Tag: ruski dron

  • Vesti – 13.02.2025

    Vesti – 13.02.2025

    Kabinet koji predvodi Marčel Čolaku odobrio je u četvrtak dve odluke u vezi sa određivanjem prioriteta projekata uključenih u Nacionalni investicioni program „Angel Saligni” i u program koji sprovodi Nacionalna investiciona kompanija (CNI). Istovremeno, na dnevnom redu sednice Vlade bilo je proširenje zone slobodne trgovine u Luci Konstanca (jugoistok), na Crnom moru. Izvršna vlast želi da na ovaj način podstakne ekonomski razvoj regiona i unapredi trgovinske razmene u ovoj oblasti. Takođe u četvrtak usvojene su nove mere koje podržavaju reorganizaciju Nacionalne agencije za borbu protiv droga. S druge strane, Marčel Čolaku je saopštio da je koaliciona vlada PSD-PNL-UDMR odlučila da obezbedi finansijsku podršku od 800 leja (oko 160 evra), u dve rate, za penzionere sa niskim primanjima. Približno 2,5 miliona penzionera sa primanjima do 2.574 leja (oko 515 evra), što je ekvivalent neto minimalne zarade, imaće koristi od ove pomoći. Podrška će biti dodeljena u dve tranše, u aprilu i u drugoj polovini godine. U kontekstu nedavnih poskupljenja, ova mera će pomoći u održavanju minimalnog nivoa socijalne zaštite za starije. Pomoć je namenjena da nadoknadi rast životnih troškova i pruža finansijsku podršku penzionerima. Podsećamo da je početkom ove godine izvršna vlast odlučila da ne prilagođava penzije stopi inflacije kako je predviđeno, što je potez koji je izazvao talas nezadovoljstva.

    Ministarstvo odbrane u Bukureštu saopštilo je da su njegovi radarski sistemi za praćenje i osmatranje u sredu veće identifikovali vazdušnu metu koja je nakratko prešla u rumunski vazdušni prostor,  u pravcu ka  Ukrajini. Vlasti su odmah poslale RO-Alert poruku stanovništvu u pograničnim oblastima Rumunije sa Ukrajinom. Istovremeno, Rumunija je podigilga dva aviona F-16 rumunskog ratnog vazduhoplovstva i dva aviona Eurofighter španskog ratnog vazduhoplovstva. Ministarstvo odbrane Rumunije izvestili su o mogućem udaru na nacionalnu teritoriju u blizini rumunsko-ukrajinske granice, ali bez materijalne štete. S druge strane, predsednica Republike Moldavije, Maja Sandu, izjavila je danas da su dve ruske bespilotne letelice narušile vazdušni prostor njene zemlje i eksplodirale na tlu, ali da nema opasnosti za građane. Ukrajinska vojska saopštila je da je tokom noći Rusija napala Ukrajinu sa 140 dronova.

    Uprava za istraživanje organizovanog kriminala i terorizma u godišnjem izveštaju upozorava da je Rumunija, zajedno sa drugim evropskim državama, prošle godine bila na meti „sabotažnih“ akcija specifičnih za hibridne tehnike Ruske Federacije. Želeli su da testiraju odbrambenu spremnost zemalja NATO-a i pronađu slabosti u infrastrukturi. Što se tiče upotrebe droga, poslednjih godina beleži konstantan porast. Kanabis je i dalje najtraženija droga u Rumuniji, ali i najviše zaplenjena od strane vlasti.

    Ministri odbrane NATO-a sastali su se danas u Briselu prvi put od kada je republikanac Donald Tramp započeo svoj mandat u Beloj kuću, u kontekstu mogućih razgovora za postizanje pregovaračkog rešenja za prekid rat u Ukrajini. Tema o kojoj će saveznici razgovarati u petak biće usmerena na povećanje vojnih izdataka i rat u Ukrajini. Nedavno je generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao saveznike koji nisu povećali budžet za odbranu iznad 2% da to učine do leta. Rute je nagovestio da će na samitu NATO-a ove godine pozvati na povećanje od 3%.  BDP-a On je takođe dodao da bi evropski saveznici i Kanada trebalo da povećaju svoju podršku Ukrajini daleko iznad onoga što SAD trenutno pružaju.

