Tag: PNL

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (15.06.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (15.06.2024)

    9. juna Socijaldemokratska partija (PSD) je osvojila najveći broj glasova na lokalnim izborima u Rumuniji i, zajedno sa Nacionalnom liberalnom partijom, skoro 50% glasova na evroparlamentarnim izborima. Izborna alijansa socijaldemokrata i liberala ubedljivi je pobednik evroparlamentarnih izbora ispred Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Alijanse ujedinjene desnice (ADU). Od ukupno 33 poslanička mandata jedan evropski mandat je osvojio nestranački kandidat. Prema podacima Centralnog izbornog biroa otvoreno je 19 870 glasačkih mesta u zemlji i inostranstvu, izlaznost je bila od 52% a broj valjano izraženih glasova od skoro 9 miliona. U 915 otvorenih glasačkih mesta u inostranstvu najveći broj glasova osvojila je Izborna alijansa socijademokrata i liberala, drugo mesto je pripalo Alijansi ujedinjene desnice, treće Alijansi za ujedinjenje Rumuna i četvrto SOS Rumuniji. Na izborima za gradonačelnike Centralni izborni biro je saopštio da je najveći broj glasova osvojila Socijaldemokratska stranka 38%, ispred Nacionalne liberalne partije i Alijanse za ujedinjenje Rumuna. Nestranački kandidat Nikušor Dan je ubedljivi pobednik izborne trke za dužnost generalnog gradonačenlnika Bukurešta. On je osvojio skoro 50% ukupno izraženih glasova.

    Rumunija podržava Ukrajinu, Rumunija je uz NATO i Ukrajinu zajedno sa ostalin članicama Severnoatlanskog saveza i to sve dok je potrebno- izjavio je predsednik Rumunije Klaus Johanis koji je u utorak u Letoniji predsedavao Samitom Formata Bukurešt 9 zajedno sa predsednicima Poljske i Letonije. Šef rumunske države je naglasio da je za Rumuniju od izuzetnog značaja jačanje položaja odvraćanja Alijanse i totalni odbrambeni kapacitet. Rumuni žele da budu odbranjeni i brani ih Severnoatlanski savez-podvukao je Johanis. Rumunska strana je insistirala i na potrebu podrške Republici Moldaviji. Moldavija je partner NATO koji je najviše pogodjen ratom u Ukrajini, kazao je šef rumunske države sa napomenom da je Crno more zona od vitalnog interesa za bezbednost celog evroatlanskog prostora. Napori Rumunije i ostalih savaznika usmereni na podržavanje Ukrajine su solidni i nastaviće se sve dok je potrebno, izjavio je i ministar odbrane Andjel Tilvar u Briselu na skupu Kontakt grupe za Ukrajinu. Tilvar se u Briselu sastao sa ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovim, sa kojim je razgovarao o bezbednosnoj situaciji u Ukrajini i u zoni Crnog mora. Na radnom skupu o podršci Ukrajini, ministar odbrane Rumunije je precizirao da su napori Rumunije usmereni na podržavanje Ukrajine priznati na najvišem nivou. Šefica rumunske diplomatije Luminica Odpbesku izjavila je u Berlinu na Konferenciji o obnovi Ukrajine da će se Rumunija aktivno uključiti u ovaj proces. Odobesku je naglasila da je potrebno da se konkretnim akcijama podrške produži medjunarodna solidarnost sa Ukrajinom. Luminica Odobesku je pozdravila napore Ukrajine uložene u veoma složenim uslovima ruske vojne agresije. Odobesku je istakla da Rumunija podržava zvanično otvaranje pristupnih pregovora Ukrajine i Republike Moldavije sa Evropskom unijom.

