Tag: PSD

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (15.06.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (15.06.2024)

    9. juna Socijaldemokratska partija (PSD) je osvojila najveći broj glasova na lokalnim izborima u Rumuniji i, zajedno sa Nacionalnom liberalnom partijom, skoro 50% glasova na evroparlamentarnim izborima. Izborna alijansa socijaldemokrata i liberala ubedljivi je pobednik evroparlamentarnih izbora ispred Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Alijanse ujedinjene desnice (ADU). Od ukupno 33 poslanička mandata jedan evropski mandat je osvojio nestranački kandidat. Prema podacima Centralnog izbornog biroa otvoreno je 19 870 glasačkih mesta u zemlji i inostranstvu, izlaznost je bila od 52% a broj valjano izraženih glasova od skoro 9 miliona. U 915 otvorenih glasačkih mesta u inostranstvu najveći broj glasova osvojila je Izborna alijansa socijademokrata i liberala, drugo mesto je pripalo Alijansi ujedinjene desnice, treće Alijansi za ujedinjenje Rumuna i četvrto SOS Rumuniji. Na izborima za gradonačelnike Centralni izborni biro je saopštio da je najveći broj glasova osvojila Socijaldemokratska stranka 38%, ispred Nacionalne liberalne partije i Alijanse za ujedinjenje Rumuna. Nestranački kandidat Nikušor Dan je ubedljivi pobednik izborne trke za dužnost generalnog gradonačenlnika Bukurešta. On je osvojio skoro 50% ukupno izraženih glasova.

    Rumunija podržava Ukrajinu, Rumunija je uz NATO i Ukrajinu zajedno sa ostalin članicama Severnoatlanskog saveza i to sve dok je potrebno- izjavio je predsednik Rumunije Klaus Johanis koji je u utorak u Letoniji predsedavao Samitom Formata Bukurešt 9 zajedno sa predsednicima Poljske i Letonije. Šef rumunske države je naglasio da je za Rumuniju od izuzetnog značaja jačanje položaja odvraćanja Alijanse i totalni odbrambeni kapacitet. Rumuni žele da budu odbranjeni i brani ih Severnoatlanski savez-podvukao je Johanis. Rumunska strana je insistirala i na potrebu podrške Republici Moldaviji. Moldavija je partner NATO koji je najviše pogodjen ratom u Ukrajini, kazao je šef rumunske države sa napomenom da je Crno more zona od vitalnog interesa za bezbednost celog evroatlanskog prostora. Napori Rumunije i ostalih savaznika usmereni na podržavanje Ukrajine su solidni i nastaviće se sve dok je potrebno, izjavio je i ministar odbrane Andjel Tilvar u Briselu na skupu Kontakt grupe za Ukrajinu. Tilvar se u Briselu sastao sa ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovim, sa kojim je razgovarao o bezbednosnoj situaciji u Ukrajini i u zoni Crnog mora. Na radnom skupu o podršci Ukrajini, ministar odbrane Rumunije je precizirao da su napori Rumunije usmereni na podržavanje Ukrajine priznati na najvišem nivou. Šefica rumunske diplomatije Luminica Odpbesku izjavila je u Berlinu na Konferenciji o obnovi Ukrajine da će se Rumunija aktivno uključiti u ovaj proces. Odobesku je naglasila da je potrebno da se konkretnim akcijama podrške produži medjunarodna solidarnost sa Ukrajinom. Luminica Odobesku je pozdravila napore Ukrajine uložene u veoma složenim uslovima ruske vojne agresije. Odobesku je istakla da Rumunija podržava zvanično otvaranje pristupnih pregovora Ukrajine i Republike Moldavije sa Evropskom unijom.