    Euronext – glavna pan-evropska berza za transakcije žitom – otvoriće filijalu u Rumuniji, u Konstanci. Luka na jugoistoku zemlje postala bi referentni punkt za cene žitarica u crnomorskom basenu, a rumunski poljoprivrednici i oni iz susednih zemalja mogli bi da isporučuju svoju robu pod optimalnim uslovima. Očekeje se da će Linije Euronext-a za tokove kukuruza biti otvorene krajem ove godine, a za pšenicu sledeće.

    Više od 2.400 Rumuna je do sada podnelo zahteve za glasanje putem pošte, a preko 1.400 je zatražilo da glasa na biračkom mestu van zemlje, izvestila je u četvrtak Stalna izborna komisija. Rok za upis u birački spisak za glasače u inostranstvu koji žele da glasaju putem pošte je 20. mart do 23.59 časova. Rok za upis u birački spisak gradjana Rumunije koji žele da glasaju u inostranstvu na biračkom mestu je 4. mart do 23.59 časova. U Rumuniji se ponovo održavaju predsednički izbori 4. i 18. maja, nakon što je prethodne izbore, zakazane u decembaru prošle godine, poništio Ustavni sud zbog propusta u izbornom procesu.

    Mirovni proces u Ukrajini je pokrenut – rekao je američki predsednik Donald Tramp, ne navodeći detalje, nakon telefonskih razgovora, u sredu, sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i Ukrajine Volodimirom Zelenskim. To je bio prvi razgovor izmedju američkog predsednika i Vladimira Putina u skoro tri godine, s obzirom da je, nakon invazije na Ukrajinu i pojave informacija o ratnim zločinima koje su počinili Rusi, bivši predsednik Džo Bajden odbio da razgovara sa liderom Kremlja. Takođe u sredu, američki sekretar za odbranu Pit Hegset rekao je da Ukrajina ne može da se vrati na svoje granice niti da se pridruži NATO-u. Za Kijev su oslobađanje svih okupiranih teritorija i pristupanje Alijansi ključni ciljevi. Istovremeno, Evropska unija želi čvrste bezbednosne garancije za Ukrajinu.

    Privremeni predsednik Rumunije Ilie Boložan potpisao je, u ovom svojstvu, svoj prvi ukaz o imenovanju bivšeg ministra spoljnih poslova Luminice Odobeskua za savetnika predsednika. Diplomata Luminica Odobescu je takođe bila predsednički savetnik tokom mandata predsednika Klausa Johanisa. Boložan je u sredu preuzeo dužnost privremenog šefa države, zamenivši Johanisa koji je podneo ostavku.

     

     

  • Implikacije rata u Ukrajini

    Implikacije rata u Ukrajini

    Šef rumunske države Klaus Johanis sazvao je, za sledeću nedelju, 19. septembra, Vrhovni savet odbrane zemlje. Na dnevnom redu sastanka su teme koje se odnose na fazu i perspektive sukoba u Ukrajini nakon nezakonite i neopravdane agresije Ruske Federacije i implikacije po Rumuniju, kao i mogućnosti koje nudi novi geopolitički kontekst za konsolidaciju Strateškog partnerstva sa Republikom Moldavijom (bivša sovjetska država, uglavnom rumunskog govornog stanovništva). U tom smislu navodi se „obezbeđivanje nepovratnosti evropskog kursa” susedne države. Sastanak Saveta se održava nakon što je, u noći sa subote na nedelju, nekoliko ruskih dronova narušilo vazdušni prostor Rumunije, a zatim se uputilo ka Ukrajini. Dva aviona F-16 su hitno poletela da prate dronove. Rumunski odbrambeni zvaničnici su izjavili da nisu oboreni, jer nisu bili neprijateljski raspoloženi. Ministar odbrane Anđel Tilvar rekao je za Radio Rumuniju da će u slučaju napada na rumunsku teritoriju opasnost biti otklonjena.