    Rumunija je u prva četiri meseca tekuće godine zabeležila spoljnotrgovinski deficit od 9,3 miliarde evra, za 440 miliona veći u odnosu na isti period prošle godine, javlja Nacionalni statistički institut. U ovom periodu obim izvoza bio je od 31,3 miliarde evra, a uvoza od 40,6 miliardi. U prva četiri meseca važan udeo u strukturi izvoza i uvoza imali su automobili i transportna oprema. Kada je reč o inflaciji godišnja stopa smanjena je prošlog meseca na 5,1%, najnižu granicu u poslednje tri godine. Prema statističkim podacima pojeftinili su mlinsko-pekarski proizvodi, povrće, jestivo ulje, maslac kao i električna energija i gas, a poskupeli neprehrambeni proizvodi, obuća, nameštaj, deterdženti i usluge, posebno avionske usluge. Podsećamo, Narodna banka Rumunije korigovala je na gore sa 4,7% na 4,9% prognozu inflacije za kraj godine, sa napomenom da će se stopa inflacije smanjiti na 3,5% na kraju 2025. godine.

    Obilne kise praćene olujnim vetrom i gradom zahvatile su u petak mnoge okruge na jugu i zapadu Rumunije. Izdata su žuta i naradnjasta upozorenja na meterorološke nepogode u Bukureštu i okrugu Ilfov. Više puteva je blokirano posle olujnog vetra koji je obarao stabala, nosio krovove i naneo štete automobilima. Nevreme je zahvatilo i Aerodrom Otopeni, nadomak Bukurešta, gde je nekoliko letova preusmereno na druge aerodrome. Upućene su poruke upozorenja ljudima da ne izadju na ulice zbog obilnih padavina, snažnih udara vetra, grmljavine i električnih pražnjenja.

  • Postizborna politička slika (11.06.2024)

    Postizborna politička slika (11.06.2024)

    Socijaldemokratska partija Rumunija ima solidne razloge za slavlje posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora jer postignuti rezultati omogućavaju ovoj partiji da, sa privilegovanog položaja, pregovara o budućim politićko-izbornim savezništvima pre septembarskih predsedničkih i decembarskih parlamentarnih izbora. Socijaldemokratska partija (PSD) ubedljivi je pobednik izbora za dužnosti gradonačelnika, članove mesnih i okružnih odbora. Zajedno sa liberalnim partnerom u vladajućoj koaliciji osvojila je skoro 50 % evroposlaničkih mandata od ukupno 33 koliko Rumunija pripada. Socijaldemokratski lider i premijer države Marčel Čolaku ne isključuje mogućnost političke alijanse sa liberalima ali mi mogućnost da Socijaldemokratska partija ima sopstvenog kandidata na predsedničkim izborima. Popularnost liberala je u opadanju, liberali su izgubili nekoliko okružnih odbora u korist socijaldemokrata, ali po rečima prvog podpredsednika stranke, Rareša Bogdana, ostaju i dalje glavna snaga rumunske desnice sa skoro 30% političkih glasova. Nacionalna liberalna partija (PNL) je odgovorna politička stranka i neće stvarati haos i unutrašnje trzavice izlaskom iz vladajuće koalicije, kako su počele da kruže glasine posle izbora, izjavio je Rareš Bogdan. Po broju osvojenih glasova za gradonačelničke mandate i članove odbora, Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR), zahvaljujući disciplini glasača madjarske nacionalne manjine osvojio je skoro 7% glasova i zauzeo treće mesto. Predsednik Saveza Kelemen Hunor je izjavio da je stranka postigla najbolje rezultate u poslednjih 20 godina. Demokratski savez ima i predstavnike u Evropskom parlamentu.

    Sa skoro 15% osvojenih glasova na evroparlamentarnim izborima suveranisti i ultranacionalisti iz Alijanse za ujedinjenje Rumuna pretenduju, po rečima lidera partije Djordja Simiona, na statut glavne rumunske opozicione stranke. Simion je izjavio da će Alijansa za ujedinjenje Rumuna osvojiti 6 mandata u Evropskom parlamentu, da će imati predstavnike u svim okruzima, sa izuzetkom Hargite i Kovasne, gde živi madjarska nacionalna manjina, i da sa optimizmom očekuje predsedničke izbore.

