Tag: toplotni talas

  • Pregled glavnih društveno-političkih zbivanja nedelje – 20.07.2024

    Pregled glavnih društveno-političkih zbivanja nedelje – 20.07.2024

    Vremenski rekord u Rumuniji – najduži toplotni talas

    Rumunija je prešla najduži crveni meteoalarm za toplotni talas u istoriji meteoroloških merenja. U četvrtak je isteklo poslednje upozorenje ove vrste koje je bilo ograničeno za okruge na jugu zemlje, uključujući i glavni grad. Maksimalne temperature su prelazile 40 stepeni Celzijusa, a tokom tropskih noći temperature nisu padale ispod 25 stepeni. Posebno je izražena toplotna nelagodnost, a indeks temperature i vlažnosti je premašio kritični prag od 80 jedinica. Iako se, za sada, znatno smanjuje, prekomerne vrućine su uticale na zdravlje mnogih ljudi, broj onih kojima su bile potrebne hitne intervencije u celoj zemlji je bio na desetine hiljada, a bilo je i smrtnih slučajeva. Snabdevanje pijaćom vodom postalo je problem za stotine lokaliteta. Ovih dana došlo je do smanjenja vodosnabdevanja, što je dovelo do toga da nadležni u stotinama lokaliteta smanje snabdevanje na svega nekoliko sati dnevno ili jednom u nekoliko dana. Takođe, stradao je i energetski sistem, a požari vegetacije bili su češći i na značajnim površinama.

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis na sastanku Evropske političke zajednice u Velikoj Britaniji

    Šef rumunske države Klaus Johanis založio se u četvrtak za saradnju u oblasti energetike i za nastavak podrške Ukrajini, tokom četvrtog sastanka Evropske političke zajednice. Događaj kojem su prisustvovali lideri iz preko 40 zemalja održan je u Velikoj Britaniji. Klaus Johanis je pokazao da napori na jačanju saradnje u oblasti energetike i povezivanja predstavljaju suštinske ciljeve za jačanje nacionalne i evropske otpornosti, u kontekstu izazova upravljanja klimatskim promenama, ali i dešavanjima poput onih u Ukrajini, koji su ponovo potvrdili potrebu za akcijom kako bi se ograničile strateške zavisnosti. Predsednik Johanis je istakao napore Rumunije u podršci ovim oblastima, kao i ulogu zemlje na regionalnom nivou, uključujući aktivnije učešće u crnomorskim projektima. Kako je saopšteno iz Predsedničke administracije, Klaus Johanis je istakao značaj jačanja energetskih veza na nacionalnom i regionalnom nivou i razvoja energetske infrastrukture, što može doprineti konsolidaciji energetske nezavisnosti na evropskom nivou. Takođe, na marginama sastanka održan je i sastanak lidera Rumunije, Velike Britanije, Poljske, Francuske i Nemačke sa predsednicom Republike Moldavije Majom Sandu. Lideri ovih zemalja su ponovo potvrdili svoju odlučnost da nastave da podržavaju Kišinjev u postizanju ciljeva mira, prosperiteta i demokratije.

    Dvojica Rumuna u rukovodstvu Evropskog parlamenta

    Dva od 14 potpredsednika novog Evropskog parlamenta su Rumuni. Reč je o Viktoru Negreskuu i Nikolaju Štefanucu, koji su izabrani u utorak, na prvoj sednici parlamenta. Viktor Negresku je bio kandidat iz grupe socijaldemokrata, a Nikolae Štefanuca iz zelene grupe. Obojica su uživali podršku skupštinske većine formirane oko narodne stranke, socijaldemokrata i liberala iz Renewa. Viktor Negresku je sa 38 godina predstavljao Rumuniju kao član Evropskog parlamenta između 2014-2017 i od 2020. do danas. Takođe je imao i druge administrativne uloge u evropskom zakonodavstvu, kao što je kvestor. Nikolae Štefanuca, poslanik u Evropskom parlamentu od 2019. godine, dobio je sadašnji mandat kandidujući se kao nezavisni kandidat i povezan je sa grupom Zelenih.