    „Mogu vam reći – a mislim da ne govorim nešto sa visokim stepenom poverljivosti – u realnom vremenu mi i naši saveznici vidimo šta se dešava na nacionalnoj teritoriji. Video sam dron kada je ušao, imao sam F-16 u vazduhu koji ga je sledio. Da postoje elementi analize koji bi doveli do namere ili činjenice da je dotični dron nameravao da udari, mi bismo preduzeli mere koje su neophodne u takvim situacijama. Dakle, nije bilo govora o postojanju elementa opasnosti sa kojim ne bismo mogli da upravljamo. Dakle, dajem jasnu poruku, da nekako poništimo spekulacije koje su iznete da nismo spremni”.

    Ministar odbrane Anđel Tilvar u četvrtak je imao telefonski razgovor sa ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovom u kojem je osudio napade Rusije na civilnu lučku infrastrukturu Ukrajine na Dunavu i u blizini granice sa Rumunijom i na ukrajinsko civilno stanovništvo. Njih dvojica su takođe razgovarali o naporima Rumunije da podrži oružane snage Ukrajine i o efikasnoj koordinaciji projekata multinacionalne pomoći čiji je deo Rumunija, kao što je Evropski centar za obuku F-16 u Feteštiju (jugoistok), gde će piloti Ukrajinci započeti praktičnu obuku na ovom tipu borbenih aviona. Ministar Umerov je sa svoje strane zahvalio Rumuniji na podršci koju Rumuniju pruža od prvog dana početka ruskog agresorskog rata, u humanitarnoj, diplomatskoj, izvoznoj podršci, ali i u drugim važnim oblastima. On je takođe poslao poruku zahvalnosti povodom odluke Rumunije da Ukrajini pokloni protivvazdušni odbrambeni sistem Patriot.

  • Vesti – 09.09.2024

    Vesti – 09.09.2024

    Premijer Marčel Čolaku izjavio je u ponedeljak, povodom ruskih dronova koji su ušli u nacionalni vazdušni prostor, da je Rumunija reagovala u realnom vremenu i pratila situaciju sa avionima F16, napominjući da ti dronovi nemaju mete na teritoriji Rumunije. Ruski dron je u noći sa subote na nedelju ušao u vazdušni prostor Rumunije, nakon čega je krenuo ka Ukrajini, saopštilo je rumunsko Ministarstvo odbrane. Kao odgovor, dva borbena aviona F-16 hitno poletela su iz vojne baze na jugoistoku zemlje kako bi nadgledali vazdušnu situaciju. Istovremeno, ova institucija je saopštila da je rasporedila kopnene timove i vazdušna sredstva na području Periprava, u okrugu Tulča, gde je moguće da su pali komadi dronova koje je Rusija koristila u napadu na lučke objekte u Ukrajini, a koji se nalaze u blizini granice sa Rumunijom. Rumunske vlasti su nakon ovog incidenta protestovale zbog višestrukog narušavanja vazdušnog prostora zemlje, ali i zbog ponovljenih napada na ukrajinsko stanovništvo i civilnu infrastrukturu.

    Škole moraju biti apsolutno bezbedne za učenike, nastavno i ostalo obrazovno osoblje, rekao je predsednik Klaus Johanis u ponedeljak, na ceremoniji otvaranja nove školske godine u jednoj školi u Bukureštu. Prisutan na događaju zajedno sa ministarkom prosvete Liđijom Dekom, šef države je istakao da je jedan od prioritetnih ciljeva projekta „Obrazovana Rumunija“, prenetog u zakone o obrazovanju 2023. godine, stvaranje školskog i univerzitetskog okruženja koje nije samo pogodno za razvoj obrazovanja, već i prostor u kome se svi uključeni osećaju zaštićeno i poštovano. Približno tri miliona rumunskih predškolaraca i učenika danas je započelo novu školsku godinu. Vlada obećava da će školska 2024-2025. godina biti poslednja u kojoj će škole nastaviti sa nastavom u tri smene. Trenutno postoji samo 19 takvih jedinica u Bukureštu i okrugu Ilfov (blizu Bukurešta). Prema podacima Ministarstva prosvete, na početku školske godine 800 škola je izmešteno zbog sanacije, modernizacije ili izgradnje, od ukupno preko 6000 školskih jedinica u Rumuniji.

    Prisustvo policije bilo je obezbeđeno, prvog dana škole, u svakoj obrazovnoj jedinici u Rumuniji, kako bi se održala klima reda i javne bezbednosti – rekla je portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Monika Dažbog. Ona je precizirala da je oko 25.000 zaposlenih u ministarstvu bilo mobilisano na nacionalnom nivou u okviru javnog reda i bezbednosti, a, posebno, u jedinicama preduniverzitetskog obrazovanja bilo je prisutno oko 8.000 ljudi iz ministarstva. Takođe, saobraćajna policija je intenzivirala svoje aktivnosti u oblasti obrazovnih ustanova. Policijske ekipe su delovali na racionalizaciji saobraćaja i sprečavanju nezgoda, obraćajući posebnu pažnju na situacije koje mogu da ugroze decu. Monika Dažbog je rekla i da aktivnosti na sprečavanju i suzbijanju trgovine i konzumiranja droge među mladima ostaju prioritet.

    Rumunski film „Anul Nou care n-a fost“, ​​reditelja, scenariste i producenta Bogdana Murešanua, nagrađen je na Međunarodnom festivalu u Veneciji. Nagrada žirija Međunarodne federacije filmskih kritičara i priznanje za najbolji scenario, koje su dodelili nezavisni kritičari, dva su od priznanja ovog rumunskog filma čija se radnja odvija u jednom danu, dan pre antikomunističke Revolucije iz decembra 1989. godine.

    Rumunska teniserka Irina Begu osvojila je VTA 125 turnir u Montreu (Švajcarska), sa ukupnim nagradama od 115.000 dolara, pošto je u finalu pobedila Hrvaticu Petru Marčinko sa 1-6, 6-3, 6-0. Irina Begu (34 godine, 130 VTA) pobedila je posle sat i 33 minuta igre. Za nju je ovo treća VTA 125 titula u karijeri, posle onih na Indijan Velsu (2020) i Bukureštu (2022). Begu je osvojila 5 VTA titula u pojedinačnoj konkurenciji i igrala u 4 finala, uz 9 VTA titula u dublu, pored  ostalih 7finala.

  • Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje – 27.07.2024

    Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje – 27.07.2024

    Sastanak rumunske diplomatije 2024

    „Rumunija je u poslednjoj deceniji postala kredibilan, prisutan i poštovan regionalni, evropski i međunarodni akter, pravi davalac stabilnosti i bezbednosti“ – istakao je šef rumunske države Klaus Johanis na godišnjem sastanku rumunske diplomatije., koji je na dva dana u Bukureštu okupio šefove diplomatskih misija, šefove konzularnih predstavništava i direktore rumunskih kulturnih instituta. Predsednik je preneo rumunskim diplomatama da su glavni spoljnopolitički ciljevi i dalje konsolidacija uloge i uticaja u Evropskoj uniji i NATO-u, produbljivanje strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i diversifikacija bilateralnog dijaloga sa partnerima sa svih kontinenata. Klaus Johanis je izjavio da ostaje snažan pristalica procesa proširenja Evropske unije, a kao država članica NATO-a, Bukurešt ima konstruktivnu ulogu i balansirajući faktor, budući da je pružalac bezbednosti i stabilnosti. I na sastanku rumunskih diplomata pomenuto je pristupanje Šengenu, a predsednik je istakao da ukidanje kontrole na kopnenim granicama takođe ostaje prioritetni cilj. Kao i pristupanje zemlje Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, kontekst u kome je šef države pozvao da se povećaju međuinstitucionalni napori za uspešno okončanje ovog procesa u što kraćem roku.

