Vlada Rumunije saopštila je da je donela odluku o produženju ograničenja cene električne energije i prirodnog gasa. Odluka če se primeniti nakon 1. aprila kada inače ističe rok ranijoj kompenzaciji cena. Za cenu električne energije, ograničenje će važiti tri mesea, do kraja juna, a za cenu gasa do 31. marta 2026. godine. Ovo produženje ima za cilj da zaštiti primanja stanovništa, izjavio je minister energije Sebastijan Burduža. Prema izjavi resornog ministra, ministarstvo se opredelilo za ovo produženje ograničenja cene energije jer bi prema prognozama, liberalizacija tržišta u ovom trenutku značilo poskupljenje energenata za 60% do 100% za 95% potrošačkih punkteva. Cilj produženja ograničenja cene gasa za godinu dana je punjenje skladišta gasa za narednu zimu po nižim cenama. Ministar je dodao da se prilikom donošenja ove odluke vodilo računa o poskupljenju gasa na medjunarodnom tržištu posle prekida tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu. Cene gasa na medjunarodnom tržištu porasle su za 65%, a električne energije za 25%. Sebastijan Burduža je naglasio da je šema kompenzacije i ograničenja cene osigurala, prema podacima Eurostata, Rumunija da ima petu najnižu cenu električne energije u Evropskoj uniji. Cena prirodnog gasa ostaće nepromenjena do 31.marta 2026. godine jer su na kraju ove zimske sezone količine gasa na skladistima pale na nnajniži nivo, a punjenje će povećati potražnju i istovremeno povećati cenu. U medjuvremenu Ministarstvo rada treba da donese odluku o energetskim karticama ili vaučerima za vulnerabilne kategorije stanovništa. Odluka Vlade o produženju ograničenja cene električne energije i prirodnog gasa doneta je istog dana kada je Hidroelektrika, državna kompanija i najveći proizvodjač električne energije u Rumuniji saopštila da je će od 1. aprila povećati cenu struje za oko 60%. Ministarstvo energije savetuje potrošače da se na sajtu Regulatorne komisije za energetiku opredele za najpovoljnije ponude.
Tag: Sebastijan Burduža
-
Produženje ograničenja cene energije?(17.02.2025)
Nakon liberalizacije rumunskog tržišta energije 1. januara 2021. godine u punom jeku Pandemije Kovida-19, Rumunija kao i druge evropske države našla se na udaru ogromnih cena struje i prirodnog gasa. Skoro pola godine u haosu zbog neefikasne komunikacije vlasti, na udaru su se našla i domaćinatva i privredni subjekti. Situacija se dodatno iskomplikovala na evropskom tržištu energije posle ruske invazije na Ukrajinu. Na nacionalnom planu situacija se postepeno poboljšala posle odluke vlade Rumunije da ograniči cene energije. Kompenzacijama cene električne energije i prirodnog gasa, domaćinastva i privreda su zaštićena od ogromnih cena. Od 1. aprila tekće godine, ograničenje cene energije bar teoretski trebalo bi da prestane. Pojedinim potrošacima stigla su već obaveštenja dobavljača o novim mnogo večim cenama energije. U vreme galopirajuće inflacije nove više cene značile bi novi udar na životni standard. Vlada Rumunije mogla bi ove nedelje hitnom uredbom da produži kompenzacije i ogranićenje cene energije. Ministar energije Sebastijan Burduža izjasnio se za efikasnije usmeravanje ove pomoći ka najpogodjenijim kategorijama društva: ,,Očekujemo konačnu odluku Vlade, hitnu uredbu kojom će se utvrditi kako će nakon 1. aprila izgledati ovaj scenario i šema kompenzacije i ogranićenja do kraja godine, kako je premijer najavio, ili bolja formula za vulnerabilne potrošače’’.
Nezadovolojnim potrošačima ministar Burduža je poručio da svakog trenutka mogu da se odluče za drugog dobavljača energije: ,, Potrošač ima u sopstvenim rukama odluku. Ovo znači da može da se odluči za drugog dobavljača svaki put kada smatra da je potrebno. Kada ste obavešteni o ponudi koja vam ne odgovara, možete da udjete na sajt Regulatorne agencija za energetiku i birati drugog dobavljača, koji ima niže cene ili bolje uslove’’.
