Tag: Poplave

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (21.09.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (21.09.2024)

    Rumunske vlasti proglasile su vanredno stanje ove nedelje na istoku zemlje posle masovnih poplava. Podignuti su kampovi za ugrožene i preduzete spasilačke akcije posle katastrofalnih poplava u kojima je stradalo 7 osoba a hiljade domačinstava je oštečeno. Ministarstvo zdravlja formiralo je kriznu čeliju sa zadatkom da se obezbedi lekarska pomoć stanovnicima ugroženih okriga Galaci i Vasluj. Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane mobilizovali su stotine vatrogasaca, žandara i vojnika sa zadatkom da evakuišu postradale i intervenišu u popravljanju teško oštečene infrastrukture. Obezbedjen je smeštaj za stotine osoba u najpogodjenijim zonama. Crveni krst Rumunije pokrenuo je kampanju pružanja pomoći i poslao kamione sa hranom i vodom. Vlada Rumunije poslala je hranu i vodu i iz državnih rezervi odobrila upučivanje modularnih zgarda u kojima deca mogu da pohadjaju nastavu. Na sednici Vlade u ponedeljak odobrena je hitna pomoć za postradale porodice u poplavama. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen javila je da će se pogodjenim zemljama srednje i istočne Evrope masovnim poplavama iz Fonda za koheziju izdvojiti pomoć u visini od 10 miliardi evra.

     

    U četvrtak u Bukureštu je održana sednica Vrhovnosg saveta odbrane zemlje. Rat u Ukrajini, opremanje vojske u narednoj deceniji i konsolidacija Strateškog partnerstva sa Republikom Moldavijom bile su glavne teme skupa. Članovi Vrhovnohg saveta odbrane naglasili su da je Rumunija direktno zainteresovana za industrijske kapacitete koji mogu da obezbede proizvodnju moderne vojne tehnike za opremanje vojnih snaga u mirnodopsko vreme kao i za razvoj nove opreme za multiplikaciju vojnih kapaciteta u kriznim ili ratnim situacijama. Vodeći računa o nedavnim evolucijama u susednoj državi Ukrajini, članovi Vrhovnog saveta odbrane zemlje razmatrali su i dodatne mere odvraćanja i suzbijanja bezbednosnih pretnji koje treba primeniti na nacionalnom nivou kao i podršku saveznika u Severnoatlanskom savezu. Rumunija je ponovo izrazila podršku evropskom putu Republike Moladvije i implementaciji reformi i potrebnih javnih politika.

     

    NATO treba da reaguje na povredu vazdušnog prostora zemalja članica od strane ruskih aviona i raketa-izjavio je rumunski ministar odbrane Andjel Tilvar na skupu ministara odbrene savezničkih zemalja članica Istočnog boka Severnoatlanskog saveza. Rumunski zvaničnik je dodao da je situacija u zoni Crnog mora zabrinjavajuća zbog pretnji i agresivnih akcija Ruske federacije kao i dezinformisanja i sajber napada.Tilvar je precizirao: ,,Zemlje članice B9 su duboko zabrinute zbog učestalih povreda vazdušnog prostora Severnoatlanske unije, Poljske, Rumunije i Letonije od strane ruskih dronova i raketa kao i eskalacije tenzija duž granica NATO-a. Zbog toga je potreban solidan i koordinisan odgovor saveznika i primena bez odlaganja rotacionog modela integracione vazdušne i antiraketne odbrane NATO-a. ”

     

    U sredu u Bukureštu ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiha tražio je da Rumunija analizira mogućnost obaranja ruskih dronova i raketa u blizini rumunskog vazdušnog prostora. Tokom susreta sa svojom rumunskom koleginicom Luminicom Odobesku, Sibiha je pozitivno ocenio podršku odbrani nezavisnosti Ukrajine i odluku o donaciji protivvazdušnog sistema Patriot Ukrajini. Šefica rumunske diplomatije je ponovo izrazila punu podršku Rumunije odbrani nezavisnosti, suverenosta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

     

    Rumunijj je premijerno poverena dužnost podpredsednice Evropske unije, koju će u Brisleu obavljati članica rumunske socijaldemokratske partije (PSD) Roksana Minzatu, bivša ministarka za investicije i evropske fondove u Vladi Rumunije. Vest o imenovanju saopštila je predsednivca Komisije, Ursula fon der Lajen, koja je u utorak predstavila novi sastav vlade Evropske unije. Roksana Minzatu obavljaće i dužnost komesarke za kompetentnost, obrazovanje, radna mesta, socijalna prava i demografiju. Ona je izjavila da je tržište rada od suštinske važnosti za konkurentnost Unije. Nakon imenovanja, premijer Marčel Čolaku je precizirao da posle ove nominacije Rumunija učestvuje u donošenju odluka u okviru Evropske unije.

