Tag: Savez Srba u Rumuniji

  • Vesti – 09.07.2024

    Vesti – 09.07.2024

    Savez Srba u Rumuniji godinama uspešno ostvaruje svoje ciljeve i ideale, na čelu sa predsednikom i poslanikom Ognjanom Krstićem, saopštio je Savez. Na lokalnim izborima održanim 9. juna Unija je dobila rekordan broj od 19 lokalnih odbornika. Savez Srba je imao kandidate u 3 grada i 14 opština i osvojio mandate u dva grada i 12 opština. Na lokalnim izborima 2020. godine Savez je osvojio 15 odborničkih mesta. Novi predstavnici Saveza Srba u Rumuniji u mesnim zajednicama biće odbornici: Daniela Josim u Sekušiću, Tomislav Nikić u Fenlaku, Adrijan Mojseš i Zvezdan Konstantinović u Staroj Moldaviji, Živa Uduli u Berzaski, Živa Kokar u Najdašu, Nenad Kornić u Sokolovcu, Miomir Jadran Krstić i Marius Budimir u Požeženi, Ilija Balač, Golubica Jankulović i Lidija Velimirović u Svinici, Zoran Vertopan u Deti, Borko Jorgovan i Dragomir Petkov u Velikom Sanpetru, Predrag Mirjanić u Ulbeču, Laza Ćirka u Banloku, Jovan Milovanov. u Đulvezu, Sava Subin u Čeneju.

    Kabinet ministra bez portfelja, zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa Republike Srbije sa dijasporom, organizovao je u Sremskoj Mitrovici od 29. juna do 5. jula tematski etno-kamp za mlade iz dijaspore i regiona. Decu je primio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Pored ove počasti, po tablet su dobili i učenici iz Mačeštija, Požežene, Moldova Noua, Radimne, Kampije i Rešice. Kamp je otvorio Đorđe Milićević, ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa Srbije sa dijasporom, a učenike je pratio Borko Jorgovan, potpredsednik Saveza Srba u Rumuniji.

    Počeli su letnji kampovi za decu iz srpske zajednice. Prvo je bio kamp u Bataniji, u Mađarskoj. Od 24. do 29. juna održan je 35. Kamp folklora Srbije. Bilo je više od 120 učesnika, među kojima su bila i deca koja uče srpski jezik (radionica srpskog jezika) iz Sannikolau Mare, kao i iz Škole folklora za decu „Kolo“ iz Arada. Za decu su bile organizovane brojne radionice: folklor, zanati, gastronomske večeri i slobodne aktivnosti. U pratnji učenika su bili Darko Vošinar, potpredsednik Saveza Srba u Rumuniji, i Dušica Rošu, predsednica lokalne organizacije Saveza Srba u Rumuniji iz Sannikolau Mare. Deca srpskog porekla učestvuju u Velikom Gradištu na tamburaškom tematskom kampu – u organizaciji Saveza Srba u Rumuniji, koji se odvija do 11. jula.

    Odmaralište Banja Herkulane bilo je od 1. do 7. jula domaćin međunarodnog festivala folklora „Herkules“, najdugotrajnije folklorne manifestacije u Rumuniji, koji je 2024. godine imao svoje 54. izdanje. Na scenu su izašli folklorni sastavi i ansambli iz Rumunije, Turske, Gruzije, Meksika, Srbije, Ukrajine, Kolumbije i ansambli nacionalnih manjina iz Karaš-Severina. Prvo mesto zauzeo je ansambl „Sveti Nikola“ iz Radmine, a učestvovao je i ansambl „Stenka“ iz Ljubkove.

