Category: Aktuelnosti

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (15.03.2025)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (15.03.2025)

    Ova nedelja je u Rumuniji bila poslednja za podnošenje kandidatura na ovogodišnjim majskim predsedniškim izborima. Proces validnosti prijavljenih kandidata produžice se medjutim i nakon 15. marta. Mnogi su sa nestrpljenjem čekali da vide šta će se desiti sa kandidaturom proruskog ekstremiste Kalina Djordjeskua, nepoznatog kandidata pre četiri meseca, koji je u prvom krugu poništenih izbora osvojio najveći broj glasova. Podsećamo, Ustavni sud Rumunije poništio je predsedničke izbore nakon zaključka da je u izborni proces bila umešana Rusija na stranu Djordjeskua. U nedelju Centralna izborna komisija odbila je kandidaturu Kalina Djordjeskua, sa obrazloženjem da ne ispunjava zakonske uslove.  jer je suprotno izbornim procedurama kandidat.  Djordjesku prekršio obavezu da brani demokratiju, obavezu koja se bazira na korektnim i nepristrasnim izborima.Ustavni sud je utorak potvrdio odluku Centralne izborne komisije, tako da je avantura Kalina Djordeskua, koja je počela na TIK Toku, završena. Najradikalnije pristalice Djordjeskua izazvale su nerede u Bukureštu nakon saopštenja odluke Centralne izborne komisije. U neredima je ranjeno nekoliko žanrada i uništen ulični nameštaj.

     

    Ostavljeni bez ideološkog oca, lideri dve parlamentarne ultranacionalističke stranke Djordje Simion, predsednik Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Anamarija Gavrila, predsednica Partije mladih ljudi (POT) doneli su odluku, na sugestiju Djordjeskua, da oboje podnesu kandidature na predsedničkim izborima, da bi se kasnije jedan povukao iz trke. Samozvanu suveranističku zonu predstavlja i Dijana Šošoaka, predsednica S.O.S. Rumunija, kojoj je Ustavni sud prošle godine uskratio kandidaturu.U suveranističkoj zoni nalazi se i bivši premijer i lider socijaldemokrata Viktor Ponta koji je posle podnošenja kandidatura ne predsedničkim izborima isklučen iz Socijaldemokratske partije.  Ponta je učestvovao i na predsedničkim izborima 2014. godine ali je izgubio izbornu trku od Klausa Johanisa. I Krin Antonesku učestvuje drugi put u izbornoj trci za predsednika države. Ovoga puta je zajednički kandidat vladajuće koalicije Socijaldemoktratske stranke (PSD), Nacionalne liberalne partije (PNL) i Demokratskog saveza Madjara u Rumuniji (UDMR) i predstavja proevropski tabor. Antonesku računa na birače koji podržavaju pripadnost Rumunije evropskim i evroatlanskim strukturama kao inače i Nikušor Dan, sadašnji gradonačelnik Bukuresta i predsednica Unije spasite Rumuniju (USR) Elena Laskoni. Laskoni je u druom krugu poništenih izbora osvojila drugo mesto iza Kanina Djordjeskua.

     

    Viši sud u Bukureštu odbio je ove sedmice žalbe plačenika Horacija Potre, bliskog saradnika Kalina Djordjeskua, njegovog sina Dorijana Potre i još jednog člana porodice Aleksandrua Potre na odluku o hapšenju u odsutnosti, koja je doneta pre dve nedelje. Protiv trojice je raspisana poternica. Sudije su donele odluku da se iz pritvora pusti jednaest članova Potrine grupe i da se ovima odredi kučni pritvor, a četvorici sudski nadzor.Nakon pretresa stanova u vezi sa finansiranjem izborne kampanje Kalina Djordjeskua, istražni organi su u stanovima koje je Horaciju Potra koristio pronašli pravi vojni arsenal, a u jednom sejfu ispod poda veliku suma novca i više zlatnih poluga. Tužioci tvrde da su Horaciju Potra i grupa njegovih plačenika nameravali da se infiltriraju medju demonstrante na protestima koji su organizovani posle poništenja prošlogodišnjih predsedničkih izbora sa ciljem da naprave haos.

     

    Vlada u Bukureštu je donela odluku o dodeljivanju dvokratne finansijske pomoći  u ukupnom iznosu od 180 evra penzionierima sa najnižijim primanjima. Više od 2,5 miliona penzionera prima manje 2574 leja, odnosno 515 evra. Pomoć se dodeljuje u dve etape, prva u aprilu i druga u decembru. Sa druge strane Ministar zaštite okolne sredine Mirča Feket saopštio je da je Vlada Rumunije ukinula sramne bonuse zaposlenih Šumske uprave pre odlaska u penziju. ,,Vodićemo računa da se u Rumuniji ne ponove ovakve situacije kada su zapsolenima dodeljuju premije od 100 000 evra pre odlaska u penziju, da bi se isti posle penzionisanja vratili na iste funkcije.’’, naglasio je ministar. Prema izjavi ministra Feketa u poslednje dve godine više od 1200 radnika primalo je ukupno preko 40 miliona evra.

     

    Šampioni Rumunije fudbaleri FCSB-a eliminisani su u osmini finala Lige Evrope posle poraza sa 1-3 u Bukureštu i sa 0-4 u Lionu od domaćeg Olimpika. U grupnoj fazi Lige Evrope FCSB je postigao 4 pobede, 2 puta je remizirao i izgubio od Mančester junajteda i Glazgov rendžersa. U osminu finala fudbaleri FCSB-a postigli su dve pobede u mečevima sa PAOK-om iz Sloluna, timom rumunskog trenera Razvana Lučeskua.

  • Dvokratna pomoć penzionerima sa najnižijim primanjima (14.03.2025)

    Dvokratna pomoć penzionerima sa najnižijim primanjima (14.03.2025)

    Vlada u Bukureštu usvojila je hitnu uredbu o dodeljivanju dvokratne finansijske pomoći penzionerima u javnom sektoru i vojnim penzionerima sa nižim primanjima od 515 evra. Ovaj iznos je ravan minimalcu i predstavlja meru socijalne zaštite, kažu rumunske vlasti. Ekonomski i društveni savet ocenjuje da će mera imati pozitivan odjek medju penzionerima u javnom sektoru sa napomenom da bi bilo pravedno da se pomoć dodeli i penzionerima sa primanjima do 560 evra, koliko iznosi prosečna mesečna penzija u januaru ove godine. Premijer Marčel Čolaku je odbio ovaj predlog sa obrazloženjem da sadašnji budžetski prihodi nisu dovoljni za ovu namenu. Skoro 2,7 miliona rumunskih penzionera ima manju penziju od ovog iznosa, a od ovog broja 85.000 stanuje u inostranstvu, navodi Ministarstvo rada, porodice, omladine i socijalne solidarnosti. Iznos od 80 evra isplatiće se u dve jednake rate, u aprili i decembru. Pomoć se neće se uzeti u obzir prilikom utvrdjivanja granice za kompenzaciju cene lekova od 90% i lečenja penzionera u banjsko-rehabilitacionim centrima. Dvokratna pomoć nagoveštena je na početku tekuće godine, kada je vlada odustala od indeksacije penzije sa stopom inflacije zbog budžetskog deficita. Indeksacija poezija sa stopom inflacije, koju je Čolaku najavio za septembar nije predvidjena državnim budžetom za 2025. godinu, zbog prošlogodišnjeg visokog državnog budžeta i ovogodišnjih restrikcija, kazao je ministar finansija Tancoš Barna. Prošle godine budžetski deficit Rumunije bio je od 8,6 bruto društvenog proizvda, a u budžetu za 2025. predvidjen je deficit od 7%. U Rumuniji broj penzionera je smanjen za skoro 32 000 u februara u odnosu na prethodni mesec, navodi Nacionalni fond penzijskog osiguranja. Prošlog meseca registrovano je 4,6 miliona penzionera dok je prosečna penzija bila od 540 evra. Od ukupnog broja penzionera 570 000 radilo je odredjeno vreme  u poljoprivrednom sektoru i njihova prosećna penzija iznosi oko 130 evra. Prema zvaničnim podacima broj starosnih penzija dostigao je 3,7 miliona.

  • Vesti – 13.03.2025

    Vesti – 13.03.2025

    Na radnom sastanku sa šefovima misija država članica Evropske unije akreditovanim u Bukureštu, ministar spoljnih poslova Emil Hurezeanu ponovio je podršku Rumunije susednoj Ukrajini i konsolidaciji bezbednosne i odbrambene politike Evropske unije. Istovremeno, šef rumunske diplomatije je istakao važnost čvrstog transatlantskog partnerstva koje je od suštinskog značaja za evropsku bezbednost i prosperitet. Sastanak u Bukureštu organizovan je u kontekstu rotirajućeg predsedavanja Poljske Savetom Evropske unije.

    Predsednica Unije Spasimo Rumuniju (USR, opoziciona, proevropska partija) Elena Laskoni predala je svoj dosije za učešće na predsedničkim izborima u maju. Takođe, danas se i šefica SOS Rumunije (populističke, ultranacionalističke opozicije) Diana Šošoaka upisala u izbornu trku za najvišu poziciju u rumunskoj državi. Šošoaka se i prošle godine upisala na predsedničke izbore, ali je Ustavni sud odbio njenu kandidaturu. Elena Laskoni se kvalifikovala u poslednji krug predsedničkih izbora, zajedno sa proruskim i antizapadnim ekstremistom Kalinom Đorđskuom, ali je Ustavni sud poništio izbore jer je bilo mešanja izborni proces u korist potonjeg. Sud je definitivno odbio Đorđeskuovu kandidaturu na predstojećim izborima. Nakon ove odluke, lideri Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Đorđe Simion i Partije mladih ljudi (POT) Ana Marija Gavrila, populistički ultranacionalisti koji su podržali Đorđeskua, najavili su da će podneti svoje kandidature, pri čemu će se jedan od njih povući nakon validacije. Na izbore se prijavio i bivši lider Socijaldemokratske stranke (PSD) i premijer Viktor Ponta. Nakon ovog postupka, rukovodstvo Socijaldemokratske stranke (PSD) ga je isključilo iz stranke. Vladajuća koalicija Socijaldemokratske stranke, Nacionalne liberalne partije i Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji (PSD-PNL-UDMR) ima zajedničkog kandidata, u liku bivšeg liberalnog lidera Krina Antoneskua. On i aktuelni gradonačelnik glavnog grada Nikušor Dan jedini su politički konkurenti koje je do sada prihvatio Centralni izborni biro i potvrdio Ustavni sud Rumunije. Rok za prijavu kandidatura u Centralnom biračkom birou je 15. mart.

    Trgovinski deficit Rumunije u januaru je povećan za 38% u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za statistiku. Rumunija je 2024. godine izvezla robe u vrednosti od 6,5 milijardi evra, a uvezla 11,4 milijarde evra. Rumunija i dalje ima veliki deficit, posebno u odnosima sa Kinom, Nemačkom i Poljskom, dok sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Republikom Moldavijom i Sjedinjenim Američkim Državama beleži suficit, iako u manjim količinama. Ranjiv sektor ostaje trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, gde Rumunija uglavnom izvozi sirovine i uvozi gotove proizvode. Za smanjenje trgovinskog deficita, od oko 5 milijardi evra, stručnjaci preporučuju strategiju usmerenu na izvoz proizvoda sa dodatom vrednošću i efikasnije korišćenje statističkih podataka za bolje utemeljene ekonomske odluke.

    Godišnja stopa inflacije porasla je na 5,02% u februaru, sa 4,95% u januaru. Cene hrane porasle su za 4,54%, neprehrambenih za 4,79%, a usluge za 6,42%, pokazuju podaci koje je u četvrtak objavio Nacionalni institut za statistiku. Narodna banka Rumunije revidirala je naviše, na 3,8%, sa prethodnih 3,5%, prognozu inflacije za kraj 2025. godine i predviđa da će ona dostići 3,1% krajem 2026. godine, prema podacima koje je u februaru izneo guverner Narodne banke Mugur Isaresku.

    Dvosatni štrajk upozorenja održan je danas u IAR Gimbavu (u centru zemlje), rumunskoj aeronautičkoj fabrici. Povod za protest je vanredna uredba vlade o smanjenju budžetskih rashoda. Prema navodima sindikata, dokument predviđa da se bonus koji se daje po Kolektivnom ugovoru o radu pri odlasku u penziju isplaćuje u ratama, na pet godina, a u novim pregovorima bi bio ograničen na najviše jednu osnovnu platu. Demonstranti kažu da uredba kojom se ukida davanje određenih prava direktno utiče na pregovaranje o kolektivnom ugovoru o radu.

    Nekoliko desetina radnika čeličane Liberti Galaci (jugoistočna Rumunija) protestovalo je u sredu, nezadovoljni kašnjenjem isplate plata i drugih prava. Postrojenje je neaktivno devet meseci. Za sada, zaposleni u Galacu nisu odlučni da pokrenu generalni štrajk i kažu da još čekaju pojašnjenje rukovodstva fabrike. Prema mišljenju stručnjaka, situacija u Galacu odražava opštu krizu u evropskoj industriji čelika.

    Penzioneri u Rumuniji čiji prihod od penzije ne prelazi 2.574 leja (517 evra) dobiće finansijsku podršku od 800 leja (160 evra). Odlukom, koju je danas usvojila Vlada u Bukureštu, predviđeno je da se taj iznos dodeli u dve jednake rate od po 400 leja (80 evra) u aprilu, odnosno decembru. Za lica čija su penziona prava uspostavljena posle 1. aprila, novčana pomoć se dodeljuje u decembru i iznosiće 400 leja (80 evra). Podrška je upućena rumunskim penzionerima koji borave u zemlji ili inostranstvu. Prema zvaničnim podacima, skoro 2,7 miliona penzionera ima primanja manja ili jednaka 2.574 leja (517 evra), a od toga je preko 86.000 u inostranstvu. Takođe danas, izvršna vlast je po hitnom postupku izmenila Statut šumarskih kadrova. Tako su eliminisani bonusi u visini minimalnih 5 plata po poslednjem mesecu aktivnosti, koji su, u slučaju čelnika Nacionalne agencije za šumarstvo, dostigli 10 plata. Zaposleni u Romsilvi osporavaju izmene koje je danas usvojila Vlada. Predstavnici sindikata se žale na smanjenje prihoda šumara za 25% i najavljuju protest u prestonici sledeće nedelje.

  • Rumunija nastavlja da podržava Ukrajinu

    Rumunija nastavlja da podržava Ukrajinu

    Šef rumunske diplomatije Emil Hurezeanu učestvovao je u sredu na radnom sastanku sa šefovima misija zemalja članica Evropske unije akreditovanih u Bukureštu. Kako se navodi u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova, u kontekstu bezbednosne situacije u susednoj Ukrajini i odluka političkih lidera Evropske unije tokom poslednjih sastanaka na evropskom nivou, Emil Hurezeanu je istakao podršku Rumunije jačanju bezbednosne i odbrambene politike Unije. On je takođe istakao potrebu da se ovi koraci sprovode u komplementarnosti sa Severnoatlantskom alijansom i ponovio značaj čvrstog transatlantskog partnerstva, koje je, kaže zvaničnik, od suštinskog značaja za evropsku bezbednost i prosperitet. U saopštenju se navodi i da je ministar istakao podršku Rumunije nastavku višedimenzionalne podrške susednoj Ukrajini. Istovremeno, Emil Hurezeanu je istakao doprinos Bukurešta postizanju pravednog i trajnog mira, u skladu sa principima međunarodnog prava.

