalne izbore 9. juna, kada će se premijerno održati i evroparlamentarni izbori. 15 političkih stranaka i sedam nestranačkih kandidata podnelo je spiskove budućih virtuelnih evroparlamentaraca. Političke stranke, alijanse, gradjanske organizacije nacionalnih manjina i nestranački kandidati mogu od sada do 30. aprila u ponoć da prijave kandidature za lokalne izbore. Prema najnovijim rezultatima Evrobarometra izlaznost ove godine na evroparlamentarne izbore biće veće nego pre pet godina. 74% rumunskih birača izjavilo je da će izaći na glasačka mesta, što predstavlja povećanje za 19 % u odnosu na prethodne izbore. Veći procenat zabeležen je samo Češkjoj. Medjutim 63% rumunskih glasača smatra da su nacionalni izbori važniji od evroparlamentarnih.
Predsednik Rumunije Klaus Johanis izjavio je pre evropskog samitu u Briselu da želi da se u najkraćem roku reše problemi sa kojima se suočavaju rumunski državljani na aerodromima zemalja članica Šengen zone uprkos ulasku Rumunije, krajem prošlog meseca vazdušnim i pomorskim putem, u zonu slobodnog kretanja. U izveštaju Saveta navodi se potreba pune integracije Rumunije i Bugarske u Šengen zonu,jer će ova mera doprinositi podsticaju jedinstvenog tržišta. U četvrtak u Sofiji na skupu ministara unutrašnjih poslova Bugarske i Rumunije, evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson je izjavila da se nada da će se ove godine utvrditi tačan datum pune integracije dve države, u skladu sa predlogom Evropske komisije. Na dnevnom redu Saveta u Briselu razmatrana je i situacija u Ukrajini, zemlji kojoj je potrebna veća vojna pomoć i koja se suočava i sa energetskim infrastrukturnim problemima. Razmatrano je i pitanje rastućih tenzija na Srednjem istoku. Članice Unije pozvale su Izrael na neodložan prestanak vatre u Pojasu Gaze i otvaranje novih pristupnih puteva humanitarnoj pomoći i pozvale Hamas da oslobodi taoce. Istovremeno, evropski lideri su saopštili da će Unija uvesti dodatne restrikcije Iranu. Lideri širom sveta osudili su iranski napad na Izrael pre nedelju dana, izvršen u znak odmazde za ubistvo više iranskih oficira u Damasku. U četvrtak uveče Izrael je napao zapadne delove Irana gde se nalaze vojna baza i iranski nuklearni program. Eksplozije su odjeknule i u Iraku i Siriji, gde deluju proiranske šijitske milicije.
Premijer Rumunije Marčel Čolaku boravio je u zvaničnu posetu Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U pratnji vladine delegacije, premijer Rumunije je izjavio da želi da Rumunija postane ulazna kapija za investicije ovih zemalja u Evropsku uniju. Marčel Čolaku je vodio razgovore sa predstavnicima kompanija koje investiraju u tehnologiju, energiju, poljoprivredu, zdravstvo, industriju IT-a i komunikacije. Razgovori su se usresredili na privlačenje investicija u vazdušnu i lučku infrastrukturu. Pored ekonomske dimenzije, poseta Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima imala je i politički karakter. Premijer Rumunije sastao se sa najvišim funkcionerima u Dohi i Abu Dabiju, kao i sa predstavnicima rumunske zajednice u ovim državama.
MMF je korigovao na dole prognozu o privrednom rastu Rumunije ove godine sa 3,8% na 2,5%. U Izveštaju ove medjunarodne finansijske institucije navodi se da će svetska ekonomija ove godine beležiti rast od 3,2%. Eskalacija sukoba na Srednjem istoku mogla bi da poveća cene energije i prehrambenih proizvoda, upozorava MMF. Fond prognozila ove godine stopu inflacije u Rumuniji od 6% i od 4% u 2025. godini i spoljnotrgovinski deficit od 7,1%.
Rumunska ministarka kulture Raluka Turkan učestvovala je na otvaranju mozaik ateljea Nove Galerije Kulturnog instituta Rumunije u Veneciji, projekat u okviru Venecijske bijenale. Raluka Turkan je ovim povodom izjavila da ovaj prostor proširuje rumunsko kulturno prisustvo i doprinosi medjunarodnom umetničkom dijalogu. Za vreme šestomesečnog trajanja bijenala Atelje će okupljati umetnike iz Rumunjne i mlade iz Republike Moldavije. Rumunija ima dva izložbena prostora na Bijenalu umetnosti u Veneciji, u Giardini della Biennale şi Noua Galerie. Ministarka kulture je dodala da ove godine tema bijenala ,,Stranci svuda”, podseća da iako su ljudi različiti, ljude ujedinjuju kreativnost i umetnost i na ovaj način otklanjaju se geografske i kulturne granice. Ovu istinu ilustruje izložba ,,Šta je rad” sa kojom je Rumunija predstavljena na ovogodišnjem Bijenalu umetnosti.