    Katastriofalan bilans postigla je Unija spasite Rumuniju, glavna stranka Ujedinjene desnice. Osvojila je manje od 9% glasova na evroparlamentarnim izborima, izgubila važne gradonačelničke mandate i bolje nije prošla ni na političkom glasanju. Lider Unije spasite Rumuniju (USR) Katalin Drula preuzeo je odgovornost za težak poraz i saopštio da će odustati od dužnosti predsednika stranke, koju će privremeno preuzeti Dominik Fric, gradonačelnik Temišvara. Ujedinjena desnica ostaje medjutim i dalje solidna stranka u Bukureštu, gde je u Gradskom odboru osvojila najveći broj glasova i podržala ponovni izbor Nikušora Dana za generalnog gradonačelnika rumunske prestonice. Stranka REPER nije uspela da ispuni nijedan zacrtani cilj.

    Slučaj dve političke stranke dokazuje da za uspeh u politici nije dovoljo da se poštuju principi i vrednosti. Da je tako, dokazala je stranka SOS Rumunija, proruske dizidenske Alijanse za ujedinjenje Rumuna, antievropske, agresivne i zavereničke stranke koja će u Strazburg poslati dva predstavnika.

  • Rumunija posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora (10.06.2024)

    Rumunija posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora (10.06.2024)

    Rumunsko izborno telo položilo je najteži izborni test u prvoj ovogodišnjoj izbornoj epizodi. Izlaznost na izbore bila je u nedelju od 50%, odnosno od 9,4 miliona glasača na evroparlamentarnim izborima i od oko 9 miliona na lokalnim. Prema podacima Stalna izborne komisije najveći broj glasača bio je u kategoriji od 45 do 64 godine, a najmnji u kategoriji od 18 do 24 godine. Stranke vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL) pronašle su pobedonosnu formulu u trci za evroposlaničke mandate i osvojile više od 50% valjano izraženih glasova. Iza alijanse velikih tradicionalnih partija na velikoj udaljenosti su suveranistička i ultranacionalisticka Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Alijansa ujedinjene desnice (ADU), formirane oko Unije spasite Rumuniju (USR). Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) je poslednja stranka koja će imati predstavnike u evropskom zakonodavnom telu. I politički glas podvrduje dominaciju socijaldemokrata i liberala, koji su osvojili najviše glasova u okružnim odborima. Na velikoj udaljenosti od prvog mesta nalaze se Alijansa za ujedinjenje Rumuna i Ujedinjena desnica.

    Aktuelni generalni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, nestranački kandidat, osvojio je novi mandat sa više od 40% glasova, dok je članica socijaldemokratske partije Gabrijela Firea doživela težak poraz. Kandidat za dužnost generalnog gradonačelnika Bukurešta bio je i Kristijan Popesku Pjedone, koji je izgubio izbornu trku, ali je uspeo da za Humanističku socijal-liberalnu partije osviji nekoliko mandata u Generalni odbor i da olakša pobedu svog sina za dužnost gradonačelnika 5. sektora. Najbrojnija stranka u Generalnom odboru rumunske prestonice biće Alijansa ujedinjene desnice koja je podržavala Nikušora Dana. U gradu Kluž liberal Emil Bok je osvojio 6 mandat gradonačelnika, a u Temišvaru Dominic Fric, član Unije spasite Rumuniju, drugi gradonačelnički mandat. U Krajovi novi mandat je osvojila i članica Socijaldemokratske partije Lija Olguca Vasilesku, a u Konstanci liberal Verdjil Kicak.

    Od rezultata evroparlamentarnih i lokalnih izbora u velikoj meri zavise politički dogovori pred predsedničke i parlamentarne izbore. U bivšim komunističkim državama ekstremna desnica imala je manje uspeha nego na zapadu, konstatuje Rojters. Stranke ekstremne desnice i radikalna desnica pobedile su na izborima u Francuskoj, gde su evroparlamentarni izbori izazvali pravi politički potres. Pobedile su i u Austriji i Italiji, a u Nemačkoj i Holandiji osvolije drugo mesto. Posle saopštenja ovih rezultata usledila je brza deprecijacija evra u odnosu na dolar, i Blunberg ocenjuje da bi pojačana politička zabrinutost u Evropi mogla da izvrši novi pritisak na jedinstvenu monetu.