    S druge strane, šef diplomatije je ponovio podršku Rumunije nastavku procesa proširenja Evropske unije i istakao značaj pristupanja Uniji i istočnobalkanskih i zapadnobalkanskih partnera, na osnovu sopstvenih zasluga. Kada je reč o susednoj Republici Moldaviji, Emil Hurezeanu se osvrnuo na korake ove države na svom evropskom putu i ​​istakao potrebu za kontinuiranom podrškom Unije i država članica naporima vlasti u Kišinjevu posvećenim evropskim integracijama. Šef diplomatije je takođe pozdravio nedavna dešavanja na nivou Evropskog parlamenta u vezi sa odobravanjem Fonda za Republiku Moldaviju. U saopštenju Ministarstva spoljnih poslova se takođe navodi da je Emil Hurezeanu na sastanku ambasadora Evropske unije u Bukureštu istakao značaj cilja razvoja evropske ekonomske konkurentnosti, kroz konsolidaciju jedinstvenog tržišta, promovisanje inovacija i povezanosti. On je istakao potrebu da budući višegodišnji finansijski okvir Unije odgovori na prioritete dogovorene na evropskom nivou kroz Stratešku agendu za period 2024-2029. U tom kontekstu, šef rumunske diplomatije istakao je važnu ulogu Kohezione politike i Zajedničke poljoprivredne politike, kao suštinskih instrumenata za stvaranje čvrste osnove za sprovođenje politika konkurentnosti i za postizanje konvergencije na evropskom nivou.

    Vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan je prošlog meseca takođe preneo ambasadorima akreditovanim u Bukureštu da glavni pravci rumunske spoljne politike ostaju nepromenjeni. On je podsetio na strateško partnerstvo Rumunije sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i članstvo te zemlje u NATO-u i Evropskoj uniji. „Ostajemo država koja čvrsto veruje u budućnost Evropske unije. Ostajemo proatlantski orijentisana i odgovorna saveznička država“, uveravao je Ilije Boložan.

  • Da li je na pomolu trgovinski rat SAD sa Evropskom unijom? (13.03.2025)

    Da li je na pomolu trgovinski rat SAD sa Evropskom unijom? (13.03.2025)

    Sa mnogim ekonomskim prednostima, Galaci, najveća rečna luka Rumunije, situirana u blizini granice sa Republikom Moldavijom, gravitira već više decenija oko Metalurškog kombinata. Nekada je ovaj kombinat bio najveći u Rumuniji. Otvoren 1966. godine, kombinat je šest godina nakon puštanja u rad već imao 50 000 zaposlenih radnika. U jednoj studiji iz 2011. godine navodi se da je više od 60% stanovnika grada bilo zaposleno u ovom kombinatu i pridruženim fabrikama. I fudbalski tim grada, šampion Rumunije pre 14 godina,  zove se Ocelul, u prevodu Čelik. Posle pada komunističkog režima, kombinat je privatizovan. Danas je vlasništvo Grupe Liberti Haus (Liberty Haus Group) britanskog vlasnika indijskog porekla Sandjiva Gupte i oseća punu težinu generalne krizu velikih evropskih energetskih potročača. U sredu više desetina hiljada radnika kompanije Liberti Galaci protestovalo je zbog kašnjenja ličnih dohodata i drugih prava. Kombinat je prekinuo rad pre 9 meseci, i rukovodstvu je sudskim putem odobren preventivni konkordat, kojim se odlaže prinudna naplata dugova od strane kreditora. Radnici nisu doneli odluku o stupanju u generalni štrajk i kažu da još čekaju objašnjenja od rukovodstva kombinata. Evroparlamentarac Socjaldemokratske partije (PSD) Dan Nika upozorava na opasnost od zatvaranja kombinata: ,,Evropska industrija je u najgoroj situaciji do sada, Kombintu preti zatvaranje, tako da će hiljade radnika ostati bez posla. U sličnoj situaciji nalaze se i industrije aluminijuma, cementa, veštackog djubriva. Evropska unija uvozi proizvode s velikim količinama ugljen-dioksida koji su preplavili Evropu jer nismo preduzeli odgovarajuće mere. Imamo visoke cene energije, nemamo finansiranje,nemamo evropske programe i Evropska investiciona banka ne želi da finansira ove programe.’’

    Pored toga, eklsperti kažu da će povećanje američkih carina na čelik uzdrmati metaluršku industriju Evropske unije, uključujući rumunsku. Evroparlamentarac Demokratskog saveza Madjara u Rumuniji (UDMR) Juliju Vinkler je izjavio: ,, Ako će se primeniti carina od 25%,  produbiće se kriza industrije čelika u Evropskoj uniji i Rumuniji, jer se u prvom redu radi o ceni energije.  Energija je u Evropi tri puta skuplja nego u SAD, što smanjuje u velikoj meri evropsku konkurentnost. ’’

    Rumunija je treća evropska država po izvozu čelika u SAD i uz Nemačku glavni izvoznik aluminijuma.

  • Sport (13.03.2025)

    Sport (13.03.2025)

    BOKS

     

    Rumunska bokserka Amalija Nica plasirala se u sredu u četvrtfinale Evropskog prvenstva u boksu u Nišu, pošto je u prethodnom kolu u kat. 75 kg. savladala Turkinju Jarenu Buztaš odlukom sudija 4-3. U četvrtfinalu Nica će ukrstiti rukavice sa Ruskinjom Anastasijom Samonovom. U kat. 48 kg. Ramona Manea je izgubila tehničkim nokautom u 3. rundi od Južnokorejke Kjong Rijong Hon. U polufinale Krina Andra Sebe u kat. 60 kg. boriće se sa  Srpkinjom Anastasijom  Lukajić a Marija Čimpojeru u kat. 81 kg. protiv Ruskinje Saltanate Medenove.

     

     

    RVANJE

     

    Na Evropskom prvenstvu rvačica do 23 godine u Tirani bronzanu medalju u kat 57 kg. osvojila je Rumunka Djordjijana Lirka. Naša takmičarka savladala je u sredu Gultakinu Širinovu iz Azerbejdžana. Dan ranije Lirka je u kvalifikacijama pobedila Poljakinju Patrisiju Strželjčuk, u četvrtfinalu Ruskinju Anastasiju Kozlovu i izgubila u polufinalu od Beloruskinje Arine Martinove. Tanja Adam u kat 65 kg. i Paula Izabela Rotaru u kat. 72 kg. propustile su šansu da se okite bronzanom medaljom i na kraju osvojile 5. mesto. U rvanju grčko-rimskim stilom Rumunija ima tri predstavnika u muškoj konkurenciji, Denisa Mihaja u kat. 60 kg., Vasilea Kožoka u kat 82 kg. i Jonuca Gošua u kat.97 kg.

     

    STRELJAŠTVO

     

    Na Evropskom prvenstvu u sportskom streljaštvu u Osjeku Rumun Luka Žoldea je osvojio u utorak bronzanu medalju u gadjanju vazdušnim pištoljem 10 metara. U malom finalu Žoldea je pobedio Turčina Mustafu Inana sa 15-14. U ovoj disciplini zlato je pripalo Rusu Antonu Aristarhovu koji je u finalu sa 15-12 savladao Turčina Jusufa Dikeča, olimpijskog vicešampiona iz Pariza sa turskom reprezentacijom.

     

    ODBOJKA

     

    Odbojkašice Volej Albe Blaž plasirale su se u utorak uveče u finale CEV kupa, pošto su na domaćem parketu sa 3-0 (25-28, 25-22 26-21 ) savladale madjarski Vašaš. Rumunke su savladale Vašaš i u Budimpešti sa 3-2. Ameli Rotar sa 20 poena i Elizabeta Ruban sa 14 poena bile su najbolje odbojkašice Blaža. Alba Blaž se četiri puta plasirala u finale evropskih kupova, 2018. godine u Ligi šampiona, 2019. u CEV kupu i 2021. u Čelendž kupu, ali nije uspela da osvoji i titule. U finalu Volej Alba Blaž odmeriće snage sa boljim iz dvoboja Igor Gorgonzola Novara-Istambul. U prvoj polufinalnoj utakmici italijanski tim je slavio sa 3-0.

