Prema rezultatima sondaže agencije KURS, napravljene izmedju 6. i 22. avgusta, kandidat Socijaldemokratske partije (PSD) za predsedničku dužnost Marčel Čolaku i lider Nacionalne liberalne partije (PNL) Nikolaje Čuka boriće se u drugom krugu izbora za dužnost šefa rumunske države. Na prvom mestu po broju glasova ispitanika nalazi se kandidat Socijaldemokratske partije sa 32%, na drugom mestu je lider liberala sa 19%, na trećem sa 15% je Mirča Džoana, aktuelni zamenik generalnog sekretara Severnoatlanskog saveza, koji će se najverovatnije kandidovati kao nestranački kandidat, na četvrtom je nacionalista Djordje Simion, predsednik Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) sa 14% glasova. Gospodje koje su najavile kandidature za najvišu državnu funkciju, Elena Laskoni, predsednica Alijanse ujedinjene desnice, osvojila bi 11% glasova a kontroverzna Dijana Šošoaka, liderka partije SOS 5% Podsećamo, prvi krug predsedničkih izbora u Rumuniji održaće se 24. novembra, drugi 8. decembra, a parlamentarni 1. decembra za Nacionalni dan Rumunije. Predizborna kampanja za Parlament Rumunije startuje 1. novembra i završava se 30. novembra. Rumuni sa pravom glasa mogu da glasaju 1. decembra od 7 do 21 čas po lokalnom vremenu, a u dijaspori 30. decembra od 7 časova do 1. decembra u 21 čas. Prema sondaži agencije KURS dve stranke bi mogle da osvoje više glasova od sopstvenih predsedničkih kandidata. Socijaldemokratska partija osvojila bi 34%, Nacionalna liberalna partija 24%, Alijansa za ujedinjenje Rumuna 14%, Alijansa ujedinjene desnice 12%, SOS Rumunija 5% i Demokratski savez Madjara u Rumuniji (UDMR) 5%. Ako se do zime neće dogoditi veća iznenadjenja, u vladajuću koaliciju mogle bi da udju stranke koje čine sadašnju koaliciju, Socijaldemokratska i Liberalna, koje i danas imaju solidnu večinu u Parlamentu Rumunije. Izbornu trku za predsedničku dužnost dominiraće poznate lićnosti, sa napomenon da, ako bi sadašnji premijer Marčel Čolaku izašao kao pobednik, postao bi prvi socijaldemokratski predsednik Rumunije u poslednje dve decenije. Ako bi pobedu odneo Nikolaje Čuka, sadašnji predsednik Senata, preuzeo bi štafetu od liberala Klausa Johanisa. Drugim rečima za obe stranke ulog je ogroman. I na kraju recimo da su ove godine u Rumuniji u junu održani evroparlamentarni i lokalni izbori.
Tag: predsednički izbori
-
Kalendar predsedničkih i parlamentarnih izbora
Nakon dugih debata, koalicija Socijaldemokratske stranke i Nacionalne liberalne partije (PSD-PNL) utvrdila je da će se prvi krug predsedničkih izbora održati 24. novembra, a drugi 8. decembra. Između njih, parlamentarni izbori su zakazani za 1. decembar. Premijer Marčel Čolaku rekao je da sporazum između dve vladajuće stranke poštuje zaključke konsultacija koje je početkom nedelje imao sa političkim formacijama, od kojih se većina opredelila za organizovanje izbora na vreme. Marčel Čolaku:
„Zaključili smo sporazum sa partnerima u vladi u vezi sa izbornim kalendarom, kojim bi se poštovali principi o kojima se razgovaralo tokom konsultacija sa političkim formacijama zastupljenim u Parlamentu. Odredili smo da se predsednički izbori održe 24. novembra, prvi krug, 8. decembra drugi krug, a parlamentarni 1. decembra. Tako možemo da usvojimo odluku Vlade kojom potvrđujemo izborni kalendar i zaključimo ovu temu“.
Sa svoje strane, lider Nacionalne liberalne partije (PNL) Nikolaje Čuka je naglasio da je uzeta u obzir i činjenica da stranke nisu htele da spoje dva glasanja. Nikolaje Čuka:
„Iz razgovora koje smo vodili, političke stranke su rekle da nema problema ako se izbori održe 1. decembra. Onda je to naš državni praznik, može ujedno biti i proslava demokratije. U ovom trenutku, imajući u vidu sve ove rasprave i analizu zakonskih odredbi, pokazalo se da je to kalendar koji će danas biti usvojen odlukom Vlade“.
Nikolaje Čuka je rekao i da ne misli da će 1. decembra biti slab odziv birača i ponovo je naveo da će Nacionalna liberalna stranka (PNL) i Socijaldemokratska stranka (PSD) imati svoje kandidate na predsedničkim izborima.
Iz opozicije, nova liderka Unije spasimo Rumuniju (USR), Elena Laskoni, pozdravlja dogovor Socijaldemokratske stranke (PSD) i Nacionalne liberalne stranke (PNL) oko kalendara predsedničkih i parlamentarnih izbora, ali tvrdi da se dve stranke moraju fokusirati na probleme ekonomije, obrazovanja i zdravstva. Istovremeno, ona poručuje formacijama desnog centra da se pridruže predsedničkom projektu Unije spasimo Rumuniju (USR). S druge strane, lider partije Snaga desnice Ludovik Orban smatra da odluka vladajuće koalicije predstavljala „novi pokušaj da se ozbiljno naruše rezultati izbora”. Odluku Socijaldemokratske stranke (PSD) i Nacionalne liberalne stranke (PNL) kritikuje i Alijansa za Ujedinjenje Rumuna (AUR) i smatra da su promenili datume predsedničkih i parlamentarnih izbora „iz straha od Đorđa Simiona (predsednika AUR – n.red.) i Alijanse za Ujedinjenje Rumuna (AUR)”.
Prvobitno su Nacionalna liberalna stranka (PNL) i Socijaldemokratska stranka (PSD) dogovorili mesec septembar za predsedničke izbore, varijantu koju su podržale socijaldemokrate. Međutim, Nacionalna liberalna stranka (PNL) se predomislila i zatražila je da se glasanje održi u novembru. Dve stranke nisu uspele da postignu dogovor, što je nedavno izazvalo međusobne napade bez presedana od formiranja vladajuće koalicije. Podsećamo da su 9. juna održani i evroparlamentarni i lokalni izbori.
-
Vesti – 03.07.2024
Projekat blokova 3 i 4 nuklearne elektrane Černavoda (jugoistočna Rumunija) dobio je pozitivni odgovor od Evropske komisije u pogledu tehničkih i nuklearnih bezbednosnih aspekata – saopštava Ministarstvo energetike iz Bukurešta. Projekat sprovodi kompanija EnergoNuclear, u potpunom vlasništvu Nacionalnog udruženja Nuklearelektrika. Prema Ugovoru Euratom, oni koji sprovede nuklearne projekate imaju obavezu da unapred podnesu investicione projekte Evropskoj komisiji i pokažu svoju usklađenost sa najvišim standardima nuklearne bezbednosti. Rumