Tag: Samit NATO

  • Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje  (13.07.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje (13.07.2024)

    Ukrajina, centralna tačka savezničkog samita u Vašingtonu

    Pet lidera NATO-a, uključujući američkog predsednika Džoa Bajdena i rumunskog predsednika Klausa Johanisa, potpisali su na savezničkom samitu u Vašingtonu izjavu kojom se obavezuju da će Ukrajini isporučiti protivvazdušne odbrambene sisteme Patriot. Kijev će tako moći da koristi Patriot baterije koje su donirale Sjedinjene Američke Države, Nemačka i Rumunija, kojima su dodate komponente koje obezbeđuje Holandija i sistem koji je donirala Italija. „Mi radimo sve ove stvari: podržavamo Ukrajinu, doniramo Patriot, pomažemo Moldaviji, pomažemo i drugima u regionu, jer možemo i zato što mislimo da je to ispravno“, izjavio je predsednik Johanis. Prema njegovim rečima, Rumunija se transformisala iz države koja je molila da dobije pomoć bilo koje vrste u državu koja ima snagu, energiju i mogućnosti da izvozi bezbednost širom regiona. Na bilateralnom nivou, Klaus Johanis i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski potpisali su u Vašingtonu sporazum o saradnji u oblasti bezbednosti. Reč je o političkom dokumentu koji sistematizuje postojeću saradnju dve zemlje u različitim oblastima i obuhvata aspekte vezane za opredeljenje Kijeva da nastavi neophodne reforme na svom evropskom i evroatlantskom putu, poštovanje prava nacionalnih manjina, kao i saradnju u borbi protiv prekograničnog kriminala. Pomoć Ukrajini bila je glavna tačka dnevnog reda NATO samita. „Nameravamo da aktiviramo osnovni paket od najmanje 40 milijardi evra za sledeću godinu, a zatim da održimo bezbednosnu pomoć na održivom nivou, tako da Ukrajina pobedi“, obećale su zemlje članice.

    Otvoreni protest, maskirani protest

    Na internom planu, sedmica je počela manje uobičajenim protestom, koji su organizovali računovođe i ekonomisti pod moto-om „Bez haosa u poreskom zakonodavstvu“. U Bukureštu i drugim gradovima učesnici su osudili zakonodavne akte i fiskalne mere koje smatraju opresivnim, jer bi duboko pogodile svakog preduzetnika, ekonomistu, računovođu kao i poreske obveznike u Rumuniji. Demonstranti kažu da uvođenje mehanizama poput e-Računa ili e-TVA, zapravo, povećava birokratiju. Protest računovođa je unapred najavljen. Nije bilo isto na Međunarodnom aerodromu Otopeni, gde je otkazano na desetine internih i eksternih letova nacionalne kompanije TAROM nakon što su se neki od pilota proglasili nesposobnim za letenje. Kasnije se ispostavilo da je to bila neka vrsta maskiranog štrajka, neblagovremeno najavljenog, koji je pogodio mnoge putnike i naneo nove gubitke kompaniji. Letovi su nastavljeni sledećeg dana, nakon što je uprava TAROM-a zaključila sporazum po pitanju plata sa osobljem. Evropska komesarka za transport Adina Valean rekla je da problem u Taromu nije povoljan, s obzirom na to da kompanija koristi državnu pomoć koju je odobrila Evropska komisija. TAROM svake godine trpi značajne finansijske gubitke, a analitičari se pitaju da li su napori države da ga reorganizuje i spase nekako uzaludni.

    Problemi u transportu

    Saobraćaj na DN7 Valea Oltului, vitalnoj arteriji koja prolazi kroz Karpate i obezbeđuje vezu sa centralno-zapadnim deonicama autoputa, zatvoren je mesec dana, tokom dana, zbog radova na raščišćavanju u cilju izgradnje autoputa Sibinj-Pitešti. Autoput na koji se čeka preko 3 decenije. Ograničenja zadaju glavobolje prevoznicima i ne samo njima, a nije trebalo mnogo da se vide efekti: na ionako preopterećenom DN1 između Ploeštija i Brašova stvorilo se nekoliko saobraćajnih zastoja. I to nije sve što se tiče transporta: Most prijateljstva Đurđu-Ruse preko Dunava pušten je u remont, na bugarskoj strani, na dve godine, u sredu. Rumunskim građanima se savetuje da koriste druge granične prelaze sa Bugarskom, turističkom destinacijom za Rumune, ali i tranzitnom zemljom za Grčku i Tursku, dve glavne destinacije tokom leta.

    Kontroverzna uredba

    Vlada je u četvrtak izmenila hitnu uredbu o testiranju vozača na drogu, nakon što je normativni akt naišao na žestoke kritike civilnog društva. Vozačima koji na testu budu pozitivni ili ga odbiju oduzima se dozvola, ali je vraćaju za 3 dana, ako laboratorije sudske medicine za to vreme ne daju preliminarni rezultat analize krvi. Jedno nevladino udruženje zatražilo je poništavanje uredbe o testiranju na droge, jer uredba navodno sadrži neodgovarajuće odredbe, poput pojave pozitivnih rezultata čak i u slučaju konzumiranja lekova za prehladu.