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (27.04.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (27.04.2024)

    Provereni politički protivnici, socijaldemokrate i liberali, iznenadili su 2021. godine odlukom o formiranju koalicije koja bi vladala Rumunijom. Optimisti su dali šanse za preživljavanje ovoj koaliciji samo do izbora ove godine, kada će se u Rumuniji održati lokalni i evroparlamentarni izbori (9.juna) predsednički izbori (u spetembru) i parlamentarni izbori (u decembru) Novo iznenadjenje priredile su dve stranke kada su za 9. jun predložile zajedničke kandidate za evroparlamentarne izbore i za lokalne izabranike ali samo u pojedinim gradovima. Za dužnost glavnog gradonačelnika Bukurešta predložili su zajedničkog kandidata Katalina Kirstojua, poznatog lekara i direktora jedne od najvećih bukureštanskih bolnica. Mesec dana nakon navjave ove kandidature, Socijaldemokratska partija (PSD) i Nacionalna liberalna partija (PNL) su se predomislile i povukle kandidaturu Kirstojua nakon optužbi za nekompatibilnost. Predsednici bukureštanskih organizacija dve stranke Gabrijela Firea i Sebastijan Burduža, koji su bili zaduženi za koordinaciju kampanje Kataliona Kirstojua, sada su kandidati socijaldemokrata i liberala za dužnost generalnog gradonačelnika rumunske prestonice. Firea i Burduža su obećali da se neće obostrano napadati, već će voditi konstruktuvnu kampanju usmerenu na reševanje problema sa kojima se Bukurešt suočava.

    Na medjunarodnom planu Rumunija i Južna Koreja proširile su bilateralnu saradnju. Povodom ovonedeljne posete predsednika Rumunije Klausa Johanisa Seulu potpisana je zajednička deklaracija o jačanju strateškog partnerstva i postignuti dogovori o saradnji u oblastima odbrane, energetike i upravljanju hitnim situacijama. Predsednik Johanis je posetio i energetski kompleks, svetski lider u ovoj oblasti, gde je potpisao memorandum o razumevanju o nuklearnoj tehnologiji. Rumunija je zainteresovana za razvoj i implementaciju tehnologije malih modularnih reaktora. Tekuće sedmice predsednik Klaus Johanis pridružio se liderima 18 država koji su potpisali zajedničku deklaraciju kojom se zahteva oslobadjanje svih talaca iz Pojasa Gaze. U deklaraciji se navodi da će oslobodjenje talaca doneti neodložni i produženi prekid vatre, da bi olakšao dodatnu humanitarnu pomoć i kredibilni prekid izraelsko-palestinskog sukoba.
    Sa druge strane, Ministar odbarne Rumunije Andjel Tilvar u telefonskom razgovoru sa svojim američkim kolegom Lojdom Ostinom razgovarao je o saradnji Rumunije i SAD oko ukrajinskog pitanja. Ministri su ponovili da je potrebno da se nastave napori za produbljavanje bilateralnog Strateškog partnerstva i očuvanje transatlanskog jedinstva.

    Tri aviona F-16 koje je Rumunija nabavila iz Norveške sletela su u 71 Vazdušnu bazu ,,General Emanoil Jonesku” u gradu Kampia Turzii. Novi avioni F-16 kao i paket usluga i proizvoda osiguraće dodatnu bezbednost Rumuniji braneči vazdušni prostor Rumunije i Severnoatlanske alijanse u vreme mira i u kriznim situacijama-navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane u Bukureštu. Avioni F-16 , koji su nedavno stigli, spadaju u drugu serije od tri nabavljena aviona iz Norveške. Prva serikja stigla je krajem novembra 2023 godine u 86. Vazduhoplovnu bazu ,,Poručnik avijacije George Močornica” u Borči (na jugu zemlje). Postepeno, dolaskom 32 višenamenska aviona F-16 Rumunija će pojačati vazdušnu odbranu do prilagodjenog nivoa bezbednosnim izazovima regiona.