    Mere za upravljanje populacijom medveda u Rumuniji

    Plenarna sednica Predstavničkog doma iz Bukurešta, sazvana na vanrednoj sednici, u ponedeljak je velikom većinom glasova usvojila nacrt zakona koji je inicirao Demokratski savez Mađara u Rumuniji (UDMR; bivši partner u vladajućoj koaliciji),  kojim se menjaju zakoni o lovu na medvede, a dokument izglasan prošle godine u Senatu. Projekat predviđa, za 2024. i 2025. godinu, mogućnost odstrela više od 400 mrkih medveda. Zakonodavna akcija dolazi ubrzo nakon nedavne tragedije u Karpatima, kada je 19-godišnja devojka umrla na planinskoj stazi nakon što ju je napao medved. Premijer Marčel Čolaku izjavio je da se izmenama zakona neće dozvoliti odstrel medveda, kako strahuju neke vladine organizacije, zakonodavne intervencije imaju za cilj sprečavanja napada na ljudsku populaciju i štete izazvane napadima medveda. Sa svoje strane, senator Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji, Tancođ Barna, inicijator projekta, izjavio je da je potrebna preventivna intervencija, kao što se radi u svim zemljama članicama Evropske unije, gde postoji značajna populacija mrkog medveda.

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis primio je sportiste koji će učestvovati na Olimpijskim igrama u Parizu

    Predsednik Klaus Johanis primio je u sredu u palati Kotroćeni sportiste koji će predstavljati Rumuniju na Olimpijskim igrama u Parizu. Šef države uručio je zastavu zemlje olimpijskom timu koji čini 107 sportista. Klaus Johanis je ovom prilikom izjavio da se nastup na olimpijskom nivou gradi napornim radom, sa puno odlučnosti, discipline i strasti. Ostajući u ovom registru, podsetimo se da se Nadija Komaneč pojavljuje u ilustrovanoj knjizi o legendama Letnjih olimpijskih igara, objavljenoj nekoliko dana pre takmičenja koje počinje u Parizu. Pod nazivom „Poslednji heroji. 100 trenutaka olimpijskih legendi“, knjiga odaje počast izuzetnim sportistima i predstavlja nezaboravne trenutke svake Olimpijade. Izvanredna epizoda zabeležena u knjizi je prvih 10 ikada nagrađenih u gimnastici, gde je 14-godišnja Rumunka iznenadila na Igrama u Montrealu 1976. godine, čak i semafor koji nije bio programiran za takav rezultat i koji je prikazivao ocenu jedan. Nadia je u Montrealu dobila sedam ocena 10, sa kojima je osvojila tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju.

  • Vesti – 16.07.2024

    Vesti – 16.07.2024

    Vlada Rumunije odobrila je memorandum za izradu teksta deklaracije o reciprocitetu na osnovu kojeg će poreski obveznici u Velikoj Britaniji imati koristi od povraćaja PDV-a koji su platili u Rumuniji. Ova lica će moći da imaju koristi od povraćaja PDV-a počev od stupanja na snagu memoranduma, kao i u slučaju drugih država koje nisu članice Evropske unije sa kojima Rumunija ima potpisane deklaracije o reciprocitetu, kao što su Turska, Srbija, Norveška i Švajcarska. Mera je preduzeta u kontekstu u kome Velika Britanija više nije članica Evropske unije, a prelazni period u kome se primenjuje zakonodavstvo Evropske unije o PDV-u je završen.