    Rumunija je u prva četiri meseca tekuće godine zabeležila spoljnotrgovinski deficit od 9,3 miliarde evra, za 440 miliona veći u odnosu na isti period prošle godine, javlja Nacionalni statistički institut. U ovom periodu obim izvoza bio je od 31,3 miliarde evra, a uvoza od 40,6 miliardi. U prva četiri meseca važan udeo u strukturi izvoza i uvoza imali su automobili i transportna oprema. Kada je reč o inflaciji godišnja stopa smanjena je prošlog meseca na 5,1%, najnižu granicu u poslednje tri godine. Prema statističkim podacima pojeftinili su mlinsko-pekarski proizvodi, povrće, jestivo ulje, maslac kao i električna energija i gas, a poskupeli neprehrambeni proizvodi, obuća, nameštaj, deterdženti i usluge, posebno avionske usluge. Podsećamo, Narodna banka Rumunije korigovala je na gore sa 4,7% na 4,9% prognozu inflacije za kraj godine, sa napomenom da će se stopa inflacije smanjiti na 3,5% na kraju 2025. godine.

    Obilne kise praćene olujnim vetrom i gradom zahvatile su u petak mnoge okruge na jugu i zapadu Rumunije. Izdata su žuta i naradnjasta upozorenja na meterorološke nepogode u Bukureštu i okrugu Ilfov. Više puteva je blokirano posle olujnog vetra koji je obarao stabala, nosio krovove i naneo štete automobilima. Nevreme je zahvatilo i Aerodrom Otopeni, nadomak Bukurešta, gde je nekoliko letova preusmereno na druge aerodrome. Upućene su poruke upozorenja ljudima da ne izadju na ulice zbog obilnih padavina, snažnih udara vetra, grmljavine i električnih pražnjenja.

  • Postizborna politička slika (11.06.2024)

    Postizborna politička slika (11.06.2024)

    Socijaldemokratska partija Rumunija ima solidne razloge za slavlje posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora jer postignuti rezultati omogućavaju ovoj partiji da, sa privilegovanog položaja, pregovara o budućim politićko-izbornim savezništvima pre septembarskih predsedničkih i decembarskih parlamentarnih izbora. Socijaldemokratska partija (PSD) ubedljivi je pobednik izbora za dužnosti gradonačelnika, članove mesnih i okružnih odbora. Zajedno sa liberalnim partnerom u vladajućoj koaliciji osvojila je skoro 50 % evroposlaničkih mandata od ukupno 33 koliko Rumunija pripada. Socijaldemokratski lider i premijer države Marčel Čolaku ne isključuje mogućnost političke alijanse sa liberalima ali mi mogućnost da Socijaldemokratska partija ima sopstvenog kandidata na predsedničkim izborima. Popularnost liberala je u opadanju, liberali su izgubili nekoliko okružnih odbora u korist socijaldemokrata, ali po rečima prvog podpredsednika stranke, Rareša Bogdana, ostaju i dalje glavna snaga rumunske desnice sa skoro 30% političkih glasova. Nacionalna liberalna partija (PNL) je odgovorna politička stranka i neće stvarati haos i unutrašnje trzavice izlaskom iz vladajuće koalicije, kako su počele da kruže glasine posle izbora, izjavio je Rareš Bogdan. Po broju osvojenih glasova za gradonačelničke mandate i članove odbora, Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR), zahvaljujući disciplini glasača madjarske nacionalne manjine osvojio je skoro 7% glasova i zauzeo treće mesto. Predsednik Saveza Kelemen Hunor je izjavio da je stranka postigla najbolje rezultate u poslednjih 20 godina. Demokratski savez ima i predstavnike u Evropskom parlamentu.

    Sa skoro 15% osvojenih glasova na evroparlamentarnim izborima suveranisti i ultranacionalisti iz Alijanse za ujedinjenje Rumuna pretenduju, po rečima lidera partije Djordja Simiona, na statut glavne rumunske opozicione stranke. Simion je izjavio da će Alijansa za ujedinjenje Rumuna osvojiti 6 mandata u Evropskom parlamentu, da će imati predstavnike u svim okruzima, sa izuzetkom Hargite i Kovasne, gde živi madjarska nacionalna manjina, i da sa optimizmom očekuje predsedničke izbore.