     

    KOŠARKA

     

    Košarkaši rumunskog predstavnika u Evrokupu, U-BT Kluž-Napoka poraženi su u četvrtfinalu od Valensije rezultatom 74-98 (15-13, 21-31, 16-17, 22-28). Valensija, najbolji tim sezone u Evrokupu, savladala je U-BT i u grupi, u Klužu sa 105-96 i Valensiji sa 108-80. Najbolji košarkaši U BT Kluža u četvrtfinalu Evrokupa bili su Zak Hankins sa 12 poena i 13 skokova i Zavier Simpson sa 12 poena i 10 asistencija. U timu Valensije Kris Džons je bio najstaknutiji sa 14 poena i 9 asistencija.

     

    TENIS

     

    Rumunska teniserka Gabrijel Li plasirala se u sredu u osminu finala ITF turnira u rumunskom gradu Targu Mureš, pošto je sa 6-3, 7-5 savladala Ukrajinku Nadiju Kolb. Li je savladala Ukrajinku Kolb i 2012. godine u Varni sa 7-6, 7-5. U osmini finala Le se sastaje sa Japankom Maj Hontamom, petom nositeljkom turnira. Rumunske juniorke Djulija Safina Popa, Anamarija Frederika Oana, Maja Ilinka Bukuresku i Mara Gae eliminisane su u 1. kolu.

  • Vesti – 12.03.2025

    Vesti – 12.03.2025

    Alijansa za ujedinjene Rumuna (AUR), suverenistička opoziciona partija u rumunskom parlamentu, okvalifikovala je kao uvredljivu odluku Ustavnog suda da poništi kandidaturu ekstremiste Kalina Đorđeskua na predsedničkim izborima. Istovremeno, ova stranka je najavila da će u sredu, zajedno sa ostalim suverenističkim partijama, stupiti u parlamentarni štrajk. Ustavni sud (CCR) potvrdio je u utorak odluku kojom je Centralni izborni biro odbio kandidaturu Kalina Đorđeskua na predsedničkim izborima u maju. U decembru je Ustavni sud poništio predsedničke izbore uz obrazloženje da je izborni proces bio pogrešan u njegovu korist. Socijaldemokratski premijer Marčel Čolaku izjavio je da jednoglasna odluka sudija Ustavnog suda povodom kandidature Kalina Đorđeskua zatvara izuzetno napetu i opasnu epizodu koju je Rumunija doživela poslednjih meseci.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije smatra da je najnovija izjava portparola ruskog predsednika Vladimira Putina u vezi sa predsedničkim izborima u Rumuniji neprihvatljiva. Dmitrij Peskov je izjavio da majski izbori bez kandidature Kalina Đorđeskua neće imati legitimitet i da je Rumunija izabrala put prkošenja demokratiji. Rumunsko Ministarstvo spoljnih poslova odgovara da Rusija nije imala slobodne izbore skoro 20 godina i da država agresor ne može da drži lekcije iz demokratije. Rumunija ne prihvata strano mešanje, piše u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.

    Evropski parlament poziva EU, u rezoluciji usvojenoj u sredu, da hitno deluje i osigura sopstvenu bezbednost, jačajući svoje odnose sa partnerima koji dele istu viziju i snažno smanjujući svoju zavisnost od zemalja van EU, navodi se u saopštenju za javnost. Da bi se postigla mir i stabilnost u Evropi, EU mora podržati Ukrajinu i sama postati otpornija, tvrde poslanici Evropskog parlamenta. U rezoluciji se navodi da se „Evropa trenutno suočava sa najdubljom vojnom pretnjom na teritorijalni integritet od kraja Hladnog rata“ i poziva zemlje članice, međunarodne partnere i saveznike NATO-a da ukinu sva ograničenja upotrebe zapadnih sistema naoružanja dostavljenih Ukrajini protiv vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji. Istovremeno, EP upozorava da, bez značajnog povećanja investicija, bezbednosni i odbrambeni ciljevi EU neće biti postignuti ni za vojnu podršku Ukrajini ni za unapređenje zajedničke evropske bezbednosti.

    Nacionalna uprava za sanitarnu veterinu i bezbednost hrane (ANSVSA) u Bukureštu zabranila je transport stoke, stočne hrane, slame, komposta i stajnjaka iz Mađarske u Rumuniju, zbog potvrđene pojave slinavke i šapa na farmi u Mađarskoj, u blizini granice sa Slovačkom. Pomenuta institucija je takođe uvela ograničenja na proizvode životinjskog porekla kao što su meso, mleko i mlečni proizvodi iz dve zemlje. Nacionalna sanitarna veterinarska uprava organizovala je u utorak hitan sastanak sa proizvođačima mleka kako bi se razgovaralo o neophodnim merama za zaštitu rumunskih farmi. Nemačka je pre nekoliko dana objavila i prvo izbijanje slinavke i šapa u poslednjih 36 godina, na jednoj farmi u blizini Berlina. Bolest slinavke i šapa, veoma zarazna, jedna je od najozbiljnijih virusnih infekcija koja može uticati na stočarsku industriju.

    Privremeni predsednik Rumunije Ilije Boložan odlikovao je u sredu bivšeg fudbalera međunarodnog fudbala Georga Hadžija Nacionalnim ordenom „Zvezda Rumunije“. Kako je saopštila Predsednička administracija, najviše odlikovanje rumunske države, Nacionalni orden „Zvezda Rumunije u rangu viteza“ dodeljuje mu se u znak priznanja i zahvalnosti za celokupnu sportsku karijeru, kao i za aktivno učešće u popularizaciji fudbala. George Hadži je uzor i izvor inspiracije za sve generacije, navodi citirani izvor. Rođen 1965. godine, Hađi je igrao za reprezentaciju Rumunije na tri svetska prvenstva 1990., 1994. (gde je bio imenovan u All-star tim Svetskog kupa) i 1998. i na tri evropska prvenstva, 1984., 1996. i 2000. Za Rumuniju je odigrao 125 utakmica, iza Dorinela Munteanua, a na prvom mestu je među strelcima (pored Adrijana Mutua) sa 35 golova. Kao igrač Steaue iz Bukurešta, ima tri šampionske titule, tri rumunska kupa i Superkup Evrope 1987. godine, kada je u Monte Karlu postigao gol iz slobodnog udarca koji je Rumunima doneo pobedu od 1:0 nad tadašnjim Sovjetima, Dinamom Kijevom. Sa Galatasarajem iz Istanbula osvojio je 4 šampionske titule, 2 kupa i dva Superkupa Turske, a 2000. predvodio je tim do osvajanja Kupa UEFA i, sa Rumunom Mirčeom Lučeskuom na klupi, Superkup Evrope, nastupa bez premca u istoriji turskog fudbala. Nakon povlačenja sa terena, postao je trener i osnovao klub Viitorul (danas Farul) Konstanca, sa kojim je dva puta osvojio prvenstvo Rumunije.

