Tag: suša

  • Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje – 27.07.2024

    Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje – 27.07.2024

    Sastanak rumunske diplomatije 2024

    „Rumunija je u poslednjoj deceniji postala kredibilan, prisutan i poštovan regionalni, evropski i međunarodni akter, pravi davalac stabilnosti i bezbednosti“ – istakao je šef rumunske države Klaus Johanis na godišnjem sastanku rumunske diplomatije., koji je na dva dana u Bukureštu okupio šefove diplomatskih misija, šefove konzularnih predstavništava i direktore rumunskih kulturnih instituta. Predsednik je preneo rumunskim diplomatama da su glavni spoljnopolitički ciljevi i dalje konsolidacija uloge i uticaja u Evropskoj uniji i NATO-u, produbljivanje strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i diversifikacija bilateralnog dijaloga sa partnerima sa svih kontinenata. Klaus Johanis je izjavio da ostaje snažan pristalica procesa proširenja Evropske unije, a kao država članica NATO-a, Bukurešt ima konstruktivnu ulogu i balansirajući faktor, budući da je pružalac bezbednosti i stabilnosti. I na sastanku rumunskih diplomata pomenuto je pristupanje Šengenu, a predsednik je istakao da ukidanje kontrole na kopnenim granicama takođe ostaje prioritetni cilj. Kao i pristupanje zemlje Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, kontekst u kome je šef države pozvao da se povećaju međuinstitucionalni napori za uspešno okončanje ovog procesa u što kraćem roku.

    Rumunija i tranzicija na zelenu energiju

    „Samo uz energetsku sigurnost, pristupačnu energiju za privredu i stanovništvo i ekonomsku konkurentnost može se napraviti odlučujući korak ka sledećem suštinskom cilju – dobijanju čiste, zelene energije“ izjavio je premijer Marčel Čolaku povodom sastanka Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku saradnju u Bukureštu, kome su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora iz cele Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Rumunija unapređuje svoje interkonekcione kapacitete sa svim zemljama u okruženju, sa Bugarskom i Grčkom, ali i sa Turskom, Azerbejdžanom i Gruzijom, a da bi postala otpornija na regionalne ili globalne šokove, ulaže u nove kapacitete za dobijanje energije iz obnovljivih izvora i ima za cilj da udvostruči nuklearni kapacitet, rekao je premijer. On je pomenuo projekat istraživanja gasa Neptun Deep u Crnom moru i istakao podršku koju Sjedinjene Američke Države daju u strateškim energetskim projektima u nuklearnoj oblasti. Tokom foruma potpisano je i partnerstvo između Nuklearelektrike i dve američke kompanije, projekat kojim se bivša elektrana na ugalj transformiše u modernu nuklearnu elektranu.

    Fragmenti ruskog drona u Rumuniji

    Ostaci drona ruske proizvodnje pronađeni su u blizini grada Plauru u okrugu Tulča (jugoistočna Rumunija), nakon napada od utorka uveče na sredu na civilnu i lučku infrastrukturu u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo nacionalne odbrane u Bukureštu. Još tri drona stigla su u rumunski vazdušni prostor i u četvrtak uveče, kada je Rusija nastavila sa napadima. Tokom dve noći stanovništvo tog područja je upozoreno porukama RO-ALERT, a rumunsko vazduhoplovstvo je podiglo vojne letelice sa zemlje radi praćenja i osmatranja. Otpravnik poslova Ambasade Ruske Federacije u Bukureštu pozvan je u Ministarstvo spoljnih poslova, gde mu je prenet čvrst protest rumunskih vlasti i naglašen neodgovoran karakter ovih vojnih udara. Sa svoje strane, NATO je saopštio da u ovom incidentu ne vidi znake bilo kakvog namernog napada Moskve na teritoriju Alijanse, komentar dat i u drugim sličnim prilikama.