    Katastriofalan bilans postigla je Unija spasite Rumuniju, glavna stranka Ujedinjene desnice. Osvojila je manje od 9% glasova na evroparlamentarnim izborima, izgubila važne gradonačelničke mandate i bolje nije prošla ni na političkom glasanju. Lider Unije spasite Rumuniju (USR) Katalin Drula preuzeo je odgovornost za težak poraz i saopštio da će odustati od dužnosti predsednika stranke, koju će privremeno preuzeti Dominik Fric, gradonačelnik Temišvara. Ujedinjena desnica ostaje medjutim i dalje solidna stranka u Bukureštu, gde je u Gradskom odboru osvojila najveći broj glasova i podržala ponovni izbor Nikušora Dana za generalnog gradonačelnika rumunske prestonice. Stranka REPER nije uspela da ispuni nijedan zacrtani cilj.

    Slučaj dve političke stranke dokazuje da za uspeh u politici nije dovoljo da se poštuju principi i vrednosti. Da je tako, dokazala je stranka SOS Rumunija, proruske dizidenske Alijanse za ujedinjenje Rumuna, antievropske, agresivne i zavereničke stranke koja će u Strazburg poslati dva predstavnika.

  • Rumunija posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora (10.06.2024)

    Rumunija posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora (10.06.2024)

    Rumunsko izborno telo položilo je najteži izborni test u prvoj ovogodišnjoj izbornoj epizodi. Izlaznost na izbore bila je u nedelju od 50%, odnosno od 9,4 miliona glasača na evroparlamentarnim izborima i od oko 9 miliona na lokalnim. Prema podacima Stalna izborne komisije najveći broj glasača bio je u kategoriji od 45 do 64 godine, a najmnji u kategoriji od 18 do 24 godine. Stranke vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL) pronašle su pobedonosnu formulu u trci za evroposlaničke mandate i osvojile više od 50% valjano izraženih glasova. Iza alijanse velikih tradicionalnih partija na velikoj udaljenosti su suveranistička i ultranacionalisticka Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Alijansa ujedinjene desnice (ADU), formirane oko Unije spasite Rumuniju (USR). Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) je poslednja stranka koja će imati predstavnike u evropskom zakonodavnom telu. I politički glas podvrduje dominaciju socijaldemokrata i liberala, koji su osvojili najviše glasova u okružnim odborima. Na velikoj udaljenosti od prvog mesta nalaze se Alijansa za ujedinjenje Rumuna i Ujedinjena desnica.

    Aktuelni generalni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, nestranački kandidat, osvojio je novi mandat sa više od 40% glasova, dok je članica socijaldemokratske partije Gabrijela Firea doživela težak poraz. Kandidat za dužnost generalnog gradonačelnika Bukurešta bio je i Kristijan Popesku Pjedone, koji je izgubio izbornu trku, ali je uspeo da za Humanističku socijal-liberalnu partije osviji nekoliko mandata u Generalni odbor i da olakša pobedu svog sina za dužnost gradonačelnika 5. sektora. Najbrojnija stranka u Generalnom odboru rumunske prestonice biće Alijansa ujedinjene desnice koja je podržavala Nikušora Dana. U gradu Kluž liberal Emil Bok je osvojio 6 mandat gradonačelnika, a u Temišvaru Dominic Fric, član Unije spasite Rumuniju, drugi gradonačelnički mandat. U Krajovi novi mandat je osvojila i članica Socijaldemokratske partije Lija Olguca Vasilesku, a u Konstanci liberal Verdjil Kicak.

    Od rezultata evroparlamentarnih i lokalnih izbora u velikoj meri zavise politički dogovori pred predsedničke i parlamentarne izbore. U bivšim komunističkim državama ekstremna desnica imala je manje uspeha nego na zapadu, konstatuje Rojters. Stranke ekstremne desnice i radikalna desnica pobedile su na izborima u Francuskoj, gde su evroparlamentarni izbori izazvali pravi politički potres. Pobedile su i u Austriji i Italiji, a u Nemačkoj i Holandiji osvolije drugo mesto. Posle saopštenja ovih rezultata usledila je brza deprecijacija evra u odnosu na dolar, i Blunberg ocenjuje da bi pojačana politička zabrinutost u Evropi mogla da izvrši novi pritisak na jedinstvenu monetu.

