Mnogi penzioneri posle radnog veka žive na granici siromaštva. Zbog malih penzija ne mogu da plate fakture za struju, da nabave potrebne namirnice ili lekove. Polazeći od ovih konstatacija, poslanici u Bukureštu su u četvrtak usvojili zakon o izmeni Poreskog zakona, koji predvidja oslobadjanje od poreza na penzije manje od oko 450 evra. Istovremeno, penzioneri neće platiti više doprinos za zdravstvo.
Socijaldemokratska poslanica Rovana Plumb je objasnila: «Doprinose za zdravstveno osiguranje neće plaćati 5.200.000 penzionera, a 4.000.000 neće plaćati porez od 16 odsto.» Za izmene poreskog zakona glasale su i Partija narodnog pokreta (PMP) i Nacionalna Liberalna partija (PNL). Pored toga, liberali su pokrenuli inicijativu za izmenu zakona koji predvidja oslobadjanje svih penzija od poreza. Bivša ekspertska vlada u Bukureštu odbacila je nacrt o eliminisanju poreza, strahujući od povećanja deficita penzijskog budžeta.
Pored toga, treba reči da sada jedan zaposleni radi za tri penzionera. Od povećanja budžet strahuje i Unija Spasite Rumuniju (USR), koja je glasala protiv izmene Poreskog zakona. Po oceni poslanika Manuela Kosteskua, nisu analizirani efekti primene novih poreskih mera: «Bez široke rasprave o efektima na budžet, nismo sigurni da nećemo ozbiljno uzdrmati državni budžet.»
U predizbornoj kampaniji Socijaldemokratska partija (PSD) i Alijansa liberala i demokrata (ALDE) obećale su i povećanje minimalne plate u privredi za 16 odsto do visine od 320 evra. Predstavnici velikih sindikalnih centrala pozdravili su nameru nove vlade, dok su poslodavstva izrazila ozbiljne rezerve, naglasio je sindikalni lider Bogdan Hosu: «Sa sindikalne tačke gledišta, možemo pozdraviti odluku Socijaldemokratske partije i Alijanse liberala i demokrata da prihvate naš predlog napravljen u septembru o povećanju minimalne plate u privredi na 320 evra. Pojedine poslodavne organizacije izrazile su rezerve, smatrajući da su pogodjene ovim merama. Mi smo tražili minimalnu platu u privredi uskladjenu sa funkcijama, jer sada imamo nenormalnu situaciju kada radnici sa visokom stručnom spremom primaju platu ravnu minimalnoj plati u privredi.»
Povećanje plata i oslobadjanja od poreza su mere na koje vlada Rumunije računa, smatrajući da ekonomski rast treba da se oseća i u džepovima stanovnika. Medjutim, mnogi, na čelu sa predsednikom države, traže objašnjenja kako će se poštovati gornja granica budžetskog deficita od 3 odsto bruto nacionalnog proizvoda.