Anegdotično, jedan od dobavljača energije podseća potrošače da je najeftinija energija ona koja se ne troši.
-
Reakcije posle kradje u holandskom muzeju (27.01.2025)
Iz Muzeja Drents u holandskom gradu Asen ukradeno je četiri od najvrednijih artefakta koji pripadaju kulturnoj baštini Rumunije. Reč je o šlemu iz Kocofenešetija iz 5-4 veka pre Hrista, kao i o tri zlatne dačanske narukvice iz Sarmisedjetuze Redjije iz prvog veka pre Hrista. Artefakti neprocenjive vrednosti bili su sastavni deo izložbe ,,Dačija, Kraljevina zlata i srebra’’ koja je predvidjena za otvaranje 25. januara. Kradja je izvršena u noći izmedju petka i subote, kada su četiri nepoznate osobe uz pomoć eksploziva provalile u muzej, ukrale samo rumunske artefakte i pobegle automobilom.Kasnije lopovi su zapalili vozilo da bi izbrisali tragove. Holandski policajci ne isključuju mogćnost umešanosti i Rumuna i analiziraju da li su ovi pobegli u Nemačku. Ukradeni artefakti su vlasništvo Rumunskog muzeja Istorije i najvredniji su eksponati izložbe. Pre nego što su poslati u inostranstvo, svi eksponati su osigurani na 30 miliona evra, u skladu sa medjunarodnim i rumunskim zakonom. Izložbeni prostor i vitrene u kojima su izloženi artefakti raspolagali su alarmnim uredjajima i bili su priključeni na lokalnu policiju. U Bukureštu, Generalno tužilaštvo saopštilo je da je po službenoj dužnosti pokrenuta krivična prijava i da će istragu obavljati tužioci Višeg tužilaštva i stručnjaci Generalnog inspektorata rumunske policije. Istovremeno, Vlada Rumunije je formirala kriznu čeliju, a premijer Marčel Čolaku izjavio da je pronalaženje šlema i tri zlatne narukvice prioritetni zadatak. Rumunski ministar energije, Sebastijan Burduža je izjavio da je kradja dačanskog blaga nacionalna sramota i da je potrebno da se se sazna da li je ova kradja izvedena sa ciljem da se podgreje nacionalistička struja na pragu majskih predsedničkih izbora. Kontrolna grupa premijera proverava u Ministarstvu kulture dokumente o pošiljci nacionalnog blaga na izložbu, dok će se resorna ministarka Natalija Intotero sastati sa kraljevskom porodicom i premijerom Holandije Dikom Šufom. Ministar unutrašnjih poslova Rumunije Katalin Predoju je saopštio da će se tim rumunskih policajaca pridružiti holandiskim kolegama u istrazi i da će rumunske vlasti biti u stalnom kontaktu sa holandskim i evropskim vlastima. U razmeni poruka sa predsednikom Klaus Johanisom premijer Holandije Dik Šuf je obećao da će holandske vlasti preduzeti sve potrebne demarše za identifikovanje autora i vraćanje blaga.
-
Kompenzacija cene energije?