    U Dinjašu, u okrugu Timiš, održan je prvi međunarodni tamburaški festival. Više od 60 muzičara izašlo je na scenu u dvorištu Doma kulture u Dinjašu. Manifestacija, koju organizuje Savez Srba u Rumuniji, a finansira Opštinsko veće Timiš, ima za cilj da skrene pažnju i promoviše tamburu, tradicionalni srpski instrument. Pre 70 godina svako selo u kojem je živela srpska manjina u Banatu imalo je tamburaški orkestar. Vremenom i smanjenjem broja Srba, ovi orkestri su nestali, nedostajali su entuzijasti da ovu muziku promovišu među omladinom. Na sceni festivala nastupili su Zlatna suza – tamburaški orkestar iz Dinjaša, Banatski orkestar – iz mađarskog grada Deska, Škola Tambure – koji čine učenici Tamburaške škole Saveza Srba u Temišvaru i iz Tamburaškog centra iz Novog Sada, Omladinski tamburaški orkestar sastavljen od mladih iz Rumunije i Srbije i Orkestar Zanatski – sa vokalnim solistom Zoranom Bugarskim Bricom, iz Novog Sada. Ognjan Krstiž, predsednik i poslanik Saveza Srba u Rumuniji, prethodno je posetio Letnji kamp bubnjara u Velikom Gradištu, koji je organizovao Saveza Srba u Rumuniji. U kampu su se deca iz Škole tambure iz Temišvara pripremala za festival u Dinjašu.

    Nastavljaju se letnji kampovi u organizaciji Saveza Srba u Rumuniji. U Baziašu je održan treći Folklorni kamp u Centru za kulturu „Sfantul Sava“. Učestvovala su deca iz Svinice, a prethodno su učestvovala deca iz Sannikolaul Mare i Sanpetru Mare, pod rukovodstvom Ansambla „Sveti Nikola“ iz Radimne, saopštio je Savez.

    U Novom Gradu, Republika Srpska, pred 2000 ljudi održana je proslava svetih zaštitnika grada, Svetog Petra i Pavla. Između ostalih, učestvovali su ansambl „Plavi delija“ iz Sanpetru Mare, tamburaški orkestar „Batini bećari“ iz Sannikolau Mare i vokalna solistkinja Maja Mirković.

    U organizaciji Saveza Srba u Rumuniji svake godine se održava značajna i tradicionalna manifestacija „Dani promene Srba u Rumuniji“, povodom dodele književne nagrade „Velike diplome iz Baziaša“, koju je 1994. godine osnovao Savez Srba. Jednoglasnom odlukom žirija od 5 članova (Saša Jašin, Ljubinka Stankov, Miladin Simonović, Predrag Despotović i Slavomir Gvozdenović), ove godine „Veliku diplomu iz Baziaša“ dobija pesnik Gojko Božović, za celokupno pesničko delo. Ovogodišnja manifestacija održaće se od 17. do 19. avgusta u Temišvaru i dunavskim gradovima Baziaš i Belobreška. Među pobednicima prethodnih izdanja su Ivan V. Lalić, Miodrag Pavlović, Matija Bećković, Ljubomir Simović, Branislav Petrović, Milosav Tešić, Duško Novaković, Dragan Jovanović Danilov, Stevan Tontić, Nikola Vujčić i Đorđe Nešić.

    Muška vaterpolo reprezentacija CSM Oradea, trećeplasirana u prvoj ligi Rumunije u sezoni 2023-2024, objavila je nekoliko vesti vezanih za tim za narednu sezonu. CSM je najavio dolazak srpskog golmana Lazara Dobožanova, starog 29 godina. Poslednji put u rodnoj zemlji igrao je u Novom Beogradu, sa kojim je stigao do finalnog turnira Lige šampiona. Dobožanov zamenjuje sunarodnika Radoslava Filipovića, koji je branio gol CSM Oradee u sezoni 2023-2024.