    Velika suša u Rumuniji

    Zbog velike suše, u nekoliko stotina gradova, mesta i sela u Rumuniji ograničeno je snabdevanje vodom. Mnogi poljoprivrednici kažu da su izgubili useve, posebno tamo gde navodnjavanje nije moguće, a u pokušaju da pomognu ugroženima, vlasti razgovaraju sa bankama da pronađu rešenja za pokrivanje stopa kredita i kamata za poljoprivrednike koji se suočavaju sa sušom. Do sada je sušom pogođeno skoro dva miliona hektara za kukuruz i suncokret i 100.000 hektara za pšenicu i uljanu repicu. Vest stručnjaka nije dobra ni za naredni period. Trenutno je stepen napunjenosti 40 akumulacionih jezera u zemlji pao nešto ispod 80%, a iz „Voda Rumunije“ procenjuju da će se trend opadanja nastaviti. Protok Dunava na ulazu u zemlju je ispod višegodišnjeg proseka za jul, ali nema problema sa snabdevanjem nuklearne elektrane Černavoda.

    Učešće Rumunije na Olimpijskim igrama

    „Učešće Rumunije na Olimpijskim igrama je za sve nas ponos i siguran sam da ćemo u ovim danima punim emocija biti bliži jedni drugima. Sport je deo onoga što smo mi kao nacija, identitet koji se razvijao i gradio više od jednog veka, sa rezultatima koji su i danas ostali merila na međunarodnom nivou“, rekao je predsednik Klaus Johanis u četvrtak u Parizu, na inauguraciji Kuće Rumunije, otvorene u sedištu Ambasade Rumunije u Francuskoj, dan pre ceremonije otvaranja Letnjih olimpijskih igara. „Sportisti prisutni u Parizu imaju dužnost da nastave priču prve medalje koju je Rumunija osvojila na Olimpijskim igrama, 1924. godine, takođe u glavnom gradu Francuske“, izjavio je predsednik Rumunskog olimpijskog i sportskog komiteta Mihaj Kovaliju – „Ne mogu a da ne pomislim da smo pre 100 godina, takođe u Parizu, otvorili ovaj put bronzanom medaljom, i imamo lepu misiju da nastavimo ovu prelepu priču o obogaćivanju rumunske riznice još sjajnijim olimpijskim medaljama i uživanju u izdanju Olimpijskih igara na najvišem nivou“. Reprezentaciju Rumunije na takmičenju koje se završava 11. avgusta čini 106 sportista.