Rumunija će od Evropske unije tražiti kompenzacije za velike razlike u ceni energije na zapadu i istoku kontinenta-izjavio je resorni ministar Rumunije Sebastijan Burduža. Burduža je objasnio da su ove razlike u ceni izazvane manjom proizvodnjom struje u domaćim hidrocentralama zbog produžene suše i problema sa intermkonekcijom, problemi koji su onemogučili uvoz jeftine struje iz zapadnih država. Pored toga, Rumunija energetski pomaže Republiku Moldaviju i Ukrajinu i svi ovi elementi stvaraju dodatni pritisak na domaće cene. Sebastijan Burduža je dodao da će zahtev uputiti Savetu ministara Evropske unije i izrazio nadu da će se Rumuniji odobriti ove kompenzacije. Istovremeno rumunski ministar se zalaže za proširenje jedinstvenog tržišta. Rumunija nabavlja struju po ceni od 150 evra za MWh, iako je prosečna cena megavata u Evropi od 102 evra. Pored visoke cene, zemlja se-prema najnovijem izveštaju Evropske komisije, suočava sa ozbiljnim preprekama u diverzifikaciji energetskog miksa i sa poboljšanjem energetske efikasnosti. Slična situacija vlada i na evropskom nivou iako se u izveštaju navodi da su postignuti značajni rezultati u oblast obnovljive energije. Energetski miks Rumunije u velikoj meri zavisi od fosilnih gorina koje predstavljaju 71% ukupne potrošnje energije, dok je prosek Evropske unije negde oko 69%. Obnovljivi resursi u električni miks zemlje učestvuju sa 42,4%, fosilno gorivo sa 37,6% a nuklearna energija sa 19,9%. Da bi osigurala energetsku bezbednost, Rumunija ima šest skladišta prirodnog gasa kapaciteta 3,1 miliarde kubnih metara, što predstavlja 31% ukupne godišnje potrošnje. Da bi dostigla klimatske ciljeve Evropske unije i konsolidovala energetsku bezbednost, Rumunija ima nameru da proširi nuklearni kapacitet sa dva nova reaktora, kapaciteta 700 MW, koji će dopuniti postojeće nuklearne kapacitete. Uprkos znaćajnim pomacima, Rumunija se suočava sa izazovima integracije i uskladjivanja. Na prodaju električne energije i domaćeg gasa u velikoj meri utiču Moguce državne intervencije koja premašuju hitne intervencije Evropske unije. Istovremeno inteligentna brojila električne energije montirana su u samo 23% rumunskih domačinstava, što je novi dokaz da je potrebno da se poboljša energetska efikasnost. U skladu sa izveštajem, energetsko siromaštvo ostaje i dalje glavna preokupacija. Prošle godine 13,6% osoba imalo je problema sa izmirivanjem obaveza za komunalne usluge, a 12,5% sa grejanjem stanova.
-
Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (10.08.2024)
Rumunski ministar za energiju Sebasijan Burduža i ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Dedović Handanović potpisali su ove nedelje Memorandum o razumavanju o realizaciji Projekata izgradnje interkonekcije gasa. Dve države uložice sve napore kako bi izgradnja počela iduće godine i radovi zarvšili u 2028. godini. Projekat predstavlja veliki korak ka jačanju energetske bezbednosti obe države i regionalnoj integraciji tržišta zahvaljujući diverzifikaciji ruta snabdevanja. Prema oceni ministra Burduže ovom investicijom stvoriće se povoljni uslovi za sve Rumune, kao i konkurentsko tržište koje će uticati na smanjenje cene gasa, na energetsku bezbedbnost i diverzifikaciju transportnih ruta snabdevanja. Projekat će povezati sistem prirodnog gasa Srbije sa magistralom BRUA u Rumuniji.
Na zahtev tužilaca sudski organi odredili su 30-dnevni pritvor za dve doktorke jedne bukureštanske bolnice, optužene za namerno izazivanje smrti jednog pacijenta na intenzivnoj negi. Istražni organi tvrde da je 54-tvorogodišnji pacijent u teškom zdravstvenom stanju doživeo srčani udar jer su doktorke smanjile količinu suspstance za održavanje normalnog krvnog pritiska. U ovom sudskom predmetu optužena je i jedna medicinska sestra za lažno svedočenje. Tužioci su pokrenuli krivičnu prijavu za zločin posle primljene žalbe od strane medicinske sestre koja je prijavila 17 smrtnih slučajeva u bolnici u periodu od 4. do 7. aprila na odeljenju intenzivne nege.