    Od 3. do 7. jula, u parku Rozelor, održano je 33. izdanje Festivala srca, manifestacije koju je organizovala gradska kuća Temišvara. Učestvovalo je 28 ansambala iz 14 zemalja, među kojima i Ansambl „Dule Milosavljević“, Čačak, Srbija, Ansambl „Mladost“, Temišvar, Ansambl „Sveti Sava“, Sannikolau Mare. Tradicionalna parada narodne nošnje održana je 4. jula na relaciji Piata Libertatii – Opera – Katedrala – Park Rozelor i zvanično otvaranje Festivala u Parku Rozelor. Kao i svake godine, Festival srca putovao je od centra grada do parohija u naseljima, gde su se održavali kratki nastupi međunarodnih narodnih koreografija. U Parku Rozelor održana je izložba tradicionalnih banatskih nošnji iz etnografske zbirke Marijusa Mateja, dostupna i slepim osobama.

    U Vršcu je vikend bio vikend festivala. Vinski festival VINOFEST, sada u 18. izdanju, održan je 5. i 6. jula. Učestvovalo je više od 60 izlagača iz Srbije, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Moldavije. Međunarodni festival folklora „Cununa Varsetului“ održava se od 7. do 10. jula. Tokom posete Vršcu, gosti imaju priliku da posete vinograde i vinarije u okolini, degustiraju vina, probaju tradicionalnu hranu i istraže posebnu atmosferu grada, izgube se među tipičnim banatskim ulicama ili se popnu na Vršačku Kulu do srednjovekovne tvrđave. Za 30 godina od osnivanja, na festivalu je učestvovalo oko 700 ansambala iz celog sveta.

    Toplotni talas se lagano širi i pojačava, tako da je vreme u Rumuniji danas vruće, a termalna nelagodnost je naglašena u većem delu zemlje. Indeks temperature i vlažnosti (ITU) premašuje kritični prag od 80 jedinica lokalno na severu i u centru i u proširenim oblastima u ostatku zemlje. Maksimalne temperature su uglavnom između 32 i 38 stepeni Celzijusa.

  • Vesti – 02.07.2024

    Vesti – 02.07.2024

    Poboljšanje zdravstvene infrastrukture u fokusu je vlasti u rumunsko-srpskom pograničnom regionu, uz finansiranje Evropske unije. U sedištu Ministarstva razvoja, javnih radova i uprave potpisan je, u prisustvu prof. Luke Konstantina Tudora, direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti Temišvar, ugovor o finansiranju projekta od strateškog značaja „Harmonizacija upravljanja kardiovaskularnim bolestima od prevencije do transplantacije srca u prekograničnom području“, finansiranog od strane Interreg IPA Programa Rumunija-Srbija 2021-2027. Finansiranje ovog projekta, u iznosu od 5 miliona evra, doprineće poboljšanju pristupa stanovništva rumunsko-srpskog pograničnog regiona kvalitetnim medicinskim uslugama za dijagnostiku kardiovaskularnih bolesti i podržaće modernizaciju medicinske infrastrukture kroz nabavku najsavremenije opreme. U okviru projekta će biti uspostavljen i protokol saradnje koji će omogućiti partnerima da nastave saradnju u pronalaženju rešenja za zajedničke izazove u zdravstvenom sektoru u pograničnom području i olakšati sticanje novih znanja i veština medicinskog osoblja koje radi u partnerskim institucijama, za dijagnozu i lečenje. U pograničnim oblastima živi 33,5% stanovništva Evropske unije. Ovaj projekat nema samo lokalnu dimenziju, već i evropsku. On se bavi izazovima kao što su starenje stanovništva i potreba za digitalizacijom zdravstvenih usluga, izazovima sa kojima se suočava i rumunsko-srpski pogranični region i Evropa u celini, rekao je Slavomir Tokarski, direktor Interreg programa u Evropskoj komisiji.