    Kanski festival filma ove godine je u zvaničnu selekciju pozvao je rumunskog filmskog reditelja Emanuela Parvua sa filmom ,,Tri kilometra do kraja sveta”. U okviru festivala prikazaće se i dokuntarac ,,Nasti” o životu i karijeri rumunskog tenisera Ilija Nastasea koji je postao prvi muški reket sveta. Film reditelja Tudora Djurdjua, Kristijana Peskariua i Tudora D. Popeskua prikazaće se u sekciji Specijalne projekcije. Rumunsko-francuska glumica Anamarija Vartolomej igra glavnu ulogu u filmu ,,Marija” francuske rediteljke Djesike Palu (Jessica Palud). Film će biti prikazan u zvaničnoj selekciji u Kanu. Za ,,Zlatnu palmu” konkurisaće ove godine 22 filmska ostvarenja. 77 Filmski festival u Kanu održaće se ove godine od 14.do 25. maja.

    Tim robotike AICitizen gimnazije ,,Aleksandru Joan Kuza” iz rumunskog grada Fokšani (na istoku) osvojio je svetsko prvenstvo u robotici First Tech Challenge u Hjustonu. Rumunski učenici zajedno sa kolegama i SAD i Južne Afrike sa kojima su formirali Plavu Alijansu takmičili su se u finalu sa Crvenom Alijansom u čijem su sastavu bili i rumunski učenici gimnazije ,,Mihaj Viteazul” iz grada Ploješti (na jugu zemlje). Na takmičenju u Hjustonu Rumunija je imala četiri ekipe i sve su se plasirale u polufinale. Od 17. do 20. aprila u Hjustonu učestvovalo je 200 najboljih svetskih timova robotičara.

  • Bez zajednčkog kandidata vladajuće koalicije na izborima za generalnog gradonačelnika Bukurešta (23.04.2024)

    Bez zajednčkog kandidata vladajuće koalicije na izborima za generalnog gradonačelnika Bukurešta (23.04.2024)

    Saga poznatog ortopeda i direktora jedne od najvećih bukureštanskih bolnica, Katalina Kirstojua, ostaće spešna samo na profesionalnom planu jer su Socijaldemokratska partija (PSD) i Liberalna partija (PNL), stranke vladajuće koalicije, odustale od njegove kandidature za dužnost generalnog gradonačelnika rumunske prestonice. Odluka je doneta prošle noći posle višečasovih rasprava. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja lekar Karstoju bio bi nesumnjivi gubitnik naročito posle optužbi za nekompatibilnost jer je Kirstoju u svojstvu šefa javne bolnice pružao medicineke usluge u privatnoj klinici svoje supruge.

    Koalicija je odlučila da u trku za generalnog gradonačelnika Bukurešta ide sa dva kandidata, sa Gabrijelom Firea, bivšom gradonačelnicom i šeficom bukureštanske filijale Socijaldemokratske partije i sa Sebastijanom Burdužom, aktuelnim ministrom energije i predsednikom bukureštanskih liberala. Dve političke stranke kažu da će na ovaj način maksimalno mobilizovati sopstvene birače. Prema političkim izvorima, na koje se pozivaju mediji, kandidati se neće obostrano napadati u izbornoj kampanji već će voditi konstruktivnu kampanju usmerenu na rešenje problema sa kojima se suočava rumunska prestonica. Dve stranke imaće zajednicke kandidate za ostala gradonačelnicka mesta u sektorima i zajedničke liste kandidata u lokalni savetima. Prema rezultatima sondaža favoriti su aktuelni generalni gradonačelnik Bukurešta Nilušor Dan, koji uživa podršku Alijanse ujedinjene desnice (ADU), sastavljene od Unije spasite Rumuniju (USR), Partije narodnog pokreta (PMP) i Snage desnice (FD) i populistički gradonačelnik 5. sektora Kristijan Popesku Pjedone, kandidal Liberalne socijal-umanističke partije (PUSL). Imenovanjem Gabrijele Firea i Sabastijana Burduže trka se teoretski komplikuje.