    Rumunija i tranzicija na zelenu energiju

    „Samo uz energetsku sigurnost, pristupačnu energiju za privredu i stanovništvo i ekonomsku konkurentnost može se napraviti odlučujući korak ka sledećem suštinskom cilju – dobijanju čiste, zelene energije“ izjavio je premijer Marčel Čolaku povodom sastanka Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku saradnju u Bukureštu, kome su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora iz cele Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Rumunija unapređuje svoje interkonekcione kapacitete sa svim zemljama u okruženju, sa Bugarskom i Grčkom, ali i sa Turskom, Azerbejdžanom i Gruzijom, a da bi postala otpornija na regionalne ili globalne šokove, ulaže u nove kapacitete za dobijanje energije iz obnovljivih izvora i ima za cilj da udvostruči nuklearni kapacitet, rekao je premijer. On je pomenuo projekat istraživanja gasa Neptun Deep u Crnom moru i istakao podršku koju Sjedinjene Američke Države daju u strateškim energetskim projektima u nuklearnoj oblasti. Tokom foruma potpisano je i partnerstvo između Nuklearelektrike i dve američke kompanije, projekat kojim se bivša elektrana na ugalj transformiše u modernu nuklearnu elektranu.

    Fragmenti ruskog drona u Rumuniji

    Ostaci drona ruske proizvodnje pronađeni su u blizini grada Plauru u okrugu Tulča (jugoistočna Rumunija), nakon napada od utorka uveče na sredu na civilnu i lučku infrastrukturu u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo nacionalne odbrane u Bukureštu. Još tri drona stigla su u rumunski vazdušni prostor i u četvrtak uveče, kada je Rusija nastavila sa napadima. Tokom dve noći stanovništvo tog područja je upozoreno porukama RO-ALERT, a rumunsko vazduhoplovstvo je podiglo vojne letelice sa zemlje radi praćenja i osmatranja. Otpravnik poslova Ambasade Ruske Federacije u Bukureštu pozvan je u Ministarstvo spoljnih poslova, gde mu je prenet čvrst protest rumunskih vlasti i naglašen neodgovoran karakter ovih vojnih udara. Sa svoje strane, NATO je saopštio da u ovom incidentu ne vidi znake bilo kakvog namernog napada Moskve na teritoriju Alijanse, komentar dat i u drugim sličnim prilikama.

    Velika suša u Rumuniji

    Zbog velike suše, u nekoliko stotina gradova, mesta i sela u Rumuniji ograničeno je snabdevanje vodom. Mnogi poljoprivrednici kažu da su izgubili useve, posebno tamo gde navodnjavanje nije moguće, a u pokušaju da pomognu ugroženima, vlasti razgovaraju sa bankama da pronađu rešenja za pokrivanje stopa kredita i kamata za poljoprivrednike koji se suočavaju sa sušom. Do sada je sušom pogođeno skoro dva miliona hektara za kukuruz i suncokret i 100.000 hektara za pšenicu i uljanu repicu. Vest stručnjaka nije dobra ni za naredni period. Trenutno je stepen napunjenosti 40 akumulacionih jezera u zemlji pao nešto ispod 80%, a iz „Voda Rumunije“ procenjuju da će se trend opadanja nastaviti. Protok Dunava na ulazu u zemlju je ispod višegodišnjeg proseka za jul, ali nema problema sa snabdevanjem nuklearne elektrane Černavoda.