     

    Vladajuća koalicije Rumunije donela je u utorak odluku o finalizaciji šeme podrške velikih strateških investicija u preradjivačku industriju, metalurgiju i hemisjku industriju. Prema rečima premijera Marčela Čolakua, plan sadrži tri glavne komponente: državnu pomoć u visini od 500 miliona evra i fiskalne povlastice za investicije preko 150 miliona evra, državnu pomoć od miliardu evra za dekarbonizaciju proizvodnih procesa i energetsku efikasnost i državnu pomoć od oko 250 miliona evra za 15 kompanija koje će investirati u proizvodnju industrijskih sirovina.

     

    Vlade Rumunije i SAD potpisale su okvirno partnerstvo o zaštiti deteta u narednom petogodišnjem periodu. Ambasadorka SAD u Bukureštu Ketlin Kavalek (Katheen Kavalec) dala je uverevanja da će SAD podržavati rumunske napore za razvoj strategije sprečavanja zloupotrebe dece, zaštitu od trgovine decom i pobošljanju istraga. Rumunski ministar unutrašnjih poslova Katalin Predoju izjavio je da je potpisivanja partnerstva nastavak i drugih vrsta saradnje i da dokazuje spremnost rumunskih vlasti za suzbijanje svake vrste zloupotrebe dece. Rumunija je prva evropska država koja može da računa na američku finansijsku pomoć u visini od 10 miliona dolara za poboljšnje nacionalnog sistema sprečavanja i suzbijanja trgovine decom.

  • Vesti – 20.09.2024

    Vesti – 20.09.2024

    Vlada Rumunije će početkom sledeće nedelje raspravljati o predlogu rebalansa budžeta koji je iznelo Ministarstvo finansija, uz znatno povećane troškove. To je prvi ovogodišnji ispravak budžeta. Zdravstvo, obrazovanje i transport dobijaju dodatna sredstva. Prema nacrtu uredbe objavljenom na sajtu Ministarstva finansija, najveći deo novca će otići na transport – skoro 5,5 milijardi leja (oko 1,1 milijardu evra), ali i na zdravstvo, unutrašnje poslove i investicije – po preko 3 milijarde leja. Povećan je i budžet za socijalno osiguranje, tako da ima novca za isplatu penzija, nakon povećanja koja se primenjuju od 1. septembra. Ali ima i onih koji će imati manje budžete: Generalni sekretarijat Vlade, Ministarstvo privrede, Senat, Parlamentarni dom i Služba za posebne telekomunikacije. Prema projektu, deficit se povećava na skoro 7%, više za oko dva odsto u odnosu na procenu sa početka godine, a privredni rast je revidiran naniže, na 2,8% u odnosu na 3,4% koliko je ranije procenjeno.

    Rumunski ministar unutrašnjih poslova Katalin Predoju imao je telefonski razgovor sa britanskom koleginicom Ivet Kuper. U razgovorima je istaknuta veoma dobra saradnja dve strane, aktivnosti koje se sprovode kako u kontekstu rumunsko-britanskog strateškog partnerstva, tako i na razvoju operativne saradnje na nivou sličnih struktura. Dinamika razmene podataka, informacija i prenosa stručnosti doživela je, u poslednjem intervalu, uzlazni trend. Dvoje ministara su se uglavnom bavili temama od interesa u oblasti sprečavanja i suzbijanja ilegalnih migracija, prekograničnog kriminala i dogovorili se da u budućnosti ojačaju saradnju u oblastima unutrašnjih poslova.

    Ministarstvo spoljnih poslova iz Bukurešta najavilo je u petak objavljivanje „Vodiča za glasače putem pošte – izbori za predsednika Rumunije 2024.“ i „Vodiča za glasače putem pošte – izbori za Senat i Dom poslanika 2024. godine“. Rok do kojeg se građani Rumunije sa prebivalištem u inostranstvu mogu registrovati kao glasači putem pošte je 10. oktobar za izbore za predsednika Rumunije i 17. oktobar za izbore za rumunski parlament. Rumunski birači koji žele da glasaju putem pošte na ovogodišnjim predsedničkim i/ili parlamentarnim izborima, sve potrebne informacije mogu pronaći na sajtu www.mae.ro, u odeljcima Izbori za predsednika Rumunije, odnosno Izbori za Senat i Dom poslanika.