    U Kulturnom centru Saveza Srba u Rumuniji, u Temišvaru, 28. juna održana je manifestacija „Vidovdanska akademija”. U okviru svečanog skupa dodeljena su i Vidovdanska odlikovanja „Vidovdanska povelja“. Prisustvovali su Đorđe Milićević, ministar bez portfelja u Vladi Srbije, za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa Srbije sa dijasporom, Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Vladi Republike Srpske, Ivana Jakšić Matović, generalni konzul Srbije u Temišvaru, Vesna Kolinović, konzul Srbije u Temišvaru, Marinko Markov, protojerej stavrofor, arhijerejski namesnik Eparhije temišvarske, Slavomir Gvozdenović, počasni predsednik Saveza Srba u Rumuniji. Domaćin je bio Ognjan Krstić, predsednik i narodni poslanik Saveza Srba u Rumuniji, koji je predvodio i sastanak visokih zvanica sa predstavnicima Saveza i novoizabranim savetnicima. Odlikovanja su primili Đorđe Milićević, Blagoje Čobotin, Vera Jupunki, Dragomir Zlatomir Petkov, Darko Vlaščić, Goran Maksimović, Milica Pljoskar. Svoju najznačajniju nagradu, „Vidovdansku povelju“, Savez Srba u Rumuniji dodelio je ministru u Vladi Republike Srbije Đorđu Milićeviću za izuzetne zasluge i predan rad na jačanju veza između matične države i Srba koji žive u regionu i dijaspori. Zahvalivši na priznanju, ministar Milićević je istakao da je posebno ponosan jer je „Vidovdan dan koji simbolizuje veličinu, snagu i hrabrost našeg naroda“. On je naglasio da „srpski narod, gde god da živi, mora biti jedinstven u svojim ciljevima i nastojanjima”. Umetničke trenutke tokom manifestacije pružili su Pozorišna trupa «Thalia» i kamerni hor Odjek Centra za kulturu Požarevac.

    Srbin Nedeljko Matić biće novi trener muške rukometne reprezentacije iz Bukurešta CSA Steaua. Matić je diplomirao u fiskulturi i sportu na Univerzitetu u Beogradu. Vlasnik Master EHF licence, srpski tehničar je trenirao i ekipe PKB Beograd, Metaloplstika Šabac, HK Novi Pazar (svi iz Srbije), Makabi Kirjat Mockin i Makabi Tel Aviv (Izrael). U Izraelu je dva puta proglašavan za najboljeg trenera, osvojivši titulu sa Makabijem iz Tel Aviva 2016. godine.

    Srpski golman vaterpolo tima CSM Oradea završio je iskustvo u Bihoru posle samo jedne sezone. Radoslav Filipović je izabrao da se vrati u rodnu zemlju, gde će nastupiti za Radnički iz Kragujevca. Filipović je prošlog leta došao iz Novog Beograda, sa kojim je igrao u finalu LEN Lige šampiona, ali sa Oradeom nije uspeo da bude prisutan ni u finalu rumunske Superlige.

    U utorak su nastavljene konsultacije sa političkim partijama koje je pokrenuo rumunski premijer Marčel Čolaku na temu kalendara predsedničkih i parlamentarnih izbora. Snaga desnice podržava organizaciju prvog kruga predsedničkih izbora istovremeno sa parlamentarnim, 1. ili 8. decembra, izjavio je u utorak, posle konsultacija, predsednik te političke formacije Ludovik Orban. Nakon razgovora u ponedeljak, ispostavilo se da, dok neke formacije – Unija spasimo Rumuniju (USR) ili Demokratski savez Mađara u Rumuniji (UDMR) – žele vanredne izbore, u novembru i decembru, druge – Alijansa za Ujedinjenje Rumuna (AUR) ili Socijalno-liberalna humanistička partija – kažu da su spremne za predsedničke izbore u septembru, kao što bi želela i Socijaldemokratska stranka (PSD). Štaviše, rasprave koje je pokrenuo socijaldemokratski premijer odvijaju se u pozadini nesporazuma koji su nastali u koaliciji Socijaldemokratske stanke i Nacionalne liberalne partije (PSD-PNL), koja je na vlasti. Na sastanku održanom uporedo sa vladinim raspravama, liberalno rukovodstvo je jednoglasno odlučilo da se predsednički izbori održe na vreme, u novembru, nakon što su, na proleće, pristali na njihovu organizaciju u septembru. Podsećamo da su se 9. juna u Rumuniji već održani kombinovani lokalni i evropski parlamentarni izbori.