  • Vesti – 23.07.2024

    Vesti – 23.07.2024

    Pristupanje Rumunije šengenskom prostoru sa kopnenom granicom ostaje izuzetno važan cilj za 2024. godinu, rekla je rumunska ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku na televizijskoj stanici Anteni 3. Ona je izjavila da rumunske vlasti, odnosno predsednik, premijer, ministar unutrašnjih poslova, Ministarstvo spoljnih poslova, nastavljaju sa svojim naporima i imaju stalan dijalog sa spoljnim partnerima. Ministarka Odobesku je navela da Evropski parlament podržava puno pristupanje Rumunije i Bugarske Šengenu i da je na zahtev rumunskih vlasti i rumunskih poslanika predstavljen cilj pristupa Rumunije i Bugarske prostoru slobodnog kretanja u govoru predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i u programu buduće Evropske komisije. O temi punog pristupanja Šengenu razgovaraće ministar unutrašnjih poslova Katalin Predoiu, uključujući i sa mađarskim predsedništvom Saveta Evropske unije. „Važno je istaći da smo uspešno položili važan test, ukidanje vazdušnih graničnih kontrola, odnosno izdavanja šengenskih viza. Imamo pilot projekte na granici sa Srbijom koji napreduju veoma dobro, uvek ih Evropska komisija ističe kao dobre prakse, a cene ih i naši partneri.  Podaci o migracijama su značajno opali“, rekla je rumunska zvaničnica. „Mi smo pružalac bezbednosti, mislim da ne treba da iznosimo više argumenata. Očigledno je da je odluka politička i mi nastavljamo korake da ispunimo ovaj za nas važan cilj, jednako važan kao što je ukidanje viza za Sjedinjene Američke Države“, dodala je ministarka Odobesku. S druge strane, ministar unutrašnjih poslova Katalin Predoiu primio je u posetu delegaciju Nemačke, koju je predvodio Holger Munk, predsednik Savezne kancelarije sudske policije. Predoiu je napomenuo da se borba protiv organizovanog kriminala, trgovine drogom, trgovine ljudima, ilegalne migracije, koji su prioriteti njegovog mandata, ne može efikasno ostvariti bez bliske saradnje na evropskom i međunarodnom nivou. U vezi sa šengenskim dosijeom, ministar je potvrdio cilj Rumunije da ukine kontrole na unutrašnjim kopnenim granicama, ističući činjenicu da Rumunija osigurava visok nivo bezbednosti za svoje građane, adekvatno štiti granice i efikasno upravlja migracijama, što je primer smanjenja broja ilegalnih vrednosti migracije za oko 83% na granicama Rumunije. U tu svrhu naša zemlja efikasno sarađuje sa Bugarskom, Mađarskom i Srbijom. Diplomatske napore za pristupanje šengenskom prostoru izgradili smo na radikalnom smanjenju ilegalnih migracija na granicama Rumunije i na intenziviranju međunarodne policijske saradnje, dodao je citirani izvor.

    Akademski folklorni ansambl „Mladost” iz Temišvara i folklorni ansambl „Kolo” iz Arada održali su proteklog vikenda zajednički koncert na Zlatiboru. Učešće ansambala iz Rumunije održano je na poziv Turističke organizacije Zlatibor.

    Sedamnaestogodišnji košarkaš iz Temišvara treniraće sa evroligaškom ekipom. Luka Ileš je od sledećeg meseca pozvan na trening seniorskog tima Partizana Beograd. Treniraće pod vođstvom jednog od najvećih trenera u Evropi, Željka Obradovića, devetostrukog pobednika Evrolige. Luka Ileš je U17 šampion Srbije i proglašen je za MVP (najboljeg igrača) finala. Rođen 2007. godine u Temišvaru, Luka je sin bivšeg prvoligaša Elba Temišvara, Danijela Ileša. Luka je imao veoma zanimljivu karijeru, napustio je Temišvar sa 12 godina, radi bolje karijere. U suštini, to je bio prvi korak ka Srbiji, vođen bivšim igračem CSU Sibiu Željkom Bubanjom, kako kaže mladi košarkaš. Sa nepunih 14 godina, stigao je u beogradski Partizan. Luka Ileš je već igrao za mladu reprezentaciju Rumunije, ali bi u budućnosti mogao da igra pod bojama Srbije. Luka kaže da želi da predstavlja Srbiju, jer na nacionalnom nivou susedna zemlja igra na mnogo višem nivou. Luka Ileš je sezonu završio sa preko 80 mečeva u timovima U17 i U19 iz beogradskog Partizana, a sada se sprema da napravi korak do seniora. U Srbiji je od 2020. godine i ima velike šanse da dobije srpski pasoš.

    U kontekstu suše sa kojom se suočava Rumunija, vodosnabdevanje je ograničeno u oko 450 gradova, naselja i sela, većinom u istočnom delu zemlje. Mnogi poljoprivrednici kažu da su ostali bez useva, posebno tamo gde nije moguće navodnjavanje, a u pokušaju da priteknu u pomoć pogođenima, ministar poljoprivrede Florin Barbu imao je u ponedeljak prvi sastanak sa predstavnicima komercijalne banke od kojih je tražio rešenja za pokrivanje stopa i kamata na kredite za poljoprivrednike koji se suočavaju sa sušom. Ovo, u uslovima gde je do sada zahvaćena površina skoro dva miliona hektara za kukuruz i suncokret i 100.000 hektara za pšenicu i uljanu repicu. Vesti stručnjaka nisu dobre ni za naredni period. Trenutno je stepen napunjenosti 40 akumulacionih jezera u zemlji pao nešto ispod 80%, a iz „Voda Rumunije“ procenjuju da će se trend opadanja zadržati. Protok Dunava na ulazu u zemlju je ispod višegodišnjeg julskog proseka, ali nema problema sa snabdevanjem nuklearne elektrane Černavoda.