    Bivši zamenik generalnog sekretara NATO-a Mirča Đoana imao bi minimalnu prednost u odnosu na levičarskog rumunskog premijera Marčela Čolakua u prvom krugu predsedničkih izbora koji će se održati u Rumuniji, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo istraživački institut INSCOP. Mirča Đoana (66 godina), bivši predsednik Socijaldemokratske partije (PSD), koji je izgubio predsedničke izbore 2009. godine i koji je sada nezavisni kandidat, u prvom krugu dobio bi 21,4% glasova, a sadašnji lider socijaldemokrata Marčel Čolaku (56 godina), 20,3%. Elena Laskoni, liderka opozicionog desnog centra Unija Spasimo Rumuniju (USR) bila bi treća, sa 14,2% glasova, a lider Nacionalne liberalne partije (PNL), koji je u koalicionoj vladi sa Socijaldemokratskom strankom (PSD), Nikolaje Čuka, bio bi na šestom mestu, posle dva ultra-nacionalistička kandidata. Jedanaest kandidata do sada je najavilo svoje planove da se kandiduju za predsednika i zamene Klausa Johanisa, koji svoj drugi i poslednji mandat završava u decembru. Iako je uloga predsednika uglavnom ceremonijalna, njegovi prerogativi uključuju imenovanje premijera nakon izbora, imenovanje sudija i tužilaca i slanje zakona nazad u parlament na ponovno razmatranje. Predsednički izbori će se održati u dva kruga, 24. novembra, odnosno 8. decembra, a između njih će se održati i parlamentarni izbori. U anketi su učestvovale 1.102 osobe između 11. i 16. septembra, a istraživanje ima marginu greške od 3%.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u petak da je doputovala u ukrajinsku prestonicu Kijev kako bi razgovarala o evropskoj podršci, zimskim pripremama za odbranu i napretku u vezi sa kreditima G7. U četvrtak je šefica Evropske komisije najavila novu pomoć, vrednu 160 miliona evra, za energetski sistem Ukrajine, pogođen neprekidnim bombardovanjem Rusije. Ukrajini je za zimski period potreban kapacitet od 17 gigavata, ali je veliki deo energetske infrastrukture uništen ruskim udarima. Evropska unija trenutno pomaže Ukrajini da popravi ova postrojenja i snabdeva Kijev raznim komponentama: turbinama, generatorima i transformatorima. Unija takođe podržava povezivanje mreža i isporuku energije Ukrajini, dve vrste akcija koje obezbeđuju 25% ukrajinskih potreba za zimu.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je pomoć od 10 milijardi evra iz Kohezionog fonda Evropske unije za zemlje centralne Evrope, uključujući Rumuniju, pogođene poplavama. „Ovo je hitan odgovor” – izjavila je ona nakon sastanka sa šefovima vlada Poljske, Češke, Austrije i Slovačke. „Za mene je bilo (…) srceparajuće videti razaranja i pustoš“ koju je izazvao ciklon Boris – rekla je predsednica Evropske komisije. Od prošle nedelje jaki vetrovi, izuzetno obilne padavine i poplave ubile su najmanje 24 osobe u regionu: po sedam u Rumuniji i Poljskoj i po pet u Austriji i Češkoj.

    Rumunija je direktno zainteresovana da na svojoj teritoriji ima industrijske kapacitete koji mogu da obezbede proizvodnju savremene vojne opreme – jedan je od zaključaka Vrhovnog saveta nacionalne odbrane, okupljenog u četvrtak u Bukureštu. Istovremeno, analizirana su nedavna dešavanja na frontu u Ukrajini i odobren je Nacionalni plan za sprovođenje Građanskog pakta u oblasti zajedničke bezbednosne i odbrambene politike. Sastanak Vrhovnog saveta nacionalne odbrane dolazi nakon organizovanja, ove nedelje, u Bukureštu, sastanka ministara odbrane u formatu B9, koji su potpisali Zajedničku deklaraciju u kojoj su istakli značaj jačanja odbrambene industrije i postojanja zajedničkog sistema protivvazdušne odbrane i ponovili su svoju podršku Ukrajini.

    Partnerstvo sa privatnim sektorom je siguran put za razvoj Rumunije, izjavio je u petak rumunski premijer Marčel Čolaku. On je boravio u radnoj poseti fabrici Nokian Tyres u Oradei (zapad), koja je svečano otvorena u četvrtak. Preseljena iz Rusije u Rumuniju, fabrika je primer uspeha koji okuplja investitora međunarodnog kalibra, lokalne vlasti i Vladu Rumunije, koja je snažno podržala takvu investiciju, dodao je on. Nokian Tyres je prva fabrika guma na svetu sa nultom emisijom ugljen-dioksida. Od 2025. godine, 550 zaposlenih će ovde proizvoditi šest miliona automobilskih guma godišnje, uključujući i za velika terenska vozila. Fabrika, sa izgrađenom površinom od 10 hektara, koristi energiju koja dolazi samo iz obnovljivih izvora i sva tehnološka para se dobija bez fosilnih goriva. Finska investicija u Oradeu, procenjena na 650 miliona evra, kojoj je Vlada doprinela državnom pomoći od 100 miliona evra, jedna je od najvrednijih ostvarenih u Rumuniji poslednjih godina.

    Tužilaštvu je vraćen dosije antikomunističke revolucije decembra 1989. godine u Rumuniji, u kojem su, između ostalih, optuženi bivši predsednik Rumunije Jon Ilijesku i bivši prvi potpredsednik Đelu Vojkan Vojkulesku, opet zbog nepravilnosti koje su, kažu sudije, počinili vojni tužioci. Odluku o ponovnom podizanju optužnice doneo je u petak Vrhovni sud i ona je konačna. Viši kasacioni sud je ovu odluku motivisao „nesposobnošću optužnice da tuži sud, jer nije bilo moguće utvrditi predmet i granice presude, utvrdilo je drugo veće Vrhovnog suda”. Drugo veće Vrhovnog suda je sredinom juna utvrdilo nepravilnosti u optužnici i dalo rok Tužilaštvu da te nepravilnosti ispravi. Kako Tužilaštvo to nije postupilo, Vrhovni sud je u petak odlučio još jednom, definitivno, da vrati spise vojnim tužiocima.