    Usled ekstremnih temperatura, u vremenskom intervalu 11-19, uspostavljaju se tonažna ograničenja za vozila najveće dozvoljene mase veće od 12 tona na svim sektorima državnih puteva, na brzim putevima i autoputevima širom zemlje, osim četiri okruga na severu zemlje. Takođe, železnički saobraćaj nastavlja da se odvija pod posebnim uslovima na nacionalnom nivou, smanjenjem brzine kretanja vozova, usled crvenog meteoalarma. Iz Nacionalne železnice su naveli da će se mera održavati svakodnevno u vremenskim intervalima u kojima će temperatura na nivou pruge dostizati prag od 50 stepeni Celzijusa. Nadležni, pak, skreću pažnju da se voda mora koristiti odgovorno, sa prioritetom za piće. Suša u zemljištu je pojačana poslednjih nedelja zbog toplotnog talasa i već na skoro 300 lokaliteta u zemlji se voda snabdeva uz ograničenja. Štaviše, koeficijent punjenja u 40 akumulacionih jezera je nešto preko 80% i procenjuje se da će se krajem ovog meseca smanjiti za još nekoliko procenata, navodi rumunska Nacionalna agencija za vode Rumunije. Vode Rumunije tvrde i da će se smanjiti protok Dunava na ulazu u zemlju. U ovom trenutku za nuklearnu elektranu Černavoda nema problema sa vodosnabdevanjem. Intenzivne i uporne vrućine takođe vrše pritisak na nacionalni energetski sistem. Velika potrošnja u poslednjem periodu zahtevala je povećanje nacionalne proizvodnje energije za 400 megavata. Ovu meru je saopštio resorni ministar Sebastijan Burduža nakon sastanka komiteta za energetski sektor koji je sazvan kako bi se izbegli veći nestanci struje zbog toplotnog talasa. Ministar je rekao da je sistem bezbedan i da nema govora o masovnim prekidima.

  • Efekti toplotnog talasa u Rumuniji

    Efekti toplotnog talasa u Rumuniji

    Rumunija je i dalje pod uticajem tropske vazdušne mase. Do srede se u hladu očekuju maksimumi do 42 stepena Celzijusa. Štaviše, minimumi će takođe biti veoma visoki i neće pasti ispod 20 stepeni. Od četvrtka će temperature padati, ali će se onda vreme promeniti – kažu iz Nacionalne meteorološke uprave. Obilnih pljuskova, gmljavine, izolovano grada, značajnijih količina vode biće u svim regionima. Termička nelagodnost će i dalje biti naglašena, ovoga puta u kontekstu prodora veće količine vlage.

    Zbog ekstremno visokih temperatura uvedena su tonažna ograničenja na državnim putevima i autoputevima u zemlji. Do srede neće moći da voze vozila dozvoljene mase veće od 12 tona Na pojedinim putnim sektorima nisu vozili ni automobili preko 7 i po tona, a vozači su bili nezadovoljni. Pogođen je i železnički saobraćaj. Vozovi zbog visokih temperatura na šinama saobraćaju sporijom brzinom od 20-30 kilometara na sat, pa zbog toga mnogi kasne na odredište.

    Efekti toplotnog talasa utiču na zdravlje stanovništva, posebno dece, starih i osoba sa invaliditetom ili hroničnim bolestima. Na ulicama sa vrelim asfaltom i među zgradama koje zrače toplotom i najzdravije telo može mati probleme. Bez odgovarajuće hidratacije, koja održava telesnu temperaturu oko 37 stepeni Celzijusa, može doći do toplotnih grčeva, toplotnog udara, iscrpljenosti ili hipertermnog šoka, kažu lekari. U mnogim gradovima vlasti su postavile punktove prve pomoći onima koji moraju da napuste kuću. Širom zemlje poslednjih dana povećan je broj poziva hitnoj pomoći.