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (27.04.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (27.04.2024)

    Provereni politički protivnici, socijaldemokrate i liberali, iznenadili su 2021. godine odlukom o formiranju koalicije koja bi vladala Rumunijom. Optimisti su dali šanse za preživljavanje ovoj koaliciji samo do izbora ove godine, kada će se u Rumuniji održati lokalni i evroparlamentarni izbori (9.juna) predsednički izbori (u spetembru) i parlamentarni izbori (u decembru) Novo iznenadjenje priredile su dve stranke kada su za 9. jun predložile zajedničke kandidate za evroparlamentarne izbore i za lokalne izabranike ali samo u pojedinim gradovima. Za dužnost glavnog gradonačelnika Bukurešta predložili su zajedničkog kandidata Katalina Kirstojua, poznatog lekara i direktora jedne od najvećih bukureštanskih bolnica. Mesec dana nakon navjave ove kandidature, Socijaldemokratska partija (PSD) i Nacionalna liberalna partija (PNL) su se predomislile i povukle kandidaturu Kirstojua nakon optužbi za nekompatibilnost. Predsednici bukureštanskih organizacija dve stranke Gabrijela Firea i Sebastijan Burduža, koji su bili zaduženi za koordinaciju kampanje Kataliona Kirstojua, sada su kandidati socijaldemokrata i liberala za dužnost generalnog gradonačelnika rumunske prestonice. Firea i Burduža su obećali da se neće obostrano napadati, već će voditi konstruktuvnu kampanju usmerenu na reševanje problema sa kojima se Bukurešt suočava.

    Na medjunarodnom planu Rumunija i Južna Koreja proširile su bilateralnu saradnju. Povodom ovonedeljne posete predsednika Rumunije Klausa Johanisa Seulu potpisana je zajednička deklaracija o jačanju strateškog partnerstva i postignuti dogovori o saradnji u oblastima odbrane, energetike i upravljanju hitnim situacijama. Predsednik Johanis je posetio i energetski kompleks, svetski lider u ovoj oblasti, gde je potpisao memorandum o razumevanju o nuklearnoj tehnologiji. Rumunija je zainteresovana za razvoj i implementaciju tehnologije malih modularnih reaktora. Tekuće sedmice predsednik Klaus Johanis pridružio se liderima 18 država koji su potpisali zajedničku deklaraciju kojom se zahteva oslobadjanje svih talaca iz Pojasa Gaze. U deklaraciji se navodi da će oslobodjenje talaca doneti neodložni i produženi prekid vatre, da bi olakšao dodatnu humanitarnu pomoć i kredibilni prekid izraelsko-palestinskog sukoba.
    Sa druge strane, Ministar odbarne Rumunije Andjel Tilvar u telefonskom razgovoru sa svojim američkim kolegom Lojdom Ostinom razgovarao je o saradnji Rumunije i SAD oko ukrajinskog pitanja. Ministri su ponovili da je potrebno da se nastave napori za produbljavanje bilateralnog Strateškog partnerstva i očuvanje transatlanskog jedinstva.

    Tri aviona F-16 koje je Rumunija nabavila iz Norveške sletela su u 71 Vazdušnu bazu ,,General Emanoil Jonesku” u gradu Kampia Turzii. Novi avioni F-16 kao i paket usluga i proizvoda osiguraće dodatnu bezbednost Rumuniji braneči vazdušni prostor Rumunije i Severnoatlanske alijanse u vreme mira i u kriznim situacijama-navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane u Bukureštu. Avioni F-16 , koji su nedavno stigli, spadaju u drugu serije od tri nabavljena aviona iz Norveške. Prva serikja stigla je krajem novembra 2023 godine u 86. Vazduhoplovnu bazu ,,Poručnik avijacije George Močornica” u Borči (na jugu zemlje). Postepeno, dolaskom 32 višenamenska aviona F-16 Rumunija će pojačati vazdušnu odbranu do prilagodjenog nivoa bezbednosnim izazovima regiona.