  • Evropska pomoć za postradale u poplavama (20.09.2024)

    Evropska pomoć za postradale u poplavama (20.09.2024)

    Bilans poginulih i nestalih u poplavama u srednjoj i istočnoj Evropi dostigao je dvocifreni broj. Iako su padavine prestale, visoki vodostaji reka i dalje prete ovoj zoni. Prema analizi kompanije za investicije na medjunarodnim berzama poplave su izazvale i materijalnu štetu u visini od nekoliko miliardi evra. U Rumuniji, prema prvim procenama stručnjaka šteta je veća od jedne miliarde evra. Pesimisti smatraju medjutim da je šteta tri puta veća. Prošle godine Svetska banka je prosečnu godišnju štetu od poplava u Rumuniji procenila na 1,7 miliardi evra. Ove godine u poplavama u našoj zemlji poginulo je 7 osoba, a više od 6500 domačinstava je poplavleno. Vlada u Bukureštu izdvojila je hitnu pomoć u visini od 20 miliona evra za postradale porodice. Iako je u Rumuniji na snazi obavezno osiguranje stanova, u poplavljenim zonama okruga Galaci i Vasluj procenat osiguranja ne prelazi 7-8%, a u celoj zemlji 23 procenta.
    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, saopštila je u četvrtak da će se iz Fonda Evropske unije za koheziju izvojiti finansijska pomoć u visini od 10 miliardi evra za zemlje srednje i istočne Evrope pogodjene poplavama. Predsednica Evropske komisije je dodala da Unija ima na raspolaganju dva potencijalna izvora pomoći-Fond za koheziju i Fond solidarnosti iz kojih se mogu izdvajati sredstva za finansiranje radova na popravljanju i rekonstrukciji zgrada. U četvrtak Evropski parlament je u Strazburgu usvojio Rezoluciju u kojoj izražava zabrinutost zbog sve jačeg intenziteta i sve češćih ekstremnih meteoroloških pojava na kontinentiu i u svetu kao i nezadovoljstvo zbog nedavnog smanjenja budžeta Mehanizma civilne zaštite Evropske unije. U dokumentu o katastrofalnim poplavama u Austriji, Češkoj, Nemačkoj, Madjarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj evroposlanici zahtevaju da se predvide dovoljna sredstva kako bi se mogao povečati stepen spremnosti i poboljšala konsolidacija kapaciteta, posebno na pragu usvajanja novog višegodišnjeg budžeta Unije. Takodje, poslanici traže da se Fond za solidarnost uskladi sa povećanjem broja i težinom prirodnih nepogoda u celoj Evropi. Ovi pozivaju Komisiju da ubrza mobilizaciju fondova za pogodjene zemlje i traže odobravanje drugih vrsta tehničke i finansijske podrške. Stampa piše da su u poslednje tri decenije poplave u Evropi ugrozile 5,5 miliona ljudi, odnele 3000 ljudskih života i pričinile ekonomsku štetu ,,tesku” 170 miliardi evra.

  • Vesti – 19.09.2024

    Vesti – 19.09.2024

    U Bukureštu je u četvrtak održan sastanak Vrhovnog saveta za nacionalnu odbranu (CSAT), koji je na dnevnom redu imao teme poput rata u Ukrajini i opremanje vojske u budućnosti. Članovi Vrhovnog saveta za nacionalnu odbranu su došli do zaključka da je Rumunija direktno zainteresovana da na svojoj teritoriji ima industrijske kapacitete koji mogu da obezbede kako proizvodnju savremene vojne opreme za opremanje mirnodopske strukture snaga, tako i razvoj nove opreme koja će doprineti umnožavanju vojne sposobnosti u kriznim ili ratnim situacijama. Ovo, u kontekstu u kojem su raspravljali o planu opremanja rumunske vojske za narednih 10 godina, nakon velike promene u regionalnoj bezbednosnoj situaciji, izazvane agresivnim stavom Rusije prema Ukrajini. U tom kontekstu, imajući u vidu nedavna dešavanja u susednoj zemlji, razgovarano je o dodatnim merama za odvraćanje i suzbijanje bezbednosnih pretnji koje će se sprovoditi na nacionalnom nivou, kao i uz podršku NATO saveznika. Konsolidacija strateškog partnerstva sa Republikom Moldavijom bila je još jedna tema na dnevnom redu, a Rumunija ponovo potvrđuje svoju podršku evropskom putu Kišinjeva podržavanjem sprovođenja reformi i neophodnih javnih politika.

    Rumunski institut za hidrologiju i vodoprivredu saopštio je da će protok Dunava na ulazu u zemlju na deonici Baziaš značajno porasti, do 24. septembra, do 8.000 kubnih metara u sekundi, odnosno više nego duplo od višegodišnjeg proseka za mesec septembrar. Vlasti na terenu, međutim, daju uveravanja da je brana na Đerdapu spremna da primi i propusti očekivani protok nakon obilnih padavina u centralnoj Evropi. U međuvremenu, opasnost od poplava ostaje u istočnoj Rumuniji, koja je već jako pogođena prolaskom ciklona Boris. Narandžasti i žuti meteoalarmi su na snazi za velike oticaje sa padina, bujica, potoka i bujičnih poplava na malim rekama. U lokalitetima poplavljenim krajem prošle nedelje, vatrogasci iz cele zemlje, spasioci, žandarmi i volonteri su u pripravnosti i intervenišu kako bi pomogli ljudima, kojima su takođe potrebni najpotrebniji proizvodi. Podsećamo da su nedavne poplave odnele živote i pričinile ogromnu materijalnu štetu.

    Ciklon Boris, koji je do sada zahvatio Rumuniju, ali i Poljsku, Češku i Austriju, nastavlja da drži evropski kontinent u pripravnosti. Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije obaveštava da se u Mađarskoj, u kontekstu nedavnih poplava izazvanih obilnim padavinama, očekuje da će vlasti primeniti određena ograničenja u saobraćaju. Ograničenja će obuhvatiti glavni grad Budimpeštu, posebno puteve i pešačke pristupne puteve pored korita Dunava. Privremene brane i nasipi već su postavljeni u dužini od 544 kilometra duž reke, ali i pored drugih reka. Na severu Italije postoji crveni meteoalarm za kišu i izlivanje reka. Poplave su, osim toga, bile predmet debate u sredu u Strazburu, u Evropskom parlamentu. Rumunski poslanici Evropskog parlamenta tražili su od evropskih institucija veći budžet za podršku u slučaju katastrofa.

    NATO mora da reaguje na upade Rusije u vazdušni prostor svojih zemalja članica, u kontekstu rata u Ukrajini – istakao je rumunski ministar odbrane Anđel Tilvar na B9 sastanku ministara odbrane savezničkih država na istočnom krilu NATO-a, koji se održao u sredu u Bukureštu. Predstavnik Poljske je sa svoje strane tvrdio da će sledećeg meseca saveznički ministri odbrane razgovarati o uništavanju dronova koji narušavaju vazdušni prostor NATO-a. Inicijativa B9 uključuje Rumuniju, Poljsku, Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Litvaniju, Letoniju i Slovačku.  Razgovore o bezbednosti u toj oblasti, ali i podršci odbrani nezavisnosti Ukrajine kroz odluku Rumunije da Ukrajini pokloni sistem Patriot, vodila je i ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku, koja je u Bukureštu primila svog kolegu iz Kijeva, Andrija Sibiha.

    Nacionalna komisija za strategiju i prognozu (CNSP) promenila je projekciju privrednog rasta za ovu godinu na 2,8%, sa 3,4% koliko je bilo proračunato ranije. Prema projekciji glavnih makroekonomskih pokazatelja, za 2025. godinu procenjeno je povećanje bruto domaćeg proizvoda od 3,5%, a za 2026. godinu od 3,7%, nakon čega će od 2027. godine biti trend smanjenja na 3,3%, odnosno 2,9% u 2028. godini. Za kraj godine se predviđa 4,5%, iznad cilja Narodne banke Rumunije od 4%, padajući na 3,8% sledeće godine i na 2,9% u 2026. godini. Prosečan kurs je projektovan na 4,98 leja/euro u 2024. Deficit tekućeg računa procenjuje se da će ove godine porasti na 7,7% bruto domaćeg proizvoda, sa 7% bruto domaćeg proizvoda prošle godine. Trgovinski deficit će se, prema prognostičkoj komisiji, povećati na 32,7 milijardi evra u ovoj godini, sa 28,9 milijardi evra prošle godine, nakon povećanja izvoza (1,8%) i uvoza (4,5%), a prosečna neto mesečna zarada mogla bi da poraste za 14,8% u 2024. godini, na 5.066 leja (oko 1.020 evra).

    Vlada u Bukureštu se brine o reindustrijalizaciji zemlje i radi na Nacionalnom planu za veliku industriju vrednom skoro 2 milijarde evra. Plan će biti zasnovan na tri glavna stuba: podrška strateškim investicijama u prerađivačkoj industriji, državna pomoć za velike kompanije koje sprovode investicije sposobne da smanje direktnu emisiju gasova staklene bašte, odnosno potrošnju energije, i podršku kompanijama koje proizvode primarni materijal. Prema rečima premijera Marčela Čolakua, izvršna vlast želi da ojača model ekonomskog razvoja zasnovan na investicijama.

    Izborna kampanja za predsedničke izbore u Rumuniji počeće 25. oktobra – saopštila je danas Stalna izborna uprava. Kandidati na izborima mogu da podnesu kandidaturu najkasnije do 5. oktobra. Vlasti će organizovati oko 19.000 biračkih mesta u zemlji, a građani Rumunije u inostranstvu moći će da daju svoj glas na preko 900 biračkih mesta. Prema poslednjim podacima, u Rumuniji ima preko 18 miliona birača za koje će se štampati glasački listići, a za građane iz inostranstva biće pripremljeno oko 5 miliona glasačkih listića – kaže predsednik Stalne izborne uprave Toni Grebla.