    Dva rumunska proizvođača automobila, Dačija Reno i Ford Otosan, zabeležili su u februaru pad proizvodnje od preko 5% u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci koje je danas objavilo Udruženje proizvođača automobila – ACAROM. U prva dva meseca, proizvodnja dve fabrike u južnoj Rumuniji smanjena je za 14 odsto, međutim, usred problema sa kojima se suočava cela evropska automobilska industrija

    Na plenarnoj sednici parlamenta u Bukureštu jednoglasno je odlučeno da se osnuje poseban zajednički odbor Poslaničkog doma i Senata za borbu protiv trgovine ljudima. Cilj inicijative je podizanje svesti društva o postojanju trgovine ljudima, a posebno usvajanje hitnih mera za suzbijanje ove pošasti. Ciljevi Komisije obuhvataju analizu uzroka koji pogoduju trgovini ljudima, uključujući radnu eksploataciju, seksualnu eksploataciju ili trgovinu maloletnicima, kao i analizu aktivnosti institucija i organa centralne i lokalne javne uprave na sprečavanju, identifikaciji, istrazi i rešavanju trgovine ljudima. Komisija će delovati do kraja sadašnjeg saziva, 2028. Prema podacima nadležnih, prošle godine je registrovano 610 žrtava trgovine ljudima, a osuđene su 152 osobe za umešanost u ovu vrstu krivičnog dela.

    Evropski parlament je velikom većinom glasova odobrio plan ekonomskog rasta Republike Moldavije vredan 1,9 milijardi evra u vidu grantova i kredita sa niskim kamatama. Sredstva će se dodeljivati dva puta godišnje, na zahtev Vlade u Kišinjevu, a Evropska komisija će proveriti da li su ispunjeni uslovi iz plana reformi. Novac će biti upotrebljen za razvoj infrastrukture i progresivnu integraciju Republike Moldavije u jedinstveno tržište Evropske unije, kao i za sprovođenje temeljnih društveno-ekonomskih reformi.

  • Evropski parlament podržava Republiku Moldaviju (12.03.2025)

    Evropski parlament podržava Republiku Moldaviju (12.03.2025)

    Evropski parlament odlučio je da Republici Moldaviji dodeli najveći paket finansijske podrške u istoriji države rumunskog govornog područja, u visini od 1,9 milijardi evra. Mehanizam za reformu i rast za Republiku Moldaviju ima za cilj da joj pomogne da se suoči sa glavnim izazovima sa kojima se suočava, posebno sa uticajem ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine na njenu bezbednost, ekonomiju i stanovništvo. Paket predviđa dodelu grantova u visini od 520 miliona evra, pored 1,5 milijardi evra zajmova sa niskim kamatama, što će omogućiti Moldaviji da se reformiše bez gomilanja neodrživih dugova. Mehanizam takođe predviđa predfinansiranje od 18% ukupne podrške što omogućava brzu mobilizaciju resursa za podsticanje energetske bezbednosti, infrastrukture za borbu protiv korupcije i modernizaciju javnih usluga. 20% bespovratnih sredstava biće dodeljeno za jačanje institucija Republike Moldavije kroz sisteme digitalne uprave, obuku državnih službenika i reforme pravosuđa, što je vitalni korak za efikasno upravljanje fondovima EU. Potpredsednik Evropskog parlamenta, Rumun Siegfried Murešan, izjavio je da će ova sredstva stvoriti uslove da Moldavija ekonomski, institucionalno i socijalno ojača i da se približi Evropskoj uniji. Siegfried Murešan: „Novac će ići za radove na putnoj i železničkoj infrastrukturi, uključujući most preko Pruta, kako bi se Republika Moldavija bolje povezala sa Evropskom unijom. Novac će ići za energetske veze, kako za struju, tako i za gas, između Republike Moldavije i Rumunije. Novac će ići obrazovnim institucijama, školama, vrtićima, Novac će biti korišćen za modernizaciju bolnica, uključivši i izgradnju dve regionalne bolnice na severu i jugu Republike Moldavije“. Siegfried Murešan je, međutim, upozorio da će, ukoliko Republiku Moldaviju u budućnosti predvode vlade koje ne poštuju svoje obaveze, evropski plan rasta biti u opasnosti. Odobrenjem paketa finansijske podrške, Evropski parlament je odlučio da otvori kancelariju za vezu u Kišinjevu. Ona će služiti kao tačka kontakta između Brisela i nacionalnih parlamenata, građanskog društva i lokalnih partnera iz regiona Istočnog partnerstva Evropske unije, Ukrajine, Gruzije i Republike Moldavije. Predsednik zakonodavnog tela Moldavije, Igor Grosu, pozdravio je odluku i poručio da će Kancelarija doprineti unapređenju zakonodavnog procesa, ali i informisanju građana o prednostima integracije u veliku evropsku porodicu. Zamenica premijera Moldavije za evropske integracije Kristina Gerasimov je sa svoje strane ocenila da je odluka snažan signal podrške. Republika Moldavija je podnela zahtev za pridruživanje Evropskoj uniji u martu 2022. godine i dobila status zemlje kandidata u junu iste godine.

  • Ustavni sud Rumunije i predsednički izbori

    Ustavni sud Rumunije i predsednički izbori

    Od večeri 24. novembra prošle godine, kada je praktično nepoznati kandidat iznenađujuće pobedio u prvom krugu predsedničkih izbora i eliminisao poznate političare iz izborne trke, njegovo ime je postalo najprisutnije na televizijskim i novinskim sajtovima. Na pitanje kako je to moguće, po nekima ne baš ubedljivo, odgovorio je Vrhovni savet za nacionalnu odbranu, koji je, sintetizujući podatke obaveštajnih službi, došao do zaključka da se nezavisni Kalin Đorđesku okoristio o hibridni napad stranog državnog aktera – odnosno Rusije, uglavnom preko platforme TikTok, gde je bio veoma prisutan. Posle prvog kruga, šira javnost je mogla da sazna nešto o programu kandidata Đorđeskua i tako konačno upozna lik koji je oscilirao između bizarnog i toksičnog. Žestoki kritičar Zapada, članstva Rumunije u NATO-u i Evropskoj uniji i poštovalac Putinove Rusije, Đorđesku je promovisao autarhični ekonomski sistem koji podseća na kasni Čaušeskuov režim i hvalio ono što je smatrao rumunskom izuzetnošću. A među njegovim najcenjenijim eksponentima bile su vodeće ličnosti međuratnog fašizma.

    Ustavni sud je 6. decembra doneo odluku bez presedana tokom 3 i po decenije demokratije: poništio je predsedničke izbore, navodeći grešku u celom izbornom procesu u korist Đorđeskua. Podržan od samoproglašenih suverenističkih, zapravo populističkih i ultranacionalističkih partija, Đorđesku se prošlog petka prijavio u predstojeću trku za predsedničko mesto, koja će se održati 4. i 18. maja. U nedelju je, međutim, Centralni izborni biro poništio njegovu kandidaturu, pozivajući se na odluku Ustavnog suda iz decembra. Očekivano, Sud je u utorak odbio kao neosnovanu žalbu Kalina Đorđeskua na odluku Centralnog izbornog biroa i odbio njegovu kandidaturu, što je konačna odluka. Kandidatura Kalina Đorđeskua, smatra Centralni izborni biro, ne ispunjava uslove zakonitosti, jer je nepoštovanjem pravila izborne procedure prekršio samu obavezu odbrane demokratije koja se zasniva na fer, poštenim i nepristrasnim izborima. Suverenisti, predvođeni Alijansom za ujedinjenje Rumuna (AUR), osudili su, kako su nazvali, pogrešnu odluku Ustavnog suda. Počevši, praktično na TikToku, politička karijera Kalina Đeorđeskua, burna, ali vrlo kratka, izgleda da se završila odlukom Ustavnog suda Rumunije.

    Preterano izlaganje mu je, međutim, donelo druge probleme. Bivši kandidat je nedavno stavljen pod sudsku kontrolu u slučaju u kojem se protiv njega podnose ozbiljne optužbe. Prva optužba je jedna od najstrože kažnjenih u Krivičnom zakoniku, a to je podsticanje na radnje protiv ustavnog poretka. Ostala krivična dela za koja se tereti su saopštavanje lažnih informacija, davanje lažnih izjava u vezi sa prijavom imovine i izvorima finansiranja izborne kampanje, pokretanje ili osnivanje organizacija fašističkog, rasističkog ili ksenofobičnog i antisemitskog karaktera i pridruživanje ili podržavanje takvih grupa u bilo kom obliku, kao i javno promovisanje kulta ličnosti okrivljenih za zločine protiv čovečnosti i genocid. Kalin Đorđesku negira sve ove optužbe.

