Tag: USR

  • Postizborna politička slika (11.06.2024)

    Postizborna politička slika (11.06.2024)

    Socijaldemokratska partija Rumunija ima solidne razloge za slavlje posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora jer postignuti rezultati omogućavaju ovoj partiji da, sa privilegovanog položaja, pregovara o budućim politićko-izbornim savezništvima pre septembarskih predsedničkih i decembarskih parlamentarnih izbora. Socijaldemokratska partija (PSD) ubedljivi je pobednik izbora za dužnosti gradonačelnika, članove mesnih i okružnih odbora. Zajedno sa liberalnim partnerom u vladajućoj koaliciji osvojila je skoro 50 % evroposlaničkih mandata od ukupno 33 koliko Rumunija pripada. Socijaldemokratski lider i premijer države Marčel Čolaku ne isključuje mogućnost političke alijanse sa liberalima ali mi mogućnost da Socijaldemokratska partija ima sopstvenog kandidata na predsedničkim izborima. Popularnost liberala je u opadanju, liberali su izgubili nekoliko okružnih odbora u korist socijaldemokrata, ali po rečima prvog podpredsednika stranke, Rareša Bogdana, ostaju i dalje glavna snaga rumunske desnice sa skoro 30% političkih glasova. Nacionalna liberalna partija (PNL) je odgovorna politička stranka i neće stvarati haos i unutrašnje trzavice izlaskom iz vladajuće koalicije, kako su počele da kruže glasine posle izbora, izjavio je Rareš Bogdan. Po broju osvojenih glasova za gradonačelničke mandate i članove odbora, Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR), zahvaljujući disciplini glasača madjarske nacionalne manjine osvojio je skoro 7% glasova i zauzeo treće mesto. Predsednik Saveza Kelemen Hunor je izjavio da je stranka postigla najbolje rezultate u poslednjih 20 godina. Demokratski savez ima i predstavnike u Evropskom parlamentu.

    Sa skoro 15% osvojenih glasova na evroparlamentarnim izborima suveranisti i ultranacionalisti iz Alijanse za ujedinjenje Rumuna pretenduju, po rečima lidera partije Djordja Simiona, na statut glavne rumunske opozicione stranke. Simion je izjavio da će Alijansa za ujedinjenje Rumuna osvojiti 6 mandata u Evropskom parlamentu, da će imati predstavnike u svim okruzima, sa izuzetkom Hargite i Kovasne, gde živi madjarska nacionalna manjina, i da sa optimizmom očekuje predsedničke izbore.

    Katastriofalan bilans postigla je Unija spasite Rumuniju, glavna stranka Ujedinjene desnice. Osvojila je manje od 9% glasova na evroparlamentarnim izborima, izgubila važne gradonačelničke mandate i bolje nije prošla ni na političkom glasanju. Lider Unije spasite Rumuniju (USR) Katalin Drula preuzeo je odgovornost za težak poraz i saopštio da će odustati od dužnosti predsednika stranke, koju će privremeno preuzeti Dominik Fric, gradonačelnik Temišvara. Ujedinjena desnica ostaje medjutim i dalje solidna stranka u Bukureštu, gde je u Gradskom odboru osvojila najveći broj glasova i podržala ponovni izbor Nikušora Dana za generalnog gradonačelnika rumunske prestonice. Stranka REPER nije uspela da ispuni nijedan zacrtani cilj.

    Slučaj dve političke stranke dokazuje da za uspeh u politici nije dovoljo da se poštuju principi i vrednosti. Da je tako, dokazala je stranka SOS Rumunija, proruske dizidenske Alijanse za ujedinjenje Rumuna, antievropske, agresivne i zavereničke stranke koja će u Strazburg poslati dva predstavnika.

  • Rumunija posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora (10.06.2024)

    Rumunija posle lokalnih i evroparlamentarnih izbora (10.06.2024)

    Rumunsko izborno telo položilo je najteži izborni test u prvoj ovogodišnjoj izbornoj epizodi. Izlaznost na izbore bila je u nedelju od 50%, odnosno od 9,4 miliona glasača na evroparlamentarnim izborima i od oko 9 miliona na lokalnim. Prema podacima Stalna izborne komisije najveći broj glasača bio je u kategoriji od 45 do 64 godine, a najmnji u kategoriji od 18 do 24 godine. Stranke vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL) pronašle su pobedonosnu formulu u trci za evroposlaničke mandate i osvojile više od 50% valjano izraženih glasova. Iza alijanse velikih tradicionalnih partija na velikoj udaljenosti su suveranistička i ultranacionalisticka Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Alijansa ujedinjene desnice (ADU), formirane oko Unije spasite Rumuniju (USR). Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) je poslednja stranka koja će imati predstavnike u evropskom zakonodavnom telu. I politički glas podvrduje dominaciju socijaldemokrata i liberala, koji su osvojili najviše glasova u okružnim odborima. Na velikoj udaljenosti od prvog mesta nalaze se Alijansa za ujedinjenje Rumuna i Ujedinjena desnica.