    Većina Rumuna veruje da imigranti koji dolaze da rade u Rumuniju predstavljaju pre priliku nego pretnju u pogledu zapošljavanja – proizilazi iz ankete javnog mnjenja. Otprilike 68% kaže da imigranti pomažu privredi zauzimanjem upražnjenih pozicija. S druge strane, 25% smatra da oni preuzimaju poslove Rumuna, koji su prinuđeni da odu u inostranstvo. Najtolerantniji prema imigrantima su mladi do 20 godina, ljudi sa visokim obrazovanjem i stanovnici Bukurešta. Istraživanje pokazuje i da se oko 67% anketiranih slaže sa davanjem finansijskih podsticaja Rumunima iz dijaspore da se vrate kući, dok je oko 31% protiv takve ideje.

    Trojica dilera droge (dva državljana Moldavije i jedan Rumun) uhapšena su u Bukureštu, nakon što su uhvaćena na licu mesta sa 10 kilograma zabranjenih supstanci. Vođa mreže je razvio brojne veze u zajednicama trgovine drogom i psihoaktivnim supstancama u Belgiji, Holandiji i Nemačkoj. Prema navodima policije, psihoaktivna supstanca ima tržišnu vrednost od 200.000 evra. Droge su trebale da stignu do preko 100.000 potrošača.

  • Vesti – 18.09.2024

    Vesti – 18.09.2024

    Broj smrtnih slučajeva izazvanih pkljuskovima i poplavama u centralnoj i istočnoj Evropi izazvanim olujom Boris, najgorem u Evropi od 1997. do danas, premašio je 20 osoba. Rumunija je prijavila sedam smrtnih slučajeva. Gubitke ljudskih života prijavile su i Poljska, Austrija, Češka i Italija. Upozorenja o poplavama postoje i u Italiji, Hrvatskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. U Rumuniji su vlasti počele da procenjuju štetu izazvanu poplavama u okrugu Galaci (istok), koji je najteže pogođen. Vlada je odobrila hitnu pomoć za pogođene porodice. S druge strane, rumunski poslanik Zigfrid Murešan, glavni pregovarač za budući višegodišnji budžet Evropske unije, dao je uveravanja da će Evropski parlament odobriti dodelu finansijske pomoći za obnovu područja pogođenih poplavama poslednjih dana. Evropski parlament raspravljao je u sredu o predlogu rezolucije kojim se od Komisije traži da učini efikasnijim mehanizme intervencije u slučaju prirodnih katastrofa i da poveća sredstva za pomoć i obnovu. Poslanici Evropskog parlamenta zahtevaju brže evropske mehanizme intervencije, uključujući njihovo aktiviranje, u nedostatku žalbe koju je uputila pogođena država. Do sada je samo Češka tražila aktiviranje mehanizma civilne zaštite. Mehanizam se aktivira samo ako su državni organi opterećeni situacijom i potrebni su timovi i podrška bloka zajednice. Rumunija nije tražila aktiviranje mehanizma.

    Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha apelovao je u sredu u Bukureštu na rumunske partnere da analiziraju mogućnost obaranja ruskih dronova u blizini vazdušnog prostora zemlje. Posle sastanka sa šeficom diplomatije Luminicom Odobesku, zvaničnik iz Kijeva je rekao da je „zahvalan” na „istorijskoj” odluci Bukurešta da Ukrajini pokloni sistem Patriot. „Veoma je važno ojačati odbranu Ukrajine. To je štit ne samo za Ukrajinu, već i za Evropu“ – istakao je ministar. Zauzvrat, Luminica Odobesku je ponovo potvrdila podršku Rumunije nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Takođe je ponovila čvrstu osudu ruskog agresorskog rata, koji je napad na međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Podsećamo, u Bukureštu se nedavno razgovaralo o potrebi izmene zakonodavstva koje bi omogućilo vojsci da uništava sumnjive dronove koji ulaze na teritoriju Rumunije, nakon što je nekoliko ruskih dronova u poslednjih godinu dana ilegalno ušlo u rumunski vazdušni prostor.

    U Bukureštu je održan sastanak ministara odbrane u formatu Bukurešt 9, čiji je domaćin bio rumunski ministar odbrane Anđel Tilvar. Inicijativa B9 obuhvata Rumuniju, Poljsku, Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Litvaniju, Letoniju i Slovačku. U fokusu razgovora bila je bezbednosna situacija u regionu, obeležena rastućim pretnjama Ruske Federacije. Ministar Tilvar se založio za koordinisan i snažan odgovor Severnoatlantske alijanse. On je naveo da su države B9 duboko zabrinute zbog ponovljenih upada bespilotnih letelica i projektila Ruske Federacije u vazdušni prostor NATO-a i eskalacije tenzija duž granica NATO-a. Saopštenje je dato u kontekstu u kome je vazdušni prostor nekoliko država NATO-a u okolini Ukrajine narušen ruskim bespilotnim letelicama i raketama. Nedavno su takve incidente prijavile Rumunija i Letonija.

    Vlada Bukurešta namerava da preduzme mere za podršku reindustrijalizaciji privrede, najavio je u sredu premijer Marčel Čolaku. On je naveo da će biti pokrenut Nacionalni plan za veliku industriju, paket mera vredan oko dve milijarde evra, fokusiran na tri velika stuba. Prvi je šema podrške strateškim investicijama u prerađivačkoj industriji, sa budžetom od 500 miliona evra. Drugi stub je Nacionalni program podrške velikoj industriji u Rumuniji, sa budžetom od milijardu evra za velike kompanije. Treća komponenta se tiče šeme državne pomoći od 250 miliona evra za kompanije koje predlažu ulaganja u proizvodnju industrijskih sirovina. Na sednici Kabineta u sredu usvojena je odluka kojom se studenti koji su stekli 10 na maturi nagrađuju sa po 5.000 leja (1.000 evra), a oni koji su stekli 10 na nacionalnom ocenjivanju sa po 2.000 leja (400 evra).

    „Ne možemo ponovo pokrenuti privredu bez konkurentnih poslova, bez kvaliteta radnih odnosa, bez zaštite građana pred povećanjem cena, pred ovim rizikom od pada u siromaštvo za mnoge kategorije, bez pružanja doživotnih veština onima koji ulaze na tržište rada“ – izjavila je, danas, buduća evropska komesarka za veštine i obrazovanje, poslove i socijalna prava, demografiju, Rumunka Roksana Manzatu. Ona je u ekskluzivnom intervjuu za Radio Rumunija rekla i da će među prioritetima njenog mandata biti podrška deci koja su u siromaštvu i ugrožena isključenošću.

    U Rumuniji je trenutno u javnoj raspravi program Start-up Nation, kroz koji država nudi bespovratnu pomoć od maksimalno 50.000 evra kvalifikovanim licima koji žele da otvore biznis. Budžet za ovo izdanje premašuje 400 miliona evra. Nakon što je u utorak počela registracija kompanija koje će obezbediti kurseve za buduće preduzetnike, od 10. oktobra počinje registracija fizičkih lica za kurseve Start-Up Nation 2024.

    Vlada iz Bukurešta odobrila je u sredu Nacrt zakona za ratifikaciju Sporazuma između Vlade Rumunije i Vlade Republike Koreje o saradnji u oblasti odbrane, potpisanog u Seulu u aprilu. Kako se navodi u saopštenju Izvršne vlasti, sporazumom su predviđeni aspekti koji se odnose na oblasti i oblike saradnje, zaštitu tajnih podataka, finansijske i pravne aspekte, rešavanje sporova. Bukurešt i Seul uspostavili su diplomatske odnose 1990. godine, a nivo bilateralnih odnosa dveju država je Strateško partnerstvo. Republika Koreja je prvi strateški partner Rumunije u Aziji.

    Cene električne energije u južnoj Evropi skoro su pet puta više nego u skandinavskim zemljama i skoro duplo u poređenju sa centralnom i zapadnom Evropom, pokazuje analiza Evropske asocijacije energetskih industrija. Vlada Grčke je nedavno zatražila od Evropske unije da hitno reaguje na poskupljenje struje u centralnoj i istočnoj Evropi, otežano ruskim napadima na energetsku infrastrukturu u Ukrajini. Istovremeno, izvršna vlast Atine najavila je inicijativu za stvaranje mehanizma intervencije kada se pojave visoke cene, u partnerstvu sa Rumunijom i Bugarskom. Prema sopstvenim procenama, Evropska unija bi do 2030. godine trebalo da uloži skoro 600 milijardi evra u modernizaciju elektroenergetskih mreža, kako bi one mogle da preuzimaju veću količinu energije iz obnovljivih izvora.

    Danas je Svetski dan bezbednosti pacijenata. Fontane u centru Bukurešta, amblematične zgrade, spomenici, javne ustanove i bolnice u glavnom gradu, ali i u zemlji, večeras će biti osvetljene narandžastom bojom, u znak obeležavanja događaja. Ovogodišnja tema je „unapređenje dijagnoze radi bezbednosti pacijenata“. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, dijagnostičke greške predstavljaju do 16% grešaka u lečenju koje bi mogle biti izbegnute.