    Učešće Rumunije na Olimpijskim igrama

    „Učešće Rumunije na Olimpijskim igrama je za sve nas ponos i siguran sam da ćemo u ovim danima punim emocija biti bliži jedni drugima. Sport je deo onoga što smo mi kao nacija, identitet koji se razvijao i gradio više od jednog veka, sa rezultatima koji su i danas ostali merila na međunarodnom nivou“, rekao je predsednik Klaus Johanis u četvrtak u Parizu, na inauguraciji Kuće Rumunije, otvorene u sedištu Ambasade Rumunije u Francuskoj, dan pre ceremonije otvaranja Letnjih olimpijskih igara. „Sportisti prisutni u Parizu imaju dužnost da nastave priču prve medalje koju je Rumunija osvojila na Olimpijskim igrama, 1924. godine, takođe u glavnom gradu Francuske“, izjavio je predsednik Rumunskog olimpijskog i sportskog komiteta Mihaj Kovaliju – „Ne mogu a da ne pomislim da smo pre 100 godina, takođe u Parizu, otvorili ovaj put bronzanom medaljom, i imamo lepu misiju da nastavimo ovu prelepu priču o obogaćivanju rumunske riznice još sjajnijim olimpijskim medaljama i uživanju u izdanju Olimpijskih igara na najvišem nivou“. Reprezentaciju Rumunije na takmičenju koje se završava 11. avgusta čini 106 sportista.

  • Rusija i napadi na civilnu infrastrukturu

    Rusija i napadi na civilnu infrastrukturu

    Ostaci ruskog drona pronađeni su u mestu u okrugu Tulča (istočna Rumunija), u blizini granice sa Ukrajinom, nakon napada od utorka uveče na sredu na civilnu i lučku infrastrukturu u susednoj zemlji, saopštilo je Ministarstvo nacionalne odbrane. Drugi ostaci dronova stigli su u rumunski vazdušni prostor sledeće noći, kada je Rusija nastavila svoje napade. Ministarstvo nacionalne odbrane je preciziralo da su sva područja na koja bi pali ostaci dronova izvan naseljenih područja i da nikakvi elementi infrastrukture nisu pogođeni. Načelnik Generalštaba odbrane general Vlad Georgica objasnio je da blizina zone sukoba takođe može da stvori takve rizike, ali da svaki put rade detaljna istraživanja i analize, da bi se isključila svaka opasnost. Vlad Georgica:

    „Ako se pronađu fragmenti, moramo znati njihovo poreklo. Oni se analiziraju sa hemijske tačke gledišta, sa spektralne tačke gledišta. Mnogo je testova koje treba uraditi, kako bismo se uverili da nema opasnosti ni za stanovništvo, ni za životnu sredinu, za svakoga ko bi bio uključen u ovakav događaj”.

    Tokom dve noći kada su strani dronovi stigli u rumunski vazdušni prostor, stanovništvo u toj oblasti je upozoreno porukama RO-ALERT, a rumunsko vazduhoplovstvo je nadgledalo to područje. Otpravnik poslova Ambasade Ruske Federacije u Bukureštu pozvan je u Ministarstvo spoljnih poslova, gde mu je upućen čvrst protest rumunskih vlasti protiv ovih događaja. Rumunija osuđuje „neodgovorne” postupke Rusije, izjavila je ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku. Sa svoje strane, predsednik Senata, lider Nacionalne liberalne partije (PNL) Nikolaje Čuka, rekao je da je Rumunija bezbedna i da kada razgovaramo o bilo kakvoj pretnji po našu bezbednost, najvažnije je da se odnosimo prema situaciji mirno. „U stalnoj smo komunikaciji i koordinaciji sa saveznicima, posebno sa zemljama sa istočnog krila NATO-a. Naša vojska prati sve moguće pretnje’, objavio je Nikolaje Čuka na jednoj društvenoj mreži.

    Sa svoje strane, NATO je saopštio da u ovom incidentu ne vidi znake bilo kakvog namernog napada Moskve na teritoriju Alijanse, ali su takve akcije neodgovorne i potencijalno opasne. Kako se navodi u saopštenju organizacije, NATO je intenzivirao svoje mere nadzora i praćenja u crnomorskom regionu, uključujući i vazdušne patrole. Rumunija ima granicu sa Ukrajinom u dužini od 650 km i u poslednjih godinu dana je više puta prijavila prisustvo fragmenata ruskih dronova na svojoj teritoriji.