    U Bukureštu se nastavio rad godišnjeg zasedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a, kome prisustvuju političari iz preko 50 zemalja. U ponedeljak se raspravljalo o rezolucijama generalnih komisija o temama kao što su bezbednost, klimatske promene i zaštita životne sredine ili sprečavanje upotrebe korupcije kao oruđa u spoljnoj politici, koje će biti uključene u Bukureštansku deklaraciju, završni dokument Sastanka. Na marginama plenarne sednice, rumunski parlamentarci su bili domaćini događaja na kojima su skrenuti pažnju na prioritete Rumunije u oblastima kao što su infrastrukturna povezanost sa državama Centralne Azije, energetska povezanost, međunarodni transportni putevi ili digitalizacija, istraživanje i inovacije.

    Nacionalni institut za statistiku zabeležio je prošle godine veći apetit Rumuna za čitanje u bibliotekama i za kulturne aktivnosti. Tako su 2023. godine biblioteke izdale preko 19 miliona knjiga za 2,4 miliona aktivnih korisnika, 54.000 više nego 2022. godine. Nacionalni institut za statistiku navodi da je broj posetilaca muzeja i javnih zbirki u 2023. godini bio za preko 3 miliona veći u odnosu na pre dve godine. Isto se desilo i sa brojem gledalaca na predstavama i koncertima, koji je u odnosu na 2022. porastao za skoro 2 miliona.

  • Vesti – 25.06.2024

    Vesti – 25.06.2024

    Vladajuća koalicija iz Bukurešta, Socijaldemokratska stranka i Nacionalna liberalna partija (PSD-PNL), odložila je u utorak odluku o datumu predsedničkih izbora, pošto nije postigla dogovor tokom nekoliko sati pregovora. Za prvi krug glasanja uzimaju se u obzir dva datuma – 15. ili 29. septembar. Vlada ima rok do početka narednog meseca da usvoji hitnu uredbu o kalendaru predsedničkih izbora, ukoliko birališta budu održana u septembru. Liberali, međutim, insistiraju da izbori budu održani na vreme, do kraja godine, čak i ako su se prvobitno dogovorili u septembru. Kažu da bi izbori u septembru poremetili početak nove školske godine, a vođenje predizborne kampanje poklapaće se sa periodom odmora. Međutim, socijaldemokrate isključuju mogućnost promene datuma izbora. Dve stranke tek treba da odluče da li će imati zajedničkog kandidata ili zasebne predsedničke kandidate. Socijaldemokratska stranka i Nacionalna liberalna partija (PSD i PNL) su 9. juna imali zajedničku listu za Evropski parlament, ali zasebne kandidate za lokalne izbore.

    Savez Srba u Rumuniji je na lokalnim i evropskim parlamentarnim izborima održanim 9. juna u Rumuniji dobio 3.605 glasova, odnosno 0,04% važećih glasova. Savez je dobio 19 mandata za lokalne savetnike, što predstavlja 0,05% od ukupnog broja na republičkom nivou.

    Savez Srba iz Rumunije je zajedno sa kabinetom gradonačelnika Moldova Noua, okrug Karaš-Severin, podigao spomenik žrtvama deportacije u Baragan. To je prvi spomenik ove vrste u Dunavskoj klisuri, a podignut je na inicijativu Ognjana Kristića, predsednika i narodnog poslanika Saveza Srba u Rumuniji. Povodom otkrivanja spomenika služen je pomen. S druge strane, komemoracija deportovanih u Baraganu održana je i u Temišvaru (u periodu 1951-1956). Deportovano je 44.000 ljudi, odnosno 12.000 celih porodica. Među njima su bili i najbolji Srbi, saopštio je Savez Srba iz Rumunije.