  • Pomoć postradalima u masovnim poplavama u Rumuniji (17.09.2024)

    Pomoć postradalima u masovnim poplavama u Rumuniji (17.09.2024)

    U teško pogodjenim rumunskim okruzima Galaci i Vasluj masovnim poplavama proglašeno je vanredno stanje, tako da lokalne vlasti mogu sada mobilizovati lakše resurse za otklanjanje posledica. Prema zvaničnim podacima poplavama je zahvačeno 26 naselja u okrugu Galaci i 20 u okrugu Vasluj, a broj poplavljenih domačinstava prelazi 6500. Hitne popravke oštećenih kuća, mostova i puteva glavni su prioritet, poručuju rumunske vlasti. Na specijalnoj sednici održanoj u ponedeljak Vlada Rumunije je odobrila novčanu pomoć postradalim porodicama u visini od oko 2000 evra, a porodicama koje su izgubile jednog člana u nevremenu dodatnu pomoć u visini od 2 hiljade evra, saopštio je premijer Marčel Čolaku: ,,Ukupna pomoć u prvoj fazi iznosi 100 miliona leja, odnosno oko 200 000 evra. Mogu da garantujem postradalim stanovnicima da se nećemo zaustaviti sve dok ne popravimo oštećene puteve, mostove i kuće kako bi se stanovnici vratili njihovim kućama. ”

    Iz državnih rezervi izdvojeno je 214 tona prehrambenih proizvoda i 200 000 litara vode i prve pošiljke pomoći su već poslate. Drugi prioritetni zadatak je povratak učenika iz postradalih zona na nastavu: Premijer je dodao: ,,Iz državnih rezervi ispraznićemo po hitnom postupku četiri modularne zgrade u kojima učenici mogu da pohadjaju nastavu sve dok se situacija neće normalizovati. Lokalne vlasti zajedno sa Ministarstvom obrazovanja i vaspitanja stvoriće uslove za privremenu nastavu u ovim školama. ”

    Otvoreni su kampovi sa šatorima za postradalo stanovništvo, a mnoge instutucije pozivaju na solidarnost i prikupljaju pomoć. Crveni krst Rumunije pokrenuo je kapanju pomoći i u zonu poslao dva kamiona sa prehrambenim proizvodima i vodom za piće. I timovi Rumunske vodoprivrede rade na konsolidaciji odbrambenih linija od poplava, saopštila je administracija ove institucije. Rumunski evroposlanik Sigfrid Murešan, šef pregovarača Evropske unije za budžet, izjavio je da će Unija- posredstvom Fonda solidarnosti i Mehanizma civilne zaštite, priskočiti u pomoć Rumuniji i ostalim zemljama pogodjenim katastrofalnim poplavama. Murešan je dodao da će tražiti da se usvoji fleksibilniji budžet kako bi se brže intervenisalo u slučaju prirodnih nepogoda.

  • Masovne poplave na istoku Rumunije (16.09.2024)

    Masovne poplave na istoku Rumunije (16.09.2024)

    Nakon masovnih poplava u kojima je stradalo najmanje 6 osoba, rumunske vlasti su čamcima i vojnim avionima evakuisali stanovnike ugroženih zona. Predsednik Klaus Johanis uputio je telegram solidarnosti svim pogodjenim ljudima i dao uveravanja da će vlasti i spasilačke ekipe upotrebiti sva raspoloživa sredstva za hitne i efikasne intervencije. Premijer Rumunije Marčel Čolaku, koji je obišao pogodjene zone u pratnji nekoliko ministara, izjavio je da je sada glavni prioritet sprečavanje gubljenja novih ljudskih života. Krizna čelija osnovana je u Ministarstvu zdravlja sa zadatkom da obezbedi lekarsku pomoć stanovnicima najogroženijih okruga, Galaci i Vasluj. Članovi krizne čelije u stalnom su kontaktu sa lokalnim vlastima i direkcijama javnog zdravlja. Ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane mobilizovala su stotine vatrogasaca, žandara, vojnika i opreme sa zadatkom da evakuišu stanovnike i poprave oštećenu i unuštenu infrastrukturu. U najpogodjenijim naseljima otvoreni su kampovi za smeštaj ugroženih. Vlada Rumunija javlja da će izdvajati fondove za popravljanje oštećenih kuća i donela odluku o izdvajanju sredstava iz državne rezerve za lake konstrukcije, vodu i hranu. U nedelju Ministar za energiju Sebastijan Burduža je zakazao sednicu Komande za energiju. Mobilizovani su svi interventni timovi u pogodjenim okružima. U subotu bez struje je ostalo oko 24 000 stanovnika. U nedelju je zbog poplava zatvoreno za saobraćaj više deonica nacionalnih puteva u okruzima Galaci i Vasluj. Železnički saobraćaj je poremećen u okružima Jaši, Galaci i Krajova. U medjuvremenu u okrugu Galaci škole neće raditi u ponedeljak i utorak, javlja Ministartvo obrazovanja. Situacija je i dalje kritična zbog neprohodnih puteva, poplavljenih stanova i evakuacije stanovništva. Meteorolozi i hidroloži upozoravaju na nestabilno vreme sa obilnim padavinama i poplavama u mnogim zonama Rumunije i u narednom periodu. Nevreme sa masovnim poplavama nije pogodilo samo Rumuniju. Poplave su izazvale veliku štetu u centralnim i istočnim delovima Evrope. Nastradalo je vekoliko osoba, a mnoge se vode kao nestale. Železnički saobraćaj je otežan u Austriji, Češkoj i Poljskoj. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izrazila je ,u poruci na društvenoj mreži, solidarnost sa pogodjenim stanovništvom u katastrofalnim poplavama sa napomenom da je Evropska unija spremna da priskoči u pomoć.