    Toplotni talas i suša ostavili su hiljade domaćinstava bez vode za piće. Na pojedinim lokalitetima voda se distribuira po dobro utvrđenom rasporedu, a gradonačelnici pozivaju stanovništvo na odgovornu potrošnju vode, izbegavajući zalivanje povrća ili punjenje bazena. Kako bi se izborili sa vrućim temperaturama poslednjih nedelja, sve više ljudi koristi klima-uređaje. Da bi se temperatura u prostoriji ohladila i održala, klima uređaji moraju da rade između 4 i 7 sati dnevno. Tako su tekući računi znatno veći u ovom periodu. U kontekstu u kojem je potrošnja dosta porasla, nadležni upozoravaju da postoji opasnost od nestanka struje. Pored toga, zabeleženo je nekoliko fluktuacija u različitim delovima zemlje, jer se električna mreža pregreva.

    Stručnjaci kažu da će ovakvi događaji u narednim godinama biti mnogo češći zbog zagrevanja klime. Pored Rumunije, izuzetno jak toplotni talas trenutno zahvata i nekoliko zemalja jugoistočne Evrope. Visoke temperature zabeležene su u Atini, Skoplju, Beogradu Sofiji, Zagrebu, Budimpešti i Istanbulu.

  • Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje  (13.07.2024)

    Pregled glavnih društveno-političkih događaja nedelje (13.07.2024)

    Ukrajina, centralna tačka savezničkog samita u Vašingtonu

    Pet lidera NATO-a, uključujući američkog predsednika Džoa Bajdena i rumunskog predsednika Klausa Johanisa, potpisali su na savezničkom samitu u Vašingtonu izjavu kojom se obavezuju da će Ukrajini isporučiti protivvazdušne odbrambene sisteme Patriot. Kijev će tako moći da koristi Patriot baterije koje su donirale Sjedinjene Američke Države, Nemačka i Rumunija, kojima su dodate komponente koje obezbeđuje Holandija i sistem koji je donirala Italija. „Mi radimo sve ove stvari: podržavamo Ukrajinu, doniramo Patriot, pomažemo Moldaviji, pomažemo i drugima u regionu, jer možemo i zato što mislimo da je to ispravno“, izjavio je predsednik Johanis. Prema njegovim rečima, Rumunija se transformisala iz države koja je molila da dobije pomoć bilo koje vrste u državu koja ima snagu, energiju i mogućnosti da izvozi bezbednost širom regiona. Na bilateralnom nivou, Klaus Johanis i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski potpisali su u Vašingtonu sporazum o saradnji u oblasti bezbednosti. Reč je o političkom dokumentu koji sistematizuje postojeću saradnju dve zemlje u različitim oblastima i obuhvata aspekte vezane za opredeljenje Kijeva da nastavi neophodne reforme na svom evropskom i evroatlantskom putu, poštovanje prava nacionalnih manjina, kao i saradnju u borbi protiv prekograničnog kriminala. Pomoć Ukrajini bila je glavna tačka dnevnog reda NATO samita. „Nameravamo da aktiviramo osnovni paket od najmanje 40 milijardi evra za sledeću godinu, a zatim da održimo bezbednosnu pomoć na održivom nivou, tako da Ukrajina pobedi“, obećale su zemlje članice.

    Otvoreni protest, maskirani protest

    Na internom planu, sedmica je počela manje uobičajenim protestom, koji su organizovali računovođe i ekonomisti pod moto-om „Bez haosa u poreskom zakonodavstvu“. U Bukureštu i drugim gradovima učesnici su osudili zakonodavne akte i fiskalne mere koje smatraju opresivnim, jer bi duboko pogodile svakog preduzetnika, ekonomistu, računovođu kao i poreske obveznike u Rumuniji. Demonstranti kažu da uvođenje mehanizama poput e-Računa ili e-TVA, zapravo, povećava birokratiju. Protest računovođa je unapred najavljen. Nije bilo isto na Međunarodnom aerodromu Otopeni, gde je otkazano na desetine internih i eksternih letova nacionalne kompanije TAROM nakon što su se neki od pilota proglasili nesposobnim za letenje. Kasnije se ispostavilo da je to bila neka vrsta maskiranog štrajka, neblagovremeno najavljenog, koji je pogodio mnoge putnike i naneo nove gubitke kompaniji. Letovi su nastavljeni sledećeg dana, nakon što je uprava TAROM-a zaključila sporazum po pitanju plata sa osobljem. Evropska komesarka za transport Adina Valean rekla je da problem u Taromu nije povoljan, s obzirom na to da kompanija koristi državnu pomoć koju je odobrila Evropska komisija. TAROM svake godine trpi značajne finansijske gubitke, a analitičari se pitaju da li su napori države da ga reorganizuje i spase nekako uzaludni.