    U Rumuniji ostaje toplo vreme, posebno u južnim i jugoistočnim predelima. Ovde će toplotna nelagodnost biti visoka u utorak, a indeks temperature i vlažnosti će dostići ili premašiti kritični prag od 80 jedinica. Meteorolozi su izdali žuti meteoalarm za toplotni talas u ovom delu zemlje.

  • Teška suša u Rumuniji (23.07.2024)

    Teška suša u Rumuniji (23.07.2024)

    Ekstremna suša sa kojom se suočava Rumunija navela je vlasti da preduzmu mere u vezi sa vodosnabdevanjem – u skoro 450 gradova, lokaliteta i sela, odnosno u 15 odsto lokaliteta na nacionalnom nivou, uvedene su restrikcije vode u odredjenim vremenskim intervali. Među pogođenim lokalitetima je i šest gradova – Dorohoj, Targu Njamc, Targu Okna, Roman, Paškani, Harlau i delimično opština Jaši, koja se nalazi u rumunskoj istorijskoj pokrajini Moldaviji (istok zemlje), oblast koja je najvise pogodjena susom.

    Zbog suše su mnogi bunari presušili, stočari kažu da se zbog dugotrajnih vrućina trava osušila i životinje imaju manje hrane, a mnogi poljoprivrednici su ostali bez useva, posebno tamo gde nije moguće navodnjavanje.
    U pokušaju da pritekne u pomoć gradjanima, ministar poljoprivrede Florin Barbu imao je u ponedeljak prvi sastanak sa predstavnicima komercijalnih banaka od kojih je zatražio rešenja za pokriće rata i kamata na kredite za poljoprivrednike koji se suočavaju sa sušom.
    Poljoprivrednici će dobiti za uništene useve odštetu od 200 do 250 evra po hektaru, pod uslovima da je do sada zahvaćena površina skoro dva miliona hektara za kukuruz i suncokret i 100.000 hektara za pšenicu i uljanu repicu. Situaciju potvrđuje i sistem za praćenje poljoprivrednih useva MARS u EU, koji je u ponedeljak smanjio svoje procene o proizvodnji žitarica koje je blok EU ove godine izradio, a najvažnije revizije su napravljene za kukuruz i suncokret, koji su najviše pogodjeni sušom u zemljama jugoistočne Evrope.
    „U velikim delovima južne centralne i jugoistočne Evrope jun i jul bili su izuzetno vrući, sa nekoliko dana kada su maksimalne temperature prelazile 35 stepeni Celzijusa, što je štetno uticalo na letnje useve u periodu cvetanja“, precizira se u poslednjem mesečnom izveštaj MARS-a. Takodje, navode da je nedostatak padavina u istočnoj Mađarskoj, istočnoj Rumuniji i Bugarskoj pogoršao ovaj negativan uticaj.
    Vesti rumunskih stručnjaka nisu dobre ni za naredni period. Trenutno je stepen napunjenosti 40 rezervoara u zemlji pao ispod 80 odsto, a iz Nacionalne uprave „Vode Rumunije” procenjuju da će se trend opadanja nastaviti, a do kraja meseca koeficijent napunjenosti dostići će oko 77 odsto.
    Institucija napominje da se trenutno potrebe za sirovom vodom za korisnike obezbeđuju iz površinskih izvora u centralizovanom sistemu, ali pozivaju stanovništvo da racionalno koristi vodu i da razmotri alternative za skladištenje i recirkulaciju vode u kućnim aktivnostima.
    Za industrijski i poljoprivredni sektor, stručnjaci su izradili vodič za uštedu vode, koji se može naći na veb stranici institucije. S druge strane, protok Dunava na ulazu u zemlju je ispod višegodišnjeg julskog proseka i da nuklearna elektrana Černavoda nema problem sa vodosnabdevanjem.