  • Vesti (11.03.2025)

    Vesti (11.03.2025)

    U maju 2025. godine održaće se izbori za predsednika Rumunije. U inostranstvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kao i na drugim biračkim mestima koje oni organizuju, glasaće se 3 dana za svaki krug glasanja: 2., 3. i 4. maja za prvi krug, odnosno 16., 17. i 18. maja za drugi krug. Ambasada Rumunije u Beogradu podseća da rumunski birači sa prebivalištem ili boravištem u inostranstvu mogu da glasaju putem pošte ako se prethodno prijave na sajtu www.votstrainatate, kojim upravlja Stalna izborna komisija. Rok za prijavljivanje birača putem pošte je 20. mart. Spisak dokumenata koje izdaju strani organi kojima se dokazuje boravak u inostranstvu, potrebnih za prijavljivanje kao birač putem pošte, može se pogledati na veb stranici www.mae.ro. Dokumenti koji potvrđuju prebivalište u Srbiji su: u slučaju rumunskih državljana koji imaju i srpsko državljanstvo, lična dokumenta izdata od strane lokalnih vlasti u Srbiji (lična karta, pasoš, uverenje o državljanstvu); lična karta za strance, dozvola stalnog boravka koja se prijavljuje u pasošu u vidu vize, dozvola za privremeni boravak koja se prijavljuje u pasošu u vidu vize, dozvola za privremeni boravak izdata u obliku lične karte, jedinstvena dozvola izdata u vidu lične karte, potvrda o privremenoj ustanovi izdata od strane Ministarstva i potvrda o stalnoj adresi prebivališta ili boravišta.

    Univerzitet za medicinu i farmaciju „Viktor Babeš” iz Temišvara, u partnerstvu sa Opštom bolnicom „Đorđe Joanović” iz Zrenjanina, pokrenuo je projekat HEPASKIN, posvećen povećanju pristupa uslugama prevencije, dijagnostike i lečenja obolelih od raka jetre i kože. Projekat se odnosi na broj od 4.000 pacijenata iz prekograničnog područja Rumunije i Srbije kroz skrining na rak kože i jetre (1.500 pacijenata će biti ispitano na rak kože i 1.000 na rak jetre); rana dijagnoza i lečenje (dijagnostikovani pacijenti će imati koristi od odgovarajućeg hirurškog lečenja); unapređenje medicinske infrastrukture nabavkom savremene opreme, uključujući najsavremenije ultrazvučne aparate i aparate za laparoskopsku hirurgiju i resekciju jetre. Takođe, povećaće se kapacitet medicinskog osoblja (40 pružalaca medicinskih usluga će učestvovati na obukama iz dermatologije, hirurgije, plastične hirurgije i gastroenterologije) i biće stvorena dva regionalna registra za praćenje pacijenata sa karcinomom jetre i kože. Ukupna vrednost projekta je 2,04 miliona evra, od čega je ukupna vrednost bespovratne pomoći Evropske unije 1,73 miliona evra.
    Ambasada Rumunije u Srbiji je, u okviru obeležavanja Meseca frankofonije, zajedno sa Rumunskim kulturnim institutom i Francuskim institutom u Srbiji, pozvala publiku da pogleda dva rumunska filma u Jugoslovenskoj kinoteci: „Voda i taban“ (2024, Mirče Gerasea i Lućana Mirkua), biće prikazan 10 marta i ,,Nova godina koja nije bila (2024, Bogdana Murešana) koji će biti prikazan 12. marta. Oba filma su na rumunskom titlovana na srpskom jeziku. „Voda i taban” je dokumentarni film o pokušaju devetorice zaljubljenika u sport da za 25 dana pređu Via Transilvaniku (putu od 1.400 kilometara od manastira Putna do Apolodorovog mosta na Dunavu). „Nova godina koja nije bila“ je tragikomedija koja istražuje aspekte života u komunizmu, prikazujući obične ljude koji su uhvaćeni u vrtlog sistema, očajnički pokušavajući da pobegnu pre nego što budu slomljeni.

    Povodom Međunarodnog dana žena, Viorel Ardeleanu, ambasador Rumunije i rukovodstvo Rumunsko-crnogorskog udruženja u Podgorici predstavili su rumunsku legendu o marcišoru i naučili učenike škole „21 maj“ u Osnovnoj kako da naprave šareni marcišor i druge tradicionalne rumunske poklone za svoje majke. Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Viorel Ardeleanu posetio je i školu „JU Srednja stručna škola“ na Cetinju. Ambasador i prof. Milica Rajković govorili su učenicima o marcišoru kao simbolu proleća. Ovom prilikom učenicima su podeljene narukvice koje, kako se verovalo u davna vremena, mogu da udalje od zla tokom cele godine. Učesnici su bili zainteresovani za rumunske običaje, kulturu, jezik i obrazovanje. Saznali su dosta zanimljivih detalja, između ostalog, da je mitropolit Makarije doneo štampariju sa Cetinja u Trgovište gde je štampao prvu knjigu „Oktoih“. Kralj Nikola I i kralj Karol I bili su najbolji prijatelji i zbog smrti rumunskog kralja, kralj Nikola je na Cetinju proglasio 7 dana žalosti. Mnoge reči i toponimi su slični u našim jezicima, kao i kulturne vrednosti, mentalitet ili gastronomija, naglasio je Ambasador Rumunije tokom susreta sa učenicima.

  • NATO ima spremne scenarije (11.03.2025)

    NATO ima spremne scenarije (11.03.2025)

    Kao što je poznato, NATO je osnovan, nekoliko godina nakon slamanja nacizma, da stavi Nemce na kolena, Sovjete van Evrope, a Amerikance unutar. Tri četvrtine veka kasnije, formula je postala nepouzdana. Postsovjetska Rusija je povratila svoju agresiju, ubilačko ludilo i teritorijalni apetit. A Sjedinjene Države, pod novom republikanskom administracijom, na čelu sa predsednikom Donaldom Trampom, deluju se sve manje zainteresovane da garantuju bezbednost Evrope kojoj zameraju da ne ulaže dovoljno u sopstvenu odbranu. Ovakvi događaji stvaraju uznemirenost, posebno na istočnom krilu Severnoatlantske alijanse, u zemljama koje se graniče ili direktno sa Rusijom ili sa Ukrajinom.
    To je slučaj i sa Rumunijom, koja sa Ukrajinom deli skoro 650 kilometara granice. U ohrabrujućoj poruci sunarodnicima, vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan potvrdio je da NATO ima pripremljene vojne scenarije za svaku bezbednosnu situaciju koja bi pogodila zemlje članice, uključujući i one na istočnom krilu. „Postoje strateški planovi koje je osmislio NATO, uključujući i rumunsku vojsku“, rekao je Boložan. On je podsetio da je Francuska određena kao okvirna država za odbranu Rumunije i da ovde ima trupe. „Pitanje koje se nameće jeste ili povećanje doprinosa evropskih zemalja sa sadašnjim bezbednosnim aranžmanom, što znači da neće biti nekih značajnih promena, ili, u drugoj hipotezi, preuzimanje dodatne odgovornosti evropskih zemalja, a ne samo onih u Evropskoj uniji“, rekao je privremeni predsednik.