    Toplotni talas u Rumuniji

    Rumunski meteorolozi izdali su, za kraj nedelje, do sada najobimniji crveni meteoalarm za toplotni talas, koji pokriva tri četvrtine teritorije zemlje. Vikendu je prethodilo pet toplih dana, sa temperaturama koje su porasle do 39 stepeni, a uslediće, prema prognozama, još tri dana sa ekstremnim temperaturama, koje će prelaziti 40 stepeni. Vlada je zatražila od centralnih i lokalnih vlasti da budu spremne da efikasno intervenišu kada je to potrebno.

    Ohrabrujući debi u međuklupskim fudbalskim takmičenjima

    Posle dobrog evropskog nastupa reprezentacije Rumunije, pažnja navijača se seli na klupske ekipe angažovane na kontinentalnim takmičenjima. A debi sezone bio je uspešan: šampion FCSB (Bukurešt) deklasirao je šampiona San Marino, Virtus, u utorak, u gostima, u prvoj utakmici prvog pretkola Lige šampiona sa 7-1, a nosilac Kupa Korvinul Hunedoara (centar-zapad) savladao je, takođe u gostima, 4-0, vicešampiona i osvajača Kupa Mađarske Paksi, u prvoj utakmici prvog pretkola Lige Evrope. U slučaju vrlo izglednih kvalifikacija, FCSB će se u preliminarnom drugom kolu sastati sa Makabijem iz Tel Aviva iz Izraela, a Korvinul će se sastati sa hrvatskom ekipom Rijeka. (Stefan Stoica)

  • NATO podrška Ukrajini (11.07.2024)

    NATO podrška Ukrajini (11.07.2024)

    Povodom jubilarnog samita u Vašingtonu, NATO je odlučio da nastavi proces integracije ukrajinske vojske i podršku od 40 milijardi evra za narednu godinu. Istovremeno, u toku je transfer aviona F-16 iz Danske i Holandije, koji je Kijev odavno tražio. Takođe, Ukrajina će dobiti pet novih odbrambenih sistema Patriot koje su donirale SAD, Nemačka, Italija, Holandija i Rumunija u cilju zaštite ukrajinskih gradova, civila i vojnika. Istovremeno, najavljeno je osnivanje Misije pod nazivom NATO bezbednosna pomoć i obuka za Ukrajinu (NSATU) radi koordinacije isporuke vojne opreme i obuke za bivšu sovjetsku republiku, kao i novog centra za obuku u Poljskoj.

    Konačna deklaracija samita koju su usvojili lideri savezničkih država prema kojoj je ulazak Ukrajine u NATO „nepovratan“ pokazuje da je Alijansa posvećena pristupanju ove države, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. „Budućnost Ukrajine je u NATO-u. Ukrajina postaje sve interoperabilnija i politički integrisana sa Alijansom. Pozdravljamo konkretan napredak koji je Ukrajina postigla od samita u Viljnusu o neophodnim demokratskim, ekonomskim i bezbednosnim reformama. Dok Ukrajina nastavlja svoje vitalne napore, mi ćemo nastaviti da je podržavamo na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujuci članstvo u NATO“, ističe se u završnom saopštenju o Ukrajini.

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis založio se u Vašingtonu za intenziviranje podrške Kijevu u ratu sa Rusijom i podržao nepovratnu transatlantsku rutu Ukrajine. On je ocenio da su u toku pregovori o zameni sistema koji ce nasa zemlja donirati Ukrajini, a u zamenu Rumunija želi novi sistem Patriot, objasnio je šef rumunske države. Predsednik je precizirao da se ovih dana vode pregovori sa američkim partnerima i da je već postignut prvi napredak.

    Klaus Johanis: „U Vrhovnom savetu odbrane smo pre nekoliko dana detaljno razgovarali o ovoj temi i dali mandat Ministarstvu odbrane, pregovori su u toku i naša želja je da dobijemo još jedan Patriot sistem u zamenu. Naravno, ne sutra, već u relativno bliskoj budućnosti. Da bismo nadoknadili izostanak sistema koji sada dajemo, mislim da ćemo uspeti da dobijemo sisteme koji će biti brže isporučeni i koji će obezbediti bolji nadzor nacionalnog vazdušnog prostora“.

    Predsednik Rumunije se osvrnuo i na pomoć koju saveznici daju Ukrajini i naglasio da je skoro polovina obećane municije isporučena, što nije dovoljno. Prema njegovom mišljenju, Kijevu se mora i dalje pomagati kako ne bi izgubio rat sa Moskvom. Prema mišljenju stručnjaka, bez NATO-a, koji pruža vojnu podršku, Ukrajina rizikuje da bude poražena na bojnom polju.