  • Vesti – 22.07.2024

    Vesti – 22.07.2024

    Vlada Rumunije je dopunila sredstva za borbu protiv trgovine drogom, s obzirom da se njihova potrošnja beleži u sve mlađoj dobi. Ekspert za borbu protiv droga Katalin Cone naglasio je, na Radio Rumuniji, da je po prvi put u istoriji zemlje napravljena Mapa puta u vezi sa drogom, izdvojeno je preko 200 miliona evra, a rumunske vlasti ulažu napore da se regrutuje još 200 policajaca, agenata i službenika u strukture za borbu protiv droge. U prvih 6 meseci ove godine rumunska policija i Uprava za istraživanje organizovanog kriminala i terorizma sproveli su skoro 500 akcija za sprečavanje i suzbijanje trgovine drogom. U ovom intervalu zaplenjeno je 700 kilograma rizičnih i visokorizičnih droga, skoro 4 tone marihuane i isto toliko doping supstanci. Takođe, uhapšeno je preko 800 ljudi, a više od 150 stavljeno je pod sudsku kontrolu zbog trgovine zabranjenim supstancama.

    Dva aviona američkog vazduhoplovstva B-52H Stratofortress sletela su u vazduhoplovnu bazu Mihail Kogalničanu, na jugoistoku Rumunije, radi raspoređivanja misije Bomber Task Force Europe 24-4. Kako se navodi u saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću američkih vazduhoplovnih snaga u Evropi, koje je citirala ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bukureštu, to je prvi put da američki strateški bombarderi deluju iz Rumunije. Eskadrila će biti integrisana sa saveznicima u NATO-u i drugim međunarodnim partnerima kako bi udružila kapacitete i osigurala bezbednosne obaveze u okviru zone odgovornosti Evropske komande Sjedinjenih Američkih Država.

    Rumunski ministar unutrašnjih poslova Katalin Predoju imao je u nedelju bilateralni sastanak sa svojim mađarskim kolegom Šandorom Pinterom u kontekstu neformalnog sastanka Saveta za pravosuđe i unutrašnje poslove koji se održava u Budimpešti. Prema saopštenju za štampu bukureštanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, razgovori su bili fokusirani na šengenski dosije, organizovani kriminal i granične probleme. Šandor Pinter je ponovio cilj mađarskog predsedavanja da do kraja 2024. godine dobije odluku o pristupanju Rumunije i Bugarske Šengenskom prostoru i sa kopnenim granicama. Što se tiče bilateralne saradnje, dvojica ministara su ocenili da je intenziviranje saradnje u borbi protiv organizovanog i prekograničnog kriminala, sa akcentom na promet migranata, dokazali svoju efikasnost, a rezultati su veoma dobri. S druge strane, dogovoreno je niz mera kako bi se izbeglo povećanje vremena čekanja na zajedničkim graničnim prelazima.

    U skoro 450 lokaliteta u Rumuniji, što predstavlja 15% od ukupnog broja, voda se snabdeva uz ograničenja, u kontekstu toplotnog talasa koji je pojačao sušu. Na još 250 lokaliteta koji imaju samo pojedinačne izvore vode, bunari su suvi, saopštavaju iz Nacionalne uprave “Vode Rumunije”. Stopa punjenja u 40 akumulacionih jezera je oko 80%, što je u blagom padu u odnosu na prošlu nedelju. Za nuklearnu elektranu Černavoda nema problema sa vodosnabdevanjem. Predstavnici Voda Rumunije apeluju na stanovništvo da racionalno koristi vodu, sa prioritetom za piće.