Vlada u Bukureštu donela je odluku o izmeni zakona o seksualnom zlostavljanju sa ciljem da se razmatraju i anonimne žalbe i usvoje mere za zaštitu žrtava seksualnog zlostavljanja. Podsećamo, javnost je obaveštena o žalbama studentkinja na seksualno zlostavljanje od strane profesora. Alfred Bulaj, profesor Visoke škole za političke i administrativne poslove, smenjen je sa rukovodeće funkcije, dok su Dorel Štefan Adam sa Arhitektonskog fakulteta iz Bukurešta i Marijus Pjeleanu, profesor Visoke škole za političke studije i administrativne poslove tražili samosuspenziju. U medjuvremenu period javne konsultacije u vezi sa projektom Ministarstva obrazovanja o pravilniku komisije za etička pitanja produžen je do 23. avgusta. Prema predlogu pravilnika, žalbe na zloupotrebe i nepoštovanje normi mogu da podnesu i anonimne osoba na registraturi univerzitetske institucije.
Vlada Rumunije je odobrila novo izdanje programa ,,Start-ap nejšn Rumunija (Start Up Nation) i za ovu namenu izdvojiće oko 450 miliona evra u narnednom petogodišnjem periodu. Program ima dve komponente: jedna za školovanje mladih do 30 godina, a druga za osobe izmedju 30 i 35 godina koje namaravaju da počnu novi biznis. Start -ap nešn je posvećen mladim preduzetnicima kao i osobama koje žive u siromašnim zonama i spadaju u defavorizovane kategorije. Projekat će se odvijati pod koordinacijom Ministarstva za ekonomiju i resorni ministar Radu Oprea kaže da će se ove godine izdvojiti veća finansijska sredstva u odnosu na prethodne godine. 20% izdvojiće se iz državnog budžeta, a 80% iz evropskih fondova.
U gradu Kluž-Napola, na severozapadu Rumunije, odvija se 9. muzički festival UNTOLD. Tokom četvorodnevnog trajanja, nastupaće 250 umetnika iz Rumunije i inostranstva. Medju najpoznatijim umetnicima koji su u i ranije nastupali u našoj zemlji nalaze se i pop-rok zvezda Leni Krevic i DJ Salvatore Ganači, ali i drugi koji će premijerna nastupati na festivalu: Sem Smit ili Burna Boj (Burna Boy), jedini afrički umetnik koji je dve godine zaredom napunio tribine londonskog stadiona. UNTOLD, festival koji zauzima treće mesto medju najvećim svetskim festivalima, privlači ljubitelje muzike iz svih krajeva sveta.
Rumunski sportisti osvojili su na Olimpijskim igrama u Parizu tri zlatne, četiri srenbrne i jednu bronzanu medalju. Zlato su osvojili plivač David Popovič na 200 metara slobodno, veslači Andrej Kornea i Marijan Enake u muškom dubl skulu, ženski osmerac sa kormilarom u sastavu Marija Magdalena Rusu, Roksana Angel, Ankuca Bodnar, Marija Lehač, Adrijana Adam, Amalija Bereš, Joana Vrinčanu, Simona Radiš i Viktorija Štefanija Petreanu. Srebrne medalje osvojile su Ankuca Bodnar i Simona Radiš u dubl skulu, Joana Vrančanu i Roksana Angel u veslačkom dvojcu, Djanina van Groningen i Jonela Kozmjuk u dubl skulu lake kategorije i dizačica tegova Mihaela Valentina Kambej u kategoriji 49 kg, a bronzanu medalju David Popović na 100 metara slobodnim stilom.
Rumunski sportisti osvojili su na Olimpijskim igrama u Parizu tri zlatne, četiri srenbrne i dve bronzane medalje. Zlato su osvojili plivač David Popovič na 200 metara slobodno, veslači Andrej Kornea i Marijan Enake u muškom dubl skulu, ženski osmerac sa kormilarom u sastavu Marija Magdalena Rusu, Roksana Angel, Ankuca Bodnar, Marija Lehač, Adrijana Adam, Amalija Bereš, Joana Vrinčanu, Simona Radiš i Viktorija Štefanija Petreanu. Srebrne medalje osvojile su Ankuca Bodnar i Simona Radiš u dubl skulu, Joana Vrančanu i Roksana Angel u veslačkom dvojcu, Djanina van Groningen i Jonela Kozmjuk u dubl skulu lake kategorije i dizačica tegova Mihaela Valentina Kambej u kategoriji 49 kg, a bronzane medalje David Popović na 100 metara slobodnim stilom i gimnasticarka Ana Marija Barbosu u vežbi na parteru.