    Ilije Boložan, kaže da „Evropa ne može da obezbedi svoju odbranu bez podrške Sjedinjenih Američkih Država“. Izjave Ilieja Boložana dolaze nakon što su izvori iz NATO-a, koje citira dopisnik Radio Rumunije u Briselu, rekli da bi Sjedinjene Države mogle da povuku deo svoje vojske raspoređene u Evropi već ove godine. Taj potez, dodaju isti izvori, nema za cilj da dovede u pitanje samu Alijansu, već bi bio podsticaj za Evropljane da preuzmu više zalaganja za odvraćanje i odbranu.

    Vašington trenutno ima oko 160.000 vojnog osoblja raspoređenog van Sjedinjenih Država, a većina njih, oko 35.000, nalazi se u Nemačkoj. Kako prenose mediji, i zbog neizvesnosti koju je stvorila Trampova administracija, velike grupe u Evropskom parlamentu pripremaju dokument u kome će tražiti da Unija promoviše stvaranje evropskog stuba u okviru NATO-a, koji bi delovao autonomno, kad god je to potrebno. To bi takođe moglo uključiti Ujedinjeno Kraljevstvo, Tursku, Norvešku i Island, države koje nisu u Evropskoj uniji, ali su članice NATO-a.

  • Bez novih poreza u 2025

    Bez novih poreza u 2025

    Trenutna strategija Ministarstva finansija u Bukureštu je da nametne mesečna i kvartalna ograničenja na rashode javnih institucija, kako bi se poštovao cilj budžetskog deficita od 7%. Pojašnjenje je izneo resorni ministar Tancoš Barna u emisiji na TVR Info u kojoj je objasnio da je to težak, ali neophodan posao. Ministar je priznao da postoji pritisak institucija da se odvoje veća finansijska sredstva, ali je insistirao da je održavanje budžetskog balansa od suštinskog značaja. U tom kontekstu, on je poslao jasnu poruku, čime je eliminisao spekulacije u vezi sa uvođenjem novih poreza ili dodatnih taksi u Rumuniji: „Ako zadržimo ovaj trend, imamo sve šanse da nam ne bude potreban nikakav drugi novi poreski plan. Ne, apsolutno ne“, kaže ministar.

    Tancoš Barna je naveo i da je februar bio „prihvatljiv” mesec u pogledu državnih prihoda, ali je neophodno da se taj trend zadrži tokom cele godine. „Put je dug, imamo još 10 meseci, ali ako zadržimo ovaj trend, imamo sve šanse da nam dodatne fiskalne mere ne budu potrebne“, dodao je on. Tancoš Barna je nedavno, na jednom događaju, razgovarao sa predstavnicima sektora finansija, industrije, zdravstva, građevinarstva, cirkularne privrede i sektora životne sredine i automobila o najvažnijim temama za obezbeđivanje makroekonomske ravnoteže, jačanje otpornosti i povećanje konkurentnosti. On je ovom prilikom naveo da će propisi koji se tiču “poreza na stubove”, uvedene na posebne građevine, biti objavljeni poslednje nedelje marta. Proces izrade normi je već u toku, a do kraja meseca će svaki privredni sektor biti pozvan na razgovore, kaže ministar.

    Koraci su u skladu sa Pravilnikom o fiskalno-budžetskim merama usvojenim krajem prošle godine, koji uključuje i takozvani „porez na stub“, odnosno obračun poreza od 1% na vrednost posebnih građevina koje postoje u imovini poreskih obveznika, sa izuzetkom objekata za koje se već plaća porez na zgrade. Novim porezom obuhvaćeni su i objekti u industrijskim, naučnim i tehnološkim parkovima, koji, prema zakonu, nemaju pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na zgrade. „Razumem zabrinutost nekih kompanija, ali većina kompanija već plaća porez na zgrade, proizvodne hale i drugu imovinu koja ostvaruje poslovanje. Normalno je da se vodi računa o tim specijalnim konstrukcijama koje su praktično telo posla“, smatra ministar. Procenjuje se da iako bi neke kompanije mogle pokušati da troškove novog poreza prebace na potrošače, uticaj neće biti značajan u poređenju sa povećanjem porez na dodatu vrednost.

  • Opasnost od požara (10.03.2025)

    Opasnost od požara (10.03.2025)

    Veliki požari vegetacije poslednjih dana, koji su zahvatili veliko područje Rumunije, doveli su do smrti i povreda nekoliko osoba. Od početka meseca, izbilo je desetine pozara a vatra se, u nekim delovima, približila i domovima ljudi. Pozar je ugasilo vise ekipa vatrogasaca. Vatrogascima su u gašenju požara, od kojih neki na teško dostupnim mestima, pomogli zaposleni u drugim strukturama. Bili su uključeni u velike intervencije na desetinama lokaliteta u sedam okruga. Intervenisali su, uz vatrogasce, gorska sluzba, kao i piloti Ministarstva unutrasnjih poslova i Ministarstva odbrane. Dva helikoptera Black Havk Generalnog vazduhoplovnog inspektorata izveli su desetine lansiranja u kojima su bacili više od 77 tona vode za gašenje požara, a drugi helikopter je izvršio izviđačku misiju. Istovremeno, spartanski avion Ministarstva odbrane je delovao kao podrška interventnim snagama, na gašenju požara. Nadležni pozivaju na odgovornost i poručuju gradjanima da prestanu sa paljenjem biljaka na poljoprivrednim zemljištima. Istovremeno, nadležni upozoravaju da je situacija ozbiljna: u januaru je izgorelo 650 hektara, prošlog meseca još 4.400 hektara, a ovog meseca, samo u prvih osam dana, izgorelo je 4.600 hektara. Za samo tri dana bilo je više od 300 požara. Prema rečima šefa Odeljenja za vanredne situacije, Raeda Arafata, za ova razaranja su krivi samo ljudi. On je objasnio da šumski požari nisu izbili zbog meteoroloških pojava, Raed Arafat: „Jasno je, u ovom trenutku ne možemo kriviti ove požare šumske vegetacije zbog povišenih temperatura, zbog munja. Možemo ih pripisati samo namernim radnjama nekih ljudi, koji su ili navikli da to rade već duže vreme, ili neki to namerno rade samo da bi pokušali da raskrče njive ili zapale prostor gde ima suvog rastinja, zbog čega većinu njih smatramo rezultatom namernih radnji’’. S druge strane, Raed Arafat je apelovao na lokalne vlasti da ljudima objasne opasnost od šumskih požara, uključujući i uz pomoć sveštenika. Njihova prevencija ne samo da štiti prirodu, već doprinosi i bezbednosti zajednice, kažu nadležni. Vojni vatrogasci podsećaju građane da je paljenje suvog rastinja zakonom zabranjeno. Nepoštovanje zakonskih odredbi predstavlja prekršaj i kažnjava se novčanom kaznom do 15.000 leja (oko 3.000 evra) za fizička lica i do 100.000 leja (oko 20.000 evra) za pravna lica. Pored toga, farmeri koji se ne pridržavaju zabrane spaljivanja mogu izgubiti direktna ili godišnja plaćanja na koja imaju pravo. U nekim slučajevima, oni mogu biti isključeni iz finansijske podrške jednu ili više uzastopnih godina.

  • Vesti – 10.03.2025

    Vesti – 10.03.2025

    Nezavisni Kalin Đorđesku saopštio je da je podneo žalbu Ustavnom sudu na jučerašnju odluku Centralnog izbornog biroa da odbije njegovu kandidaturu na predsedničkim izborima u maju. U odgovoru na zahtev, rektor Nacionalne škole za političke i administrativne studije Remus Prikopi je zauzvrat podneo memorandum u kome traži od Ustavnog suda Rumunije da zadrži rešenje o odbijanju kandidature Kalina Đorđeskua, uz obrazloženje da je njena registracija u suprotnosti sa ustavnim odredbama. Takođe danas, Ustavnom sudu je podnet prigovor na kandidaturu Nikušora Dana za predsednika. Sud je najavio da će sve do sada podnete žalbe razmatrati sutra, sa početkom u 17.00 časova. Onaj koji je Ustavnom sudu predao osporavanje odluke Centralnog izbornog biroa da odbije kandidaturu Kalina Đorđeskua bio je lider opozicione stranke Alijansa za ujedinjenje Rumuna Đorđe Simion. On je precizirao da Centralni izborni biro nema ovlašćenja da meritorno odbije podnetu kandidaturu i optužio instituciju da je izvršila zloupotrebu. Simion je apelovao na pristalice Kalina Đorđeskua da ne pribegavaju nasilju ako nastave da protestuju protiv odluka Centralnog izbornog biroa.

