Predsednik Rumunije Klaus Johanis najoštrije osuđuje oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu. Ovo ponašanje Ruske Federacije, koje sledi nakon nezakonitog priznanja nezavisnosti“ samoproglašenih separatističkih republika Donjeck i Lugansk koje su deo Ukrajine, predstavlja dalje flagrantno kršenje principa međunarodnog prava, a naročito suveraniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, nepovredivost granica ove države, odnosno principa nepribegavanja upotrebi sile u međunarodnim odnosima – rekao je šef rumunske države, kako se navodi u saopštenju Predsedničke administracije.
Rumunija, zajedno sa celokupnom demokratskom međunarodnom zajednicom, dodaje predsednik Johanis, oštro odbacuje takvo neodgovorno ponašanje, koje podriva temelje međunarodnih odnosa i sam sadašnji poredak međunarodnog prava. Premijer Nikolaje Čuka takođe osuđuje odluku Ruske Federacije da izvrši invaziju na teritoriju Ukrajine, koju smatra nelegalnim aktom agresije“ i potvrđuje solidarnost bukureštanske vlasti sa ukrajinskom vladom. Premijer je ponovio da Rumunija ima sve garancije bezbednosti i solidarnosti koje se zasnivaju na statusu države članice NATO-a i apeluje na smirenost među rumunskim građanima.
Sve parlamentarne stranke u Bukureštu, kako u vladinoj koaliciji Socijaldemokratske partije (PSD), Nacionalne liberalne stranke (PNL) i Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji (UDMR), tako i opozicione Unija Spasite Rumuniju (USR) i Alijansa za Ujedinjenje Rumuna (AUR), takođe su osudile rusku vojnu agresiju u Ukrajini. Ministar odbrane Vasile Danku izjavio je da je Rumunija spremna da primi više od 500.000 izbeglica iz Ukrajine, u slučaju oružanog napada. Postoji plan u vezi sa tim koji je pripremljen u svim većim gradovima, a postoje i područja u blizini granica“ – objasnio je ministar.
Više od 600 kilometara granice deli Rumuniju od susedne Ukrajine. Tamošnja rumunska zajednica broji preko 400.000 ljudi, od kojih većina živi u severnoj Bukovini, severnoj i južnoj Basarabiji i u regionu Herca, rumunskim teritorijama koje je aneksirao bivši staljinistički Sovjetski Savez 1940. godine i koje je preuzela Ukrajina, kao država naslednica 1991. godine, nakon raspada SSSR-a.
Kancelarije širom civilizovanog sveta reagovale su sa čuđenjem i ogorčanjem na novi rat izazvan onim što analitičari nazivaju megalomanijom kod lidera Kremlja, Vladimira Putina. Za generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga ovo je nepromišljen i ničim izazvan napad koji je ugrozio bezbroj života. Američki i evropski partneri Kijeva su jednoglasno osudili novu rusku agresiju i ponovili su svoju podršku nezavisnosti, suveranitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.