    Srpska eparhija temišvarska do 28. juna organizuje kamp duhovne tematike za decu u Mađarskoj, u Harkanju. U kampu učestvuju deca iz sve tri eparhije: temišvarske, aradske i sokolovačke.

    Savez Srba u Aradu saopštio je da je završena prva faza kurseva srpskog jezika za odrasle. Kurs traje 3 godine, a od septembra Savez organizuje prijave za još jednu grupu.

    Savez Srba u Rumuniji dodelio je nagrade najboljim učenicima na kraju školske godine. Savez je nagradio u Srpskoj gimnaziji „Dositej Obradović“najbolje učenike od petog do sedmog razreda. Pored nagrada najboljim učenicima, dodeljene su i književne nagrade. Dodela nagrada za najbolje učenike održana je i u Visokoj tehnološkoj školi „Clisura Dunarii“ u Moldaviji Noua. Slična ceremonija održana je i u Čenadu. Savez je uputio čestitke i poželeo učenicima lep raspust.

    Vlada Rumunije odobrila je memorandum u vezi sa potpisivanjem Sporazuma između Rumunije i Vlade Srbije o saradnji u oblasti prevencije, ograničavanja i otklanjanja posledica vremenskih katastrofa. Sporazumom se uređuju principi i tehnički načini sprovođenja radnji predviđanja, prevencije, evaluacije, ograničavanja i otklanjanja posledica katastrofa, na način usklađen sa zahtevima i preporukama u vezi sa međunarodnom saradnjom u ovoj oblasti. Dokument sadrži odredbe koje se odnose na nadležne organe, Zajedničku komisiju, zahteve za pomoć i razmenu informacija, načine pružanja pomoći, privremenu evakuaciju stanovništva ugroženog ili pogođenog katastrofama, koordinaciju i upravljanje operacijama pomoći, prelazak granice, prelazak granice date pomoći, korišćenje brodova i aviona, naknade, troškovi, saradnja sa međunarodnim organizacijama, zaštita podataka o ličnosti, zaštita tajnih podataka, rešavanje sporova.

    Fudbalski klub CFR Kluž najavio je trajni transfer hrvatskog defanzivca Antona Krešića, koji je prethodne sezone igrao na pozajmici iz Hrvatskog nogometnog kluba Rijeka. Hrvatski defanzivac je u nedavno završenoj sezoni odigrao 33 meča uz 4 odlučujuće asistencije. CFR se ovog leta rastao sa hrvatskim defanzivcem Petrom Mamićem.

    Golman Severne Makedonije Dejan Iliev potpisao je za fudbalski tim UTA Arad. Iliev sa 29 godina ima dvojno državljanstvo, severno-makedonsko i britansko, a fudbal je počeo u svojoj rodnoj zemlji, u Belasici, pre nego što je prešao u londonski Arsenal. Izabran je za sve juniorske reprezentacije svoje zemlje, a za seniore je debitovao 2022. godine.

    Srpski internacionalac Darko Đukić potpisao je za rumunskog šampiona u muškom rukometu, Dinamo Bukurešt. Desno krilo Darko Đukić (29 godina) potpisao je jednogodišnji ugovor sa šampionom Rumunije. Đukić dolazi iz Rukometnog Kluba Vardar Skopje (Severna Makedonija), gde je igrao poslednje 3 sezone. Đukić je igrao ni manje ni više 7 sezona u Ligi šampiona Evropske rukometne federacije. U reprezentaciji Srbije ima 118 golova u 49 selekcija. Istovremeno, Dinamo se razišao sa srpskim centrom Lazarom Kukićem, i prebacio je za novu sezonu crnogorskog desnog krila Branka Vujovića (iz TVS Hanover Burgdorf).