    Rukovodstvo partije REPER, u vanparlamentarnoj opoziciji, podnela je u ponedeljak krivičnu prijavu za dela javnog podstrekivanja i nasilja u kontekstu dešavanja od nedelje noć u sedištu Centralnog izbornog biroa. Prijava se odnosi na izjave predsednika Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR, populističke, ultranacionalističke parlamentarne opozicije) Đorđa Simiona, plaćenika Horacija Potre i bivšeg predsedničkog kandidata, proruskog i antizapadnog ekstremiste Kalina Đorđeskua. Oni su svojim porukama podsticali nasilje protiv državnih organa, što je direktno rezultiralo vandalskim aktima i agresijom na policiju u centru prestonice, smatra REPER. I Nacionalna liberalna partija (PNL), iz vladajuće koalicije, oštro je osudila i odbacila svaki oblik nasilja u javnom ili privatnom životu. Preko 500 ljudi identifikovano je u zoni nasilnog protesta u nedelju uveče kod sedišta Centralnog izbornog biroa, a na osnovu operativnih snimaka i snimaka iz javnog prostora biće identifikovana i procesuirana lica koja su počinila krivična dela, saopštila je Žandarmerija prestonica. Usled nereda 13 žandarma je povređeno i prebačeno u bolnicu, a četvorica su i dalje hospitalizovana. Demonstranti, pristalice Kalina Đorđeskua, takođe su izazvali i uništenja imovine. Neredi su izbili nakon što je Centralni izborni biro odbacio kandidaturu Đorđeskua na predsedničkim izborima u maju. Centralni izborni biro se pozvao na odluku Ustavnog suda o poništavanju predsedničkih izbora krajem prošle godine, navodeći da kandidatura Đorđeskua ne ispunjava uslove zakonitosti jer je nepoštovanjem izborne procedure prekršio samu obavezu odbrane demokratije koja se zasniva na pravičnom, poštenom i nepristrasnom biračkom pravu.

    Rumunska žandarmerija obavešta da se na više profila na društvenim mrežama TikTok i Fejsbuk odvija kampanja dezinformisanja po pitanju sinoćnih incidenata tokom protesta u centru Bukurešta. Poruke s lažnim informacijama oko kojih je izgrađena ova kampanja govore o tome da su žandarmi tukli žene, da su koristili gumene metke i granata sa suzavcem, da su doveli agitatore da bi izazvali nerede, da su tukli ljude u metrou, da su koristili dronove da bi lansirali granate sa suzavcem. Žandarmerija izjavljuje da su sve ove informacije lažne, i da imaju za cilj manipulaciju građana da bi izazvali druge nerede.

    Vojni vatrogasci, zajedno sa zaposlenima šumarskih okruga i ekipama Dobrovoljnih hitnih službi, uz vazdušnu podršku aviona Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva narodne odbrane, intervenišu na ograničavanju više požara vegetacije na preko 20 lokaliteta u Rumuniji. Dve osobe su poginule, a druge su povređene. Na pojedinim područjima intervencije vatrogasaca bile su izuzetno otežane, zbog strmog i neravnog terena, koji je onemogućio pristup vatrogasnim vozilima. Nadležni podsećaju građane da je paljenje suvog rastinja zakonom zabranjeno, a ko se ne bude pridržavao ovih zakonskih odredbi rizikuju oštre sankcije. Poslednjih dana izrečene su novčane kazne i pokrenuto nekoliko krivičnih dela. S druge strane, nadležni pozivaju građane da poštuju norme zaštite životne sredine i usvoje alternativne metode sanacije zemljišta, bez upotrebe otvorene vatre.

    Rumunsko ministarstvo finansija najavljuje da ove godine neće menjati propise u vezi sa porezima i dažbinama, ali da ne isključuje izmene tamo gde su potrebna poboljšanja u njihovoj primeni. Državni sekretar Alin Marijus Andriješ kaže da svaka takva izmena zakona treba da se izvrši nakon konsultacija sa svim zainteresovanim stranama. Glavni cilj ove godine je fiskalna konsolidacija, da se poveća poverenje partnera, uključujući međunarodne rejting agencije i Evropske komisije – tvrdi zvaničnik.

  • Evropsko zlato za rumunsku atletiku (10.03.2025)

    Evropsko zlato za rumunsku atletiku (10.03.2025)

    Svake dve godine, u rano proleće održava se dvoransko Evropsko prvenstvo u atletici. Na šampionatu Starog kontinenta imamo priliku da vidimo nove talente koji se pojavljuju na međunarodnom nivou i njihove potencijale. Tako je slika koju nam je donelo nedavno završeno dvoransko Evropsko prvenstvo u holandskom Apeldornu, bila iznenađujuće prijatna za pristalice rumunske atletike.
    Rumunska delegacija takmičenje je završila sa dve medalje: zlato u muškoj konkurenciji u bacanju kugle, Andrei Rareš Toader i srebro u troskoku, atletičarka Diana Jon. Bio je to najbolji plasman rumunskih atletičara na kontinentalnom atletskom takmičenju u dvorani poslednjih godina. Nakon 8 godina bez medalja, od izdanja 2015, rumunski atletičari su se ponovo popeli na tron tek 2023. godine, kada je u Istanbulu Klaudija Bobočea osvojila srebro na 1500 metara, a Gabrijel Bitan u skoku u dalj bronzanu medalju.
    Međutim, Rumunija nije osvojila titulu prvaka Evrope na dvoranskom prvenstvu 20 godina, odnosno od 2005 godine, kada je Elena Buhajanu osvojila zlato u Madridu, na 1500 metara.
    Pre takmičenja, nade rumunskih stručnjaka bile su ograničene. Cilj koji je postavio Atletski savez Bukurešta bio je plasman između 4. i 6. mesta i dve kvalifikacije u finalu.
    U intervjuu za novinarsku agenciju i Agerpres, Oana Pantelimon, trener reprezentacije, istakla je šanse Andreja Rareša Toadera, koji je imao odličnu debitantsku sezonu. U nedelju je to i potvrdio. Rumunski atletičar Andrej Rareš Toader plasirao se u finale posto je u kvalifikacijama zauzeo 4. mesto, hicem od 20 metara i 59 centimetara.
    Medjutim, u finalu, bacio je kuglu na 21 metar i 27 centimetara, 23 centimetra bolje od drugoplasiranog Šveđanina Viktora Petersona. Štaviše, rezultat predstavlja novi nacionalni rekord Rumunije.
    Dajana Ana Marija Jon donela je prvu medalju Rumuniji, osvojivši srebro u troskoku u Apeldornu u petak. Sa rezultatom 14 metara i 31 centimetar ostvarila je najvažniji učinak u dosadašnjoj karijeri. Zlato je pripalo španskoj atletičarki Ani Peleteiro – Kompaore, koja je skočila šest centimetara više od Dajane. Bronzanu medalju osvojila je Seni Salminen iz Finske sa 13 metara i 99 centimetara. Treba napomenuti da se Dajana Jon plasirala u finale sa 7. mesta u kvalifikacijama. Sledi Svetsko atletsko prvenstvo u dvorani u kineskom Nanđingu, koje će se održati od 21. do 23. marta. Takmičenje je trebalo da se održi 2020. godine, ali je zbog pandemije odloženo tri godine zaredom.