    Rumunski pogranični policajci iz okruga Timiš (zapad) otkrili su devet državljana Nepala, koji su legalno ušli na teritoriju Rumunije, a koji su na prevaru pokušali da pređu granicu u Srbiju. Oni su privedeni u sedište policije, na proveru, tokom koje su stranci, starosti između 20 i 37 godina, izjavili da su pokušali da ilegalno pređu granicu iz Rumunije u Srbiju, sa ciljem da dođu do zapadne Evrope. Strani državljani su u zemlju ušli legalno, na osnovu radnih viza. Granična policija istražuje krivično delo pokušaj lažnog prelaska državne granice, po čijem okončanju će biti naložene potrebne zakonske mere.

    Demokratski predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden najavio je da se više neće kandidovati protiv republikanca Donalda Trampa na predsedničkim izborima u novembru. To je saopšteno u pisanoj izjavi, izdatoj dok je Bajden bio u izolaciji zbog COVID-19. Lider Bele kuće izrazio je podršku Demokratskoj partiji da njegovu potpredsednicu Kamalu Haris predloži za predsedničkog kandidata. Demokratski lideri su brzo pozdravili odluku Džoa Bajdena da se povuče, a istovremeno su pohvalili njegovu političku karijeru.  Republikanski kandidat Tramp rekao je da smatra da je Harisovu lakše pobediti na izborima nego Bajdena. Mnogi neutralni komentatori pak kažu da je, u nedostatku bilo kakvog novog puča, veoma verovatan Trampov povratak u Belu kuću, posle četiri godine Bajdenovog mandata.

    Fudbalski savez Rumunije saopštio je da je prekinuo saradnju sa selektorom reprezentacije Eduardom Jordaneskuom. Kako se navodi u zvaničnom saopštenju, ugovor između dve strane ističe krajem meseca, a selektor je odlučio da ne nastavi rad u reprezentaciji. Imenovan početkom 2022. godine, Eduard Jordanesku je predvodio fudbalsku reprezentaciju Rumunije u 28 mečeva, od kojih je 10 završeno pobedama, a 10 nerešenim rezultatom. Na završnom turniru Evropskog prvenstva u fudbalu, održanom ove godine u Nemačkoj, pod vođstvom Edvarda Jordaneskua, Rumunija je pobedila u Grupi E, savladavši Belgiju, Slovačku i Ukrajinu. U prvom meču EURO 2024, rumunski tim je ostvario najodlučniju pobedu u istoriji učešća na završnim, svetskim i evropskim turnirima, savladavši Ukrajinu rezultatom 3-0.

    Rumunski fudbalski šampion FCSB iz Bukurešta sastaje se u utorak uveče na svom terenu sa izraelskim Makabijem iz Tel Aviva, u prvoj utakmici drugog pretkola Lige šampiona. Revanš je zakazan za 31. jul u Budimpešti, u Mađarskoj, jer, zbog nesigurne bezbednosne situacije u regionu, izraelski timovi ne mogu da organizuju međunarodne utakmice na svom terenu. U prvom pretkolu FCSB je pobedio ekipu Virtusa iz San Marina ukupnim rezultatom 11-1. Nosilac Kupa Rumunije, Korvinul Hunedoara, igra u četvrtak kod kuće sa vicešampionom Hrvatske HNK Rijekom u prvoj utakmici drugog pretkola Lige Evrope. Revanš je nedelju dana kasnije, u Hrvatskoj. Korvinul je u prvom kolu eliminisao vicešampiona susedne Mađarske, Paksi FK, ukupnim rezultatom 4-2.  Takođe u četvrtak, dve rumunske ekipe igraju prvu utakmicu drugog pretkola Konferens lige: CFR Kluž (severozapad), kod kuće, protiv Neman Grodno iz Belorusije i Universitatea Kraiova (jug), u gostima, protiv NK Maribor iz Slovenije.