    Kanski festival filma ove godine je u zvaničnu selekciju pozvao je rumunskog filmskog reditelja Emanuela Parvua sa filmom ,,Tri kilometra do kraja sveta”. U okviru festivala prikazaće se i dokuntarac ,,Nasti” o životu i karijeri rumunskog tenisera Ilija Nastasea koji je postao prvi muški reket sveta. Film reditelja Tudora Djurdjua, Kristijana Peskariua i Tudora D. Popeskua prikazaće se u sekciji Specijalne projekcije. Rumunsko-francuska glumica Anamarija Vartolomej igra glavnu ulogu u filmu ,,Marija” francuske rediteljke Djesike Palu (Jessica Palud). Film će biti prikazan u zvaničnoj selekciji u Kanu. Za ,,Zlatnu palmu” konkurisaće ove godine 22 filmska ostvarenja. 77 Filmski festival u Kanu održaće se ove godine od 14.do 25. maja.

    Tim robotike AICitizen gimnazije ,,Aleksandru Joan Kuza” iz rumunskog grada Fokšani (na istoku) osvojio je svetsko prvenstvo u robotici First Tech Challenge u Hjustonu. Rumunski učenici zajedno sa kolegama i SAD i Južne Afrike sa kojima su formirali Plavu Alijansu takmičili su se u finalu sa Crvenom Alijansom u čijem su sastavu bili i rumunski učenici gimnazije ,,Mihaj Viteazul” iz grada Ploješti (na jugu zemlje). Na takmičenju u Hjustonu Rumunija je imala četiri ekipe i sve su se plasirale u polufinale. Od 17. do 20. aprila u Hjustonu učestvovalo je 200 najboljih svetskih timova robotičara.

  • Ko su kandidati na evroparlamentarnim izborima 9.juna?

    Ko su kandidati na evroparlamentarnim izborima 9.juna?

    15 rumunskih stranaka, izbornih i političkih alijansi i sedam nestranačkih kandidata podnelo je kandidature na ovogodišnjim evroparlamentarnim izborima. Podsećamo da će se u skaldu sa odlukom vlade Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL), lokalni izbori održati se 9. juna istovremeno sa evroparlamentarnim, u septembru predsednički izbori, da bi se ovogodišnji izborni ciklus završio u decembru zakonodavnim izborima. U skladu sa odlukom Stalne izborne komisije i utvrdjenim kalendarom, rok za podnošenje kandidatura za evroparlamentarne izbore istekao je 10. aprila. Za odobravanje kandidature, političke stranke, alijanse i organizacije nacionalnih manjina podneli su i spiskove podrške sa najmanje 200 000 potpisa. Nestranački kandidati imali su obavezu da dostave spisak sa najmanje 100 000 potpisa.

    Evroparlamentarni izbori su test za sve političke stranke i posebo za novoosnovanu Izbornu alijansu Socijaldemokratske partije i Nacionalne liberalne partije (PNL). Socijaldemokrate i liberali su na valsti skoro tri godine, imaju ubeljivu parlamentarnu većinu i po sosptvenim izjavama ako će zabeležiti uspeh na evroparlamentarnim izborima nastaviće zajedno i na ostalim izborima. Dve pomenute stranke nadaju se da će osvojiti više od 50% mandata Rumunije u Evropskomm parlamentu i da će pod kontrolu staviti eketremističku struju.

    Glavni eksponent ove struje smatra se Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), suveranistička, poluplistička i ultranacionalistička parlamentarna stranka. Ova stranka se u poslednje vreme istakla nasilnim gestovima svojih lidera, protestima na granici zakona i suprostavljala se restrikcijama i vakcinisanju u vreme pandemije. Ova alijansa sa dizidentima iz Partije SOS Rumunija pokazala je posebnu naklonost prema teorijama zavere i zauzela antizapadni stav. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnejnja obe stranke, posebno Alijansa za ujedinjenje Rumuna, ima solidne šanse da osvoji mandate u Evropskom parlamentu. Demokratski protivnik alijanse Socijaldemokratske partije i Nacionalne liberalne partije je Alijansa ujedinjene desnice, sastavljene od Unije spasite Rumuniju (USR) Partije narodnog pokreta ( PMP) i Snage desnice (FD) Ove tri stranke tvrde da su se liberali predali socijaldemokratama, da su prihvatili skretanje vladine politike ka levici i zbog toga ne predstavljaju više izborno telo desnog centra. I Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) ima šanse da pošalje svoje članove u Evropski parlament. 29. aprila saopstiće se konačne kandidature za evroparlamentarne izbore.