    Problemi u transportu

    Saobraćaj na DN7 Valea Oltului, vitalnoj arteriji koja prolazi kroz Karpate i obezbeđuje vezu sa centralno-zapadnim deonicama autoputa, zatvoren je mesec dana, tokom dana, zbog radova na raščišćavanju u cilju izgradnje autoputa Sibinj-Pitešti. Autoput na koji se čeka preko 3 decenije. Ograničenja zadaju glavobolje prevoznicima i ne samo njima, a nije trebalo mnogo da se vide efekti: na ionako preopterećenom DN1 između Ploeštija i Brašova stvorilo se nekoliko saobraćajnih zastoja. I to nije sve što se tiče transporta: Most prijateljstva Đurđu-Ruse preko Dunava pušten je u remont, na bugarskoj strani, na dve godine, u sredu. Rumunskim građanima se savetuje da koriste druge granične prelaze sa Bugarskom, turističkom destinacijom za Rumune, ali i tranzitnom zemljom za Grčku i Tursku, dve glavne destinacije tokom leta.

    Kontroverzna uredba

    Vlada je u četvrtak izmenila hitnu uredbu o testiranju vozača na drogu, nakon što je normativni akt naišao na žestoke kritike civilnog društva. Vozačima koji na testu budu pozitivni ili ga odbiju oduzima se dozvola, ali je vraćaju za 3 dana, ako laboratorije sudske medicine za to vreme ne daju preliminarni rezultat analize krvi. Jedno nevladino udruženje zatražilo je poništavanje uredbe o testiranju na droge, jer uredba navodno sadrži neodgovarajuće odredbe, poput pojave pozitivnih rezultata čak i u slučaju konzumiranja lekova za prehladu.

    Toplotni talas u Rumuniji

    Rumunski meteorolozi izdali su, za kraj nedelje, do sada najobimniji crveni meteoalarm za toplotni talas, koji pokriva tri četvrtine teritorije zemlje. Vikendu je prethodilo pet toplih dana, sa temperaturama koje su porasle do 39 stepeni, a uslediće, prema prognozama, još tri dana sa ekstremnim temperaturama, koje će prelaziti 40 stepeni. Vlada je zatražila od centralnih i lokalnih vlasti da budu spremne da efikasno intervenišu kada je to potrebno.

    Ohrabrujući debi u međuklupskim fudbalskim takmičenjima

    Posle dobrog evropskog nastupa reprezentacije Rumunije, pažnja navijača se seli na klupske ekipe angažovane na kontinentalnim takmičenjima. A debi sezone bio je uspešan: šampion FCSB (Bukurešt) deklasirao je šampiona San Marino, Virtus, u utorak, u gostima, u prvoj utakmici prvog pretkola Lige šampiona sa 7-1, a nosilac Kupa Korvinul Hunedoara (centar-zapad) savladao je, takođe u gostima, 4-0, vicešampiona i osvajača Kupa Mađarske Paksi, u prvoj utakmici prvog pretkola Lige Evrope. U slučaju vrlo izglednih kvalifikacija, FCSB će se u preliminarnom drugom kolu sastati sa Makabijem iz Tel Aviva iz Izraela, a Korvinul će se sastati sa hrvatskom ekipom Rijeka. (Stefan Stoica)