    Sa jedne strane kandidatura Karstojua rodila se u političkoj laboratoriji koalicije jer Firea i Burduža nisu imali realne šanse na uspeh. Firea, jer je njen mandat generalne gradonačelnice bio nezapažen i ne bi dobila glasove od liberala, a Burduža jer ni desnoorijentisani birači nisu ga smatrali solidnim kandidatom. Firea i Burduža imaju skoro nemoguću misiju Firea da prusmeri levoorijentisane birače Popeskua Pjedonea, a Sebastijan Borduža da uveri desnoorijentisano izborno telo da zaslužuje da se za njega glasa. Podsećamo, lokalni izbori održace se 9. juna i oba kandidata se nalaze i vremenskom tesnacu. Odustajanje od zajedničke kandidature za generalnog gradonačelnika Bukurešta moglo bi negativno da utiče na glasanje za Generalni savet, gde lista socijaldemokrata i liberala ima samo malu prednost pred Alijansom ujedinjene desnice. Socijaldemokrate i liberali žele da uvere glasače da su oni solidna koalicija, ali obostrani napadi na centru i u unutrašnjosti zemlje i aktuelni fijasko zajedničke kandidature za generalnog gradonačelnika Bukurešta opasno podrivaju ove namere. 9. juna koalicija socijaldemokrata i liberala biće pred novim ispitom na izborima za Evropski parlament, na kojima su prijavili zajedničku listu kandidata sa željom da osvoje više od 50% mandata na koje Rumunija ima pravo.

  • Ko su kandidati na evroparlamentarnim izborima 9.juna?

    Ko su kandidati na evroparlamentarnim izborima 9.juna?

    15 rumunskih stranaka, izbornih i političkih alijansi i sedam nestranačkih kandidata podnelo je kandidature na ovogodišnjim evroparlamentarnim izborima. Podsećamo da će se u skaldu sa odlukom vlade Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL), lokalni izbori održati se 9. juna istovremeno sa evroparlamentarnim, u septembru predsednički izbori, da bi se ovogodišnji izborni ciklus završio u decembru zakonodavnim izborima. U skladu sa odlukom Stalne izborne komisije i utvrdjenim kalendarom, rok za podnošenje kandidatura za evroparlamentarne izbore istekao je 10. aprila. Za odobravanje kandidature, političke stranke, alijanse i organizacije nacionalnih manjina podneli su i spiskove podrške sa najmanje 200 000 potpisa. Nestranački kandidati imali su obavezu da dostave spisak sa najmanje 100 000 potpisa.

    Evroparlamentarni izbori su test za sve političke stranke i posebo za novoosnovanu Izbornu alijansu Socijaldemokratske partije i Nacionalne liberalne partije (PNL). Socijaldemokrate i liberali su na valsti skoro tri godine, imaju ubeljivu parlamentarnu većinu i po sosptvenim izjavama ako će zabeležiti uspeh na evroparlamentarnim izborima nastaviće zajedno i na ostalim izborima. Dve pomenute stranke nadaju se da će osvojiti više od 50% mandata Rumunije u Evropskomm parlamentu i da će pod kontrolu staviti eketremističku struju.

    Glavni eksponent ove struje smatra se Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), suveranistička, poluplistička i ultranacionalistička parlamentarna stranka. Ova stranka se u poslednje vreme istakla nasilnim gestovima svojih lidera, protestima na granici zakona i suprostavljala se restrikcijama i vakcinisanju u vreme pandemije. Ova alijansa sa dizidentima iz Partije SOS Rumunija pokazala je posebnu naklonost prema teorijama zavere i zauzela antizapadni stav. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnejnja obe stranke, posebno Alijansa za ujedinjenje Rumuna, ima solidne šanse da osvoji mandate u Evropskom parlamentu. Demokratski protivnik alijanse Socijaldemokratske partije i Nacionalne liberalne partije je Alijansa ujedinjene desnice, sastavljene od Unije spasite Rumuniju (USR) Partije narodnog pokreta ( PMP) i Snage desnice (FD) Ove tri stranke tvrde da su se liberali predali socijaldemokratama, da su prihvatili skretanje vladine politike ka levici i zbog toga ne predstavljaju više izborno telo desnog centra. I Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) ima šanse da pošalje svoje članove u Evropski parlament. 29. aprila saopstiće se konačne kandidature za evroparlamentarne izbore.