    Aktuelni generalni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, nestranački kandidat, osvojio je novi mandat sa više od 40% glasova, dok je članica socijaldemokratske partije Gabrijela Firea doživela težak poraz. Kandidat za dužnost generalnog gradonačelnika Bukurešta bio je i Kristijan Popesku Pjedone, koji je izgubio izbornu trku, ali je uspeo da za Humanističku socijal-liberalnu partije osviji nekoliko mandata u Generalni odbor i da olakša pobedu svog sina za dužnost gradonačelnika 5. sektora. Najbrojnija stranka u Generalnom odboru rumunske prestonice biće Alijansa ujedinjene desnice koja je podržavala Nikušora Dana. U gradu Kluž liberal Emil Bok je osvojio 6 mandat gradonačelnika, a u Temišvaru Dominic Fric, član Unije spasite Rumuniju, drugi gradonačelnički mandat. U Krajovi novi mandat je osvojila i članica Socijaldemokratske partije Lija Olguca Vasilesku, a u Konstanci liberal Verdjil Kicak.

    Od rezultata evroparlamentarnih i lokalnih izbora u velikoj meri zavise politički dogovori pred predsedničke i parlamentarne izbore. U bivšim komunističkim državama ekstremna desnica imala je manje uspeha nego na zapadu, konstatuje Rojters. Stranke ekstremne desnice i radikalna desnica pobedile su na izborima u Francuskoj, gde su evroparlamentarni izbori izazvali pravi politički potres. Pobedile su i u Austriji i Italiji, a u Nemačkoj i Holandiji osvolije drugo mesto. Posle saopštenja ovih rezultata usledila je brza deprecijacija evra u odnosu na dolar, i Blunberg ocenjuje da bi pojačana politička zabrinutost u Evropi mogla da izvrši novi pritisak na jedinstvenu monetu.

  • Ko su kandidati na evroparlamentarnim izborima 9.juna?

    Ko su kandidati na evroparlamentarnim izborima 9.juna?

    15 rumunskih stranaka, izbornih i političkih alijansi i sedam nestranačkih kandidata podnelo je kandidature na ovogodišnjim evroparlamentarnim izborima. Podsećamo da će se u skaldu sa odlukom vlade Socijaldemokratske partije (PSD) i Nacionalne liberalne partije (PNL), lokalni izbori održati se 9. juna istovremeno sa evroparlamentarnim, u septembru predsednički izbori, da bi se ovogodišnji izborni ciklus završio u decembru zakonodavnim izborima. U skladu sa odlukom Stalne izborne komisije i utvrdjenim kalendarom, rok za podnošenje kandidatura za evroparlamentarne izbore istekao je 10. aprila. Za odobravanje kandidature, političke stranke, alijanse i organizacije nacionalnih manjina podneli su i spiskove podrške sa najmanje 200 000 potpisa. Nestranački kandidati imali su obavezu da dostave spisak sa najmanje 100 000 potpisa.

    Evroparlamentarni izbori su test za sve političke stranke i posebo za novoosnovanu Izbornu alijansu Socijaldemokratske partije i Nacionalne liberalne partije (PNL). Socijaldemokrate i liberali su na valsti skoro tri godine, imaju ubeljivu parlamentarnu većinu i po sosptvenim izjavama ako će zabeležiti uspeh na evroparlamentarnim izborima nastaviće zajedno i na ostalim izborima. Dve pomenute stranke nadaju se da će osvojiti više od 50% mandata Rumunije u Evropskomm parlamentu i da će pod kontrolu staviti eketremističku struju.

    Glavni eksponent ove struje smatra se Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), suveranistička, poluplistička i ultranacionalistička parlamentarna stranka. Ova stranka se u poslednje vreme istakla nasilnim gestovima svojih lidera, protestima na granici zakona i suprostavljala se restrikcijama i vakcinisanju u vreme pandemije. Ova alijansa sa dizidentima iz Partije SOS Rumunija pokazala je posebnu naklonost prema teorijama zavere i zauzela antizapadni stav. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnejnja obe stranke, posebno Alijansa za ujedinjenje Rumuna, ima solidne šanse da osvoji mandate u Evropskom parlamentu. Demokratski protivnik alijanse Socijaldemokratske partije i Nacionalne liberalne partije je Alijansa ujedinjene desnice, sastavljene od Unije spasite Rumuniju (USR) Partije narodnog pokreta ( PMP) i Snage desnice (FD) Ove tri stranke tvrde da su se liberali predali socijaldemokratama, da su prihvatili skretanje vladine politike ka levici i zbog toga ne predstavljaju više izborno telo desnog centra. I Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) ima šanse da pošalje svoje članove u Evropski parlament. 29. aprila saopstiće se konačne kandidature za evroparlamentarne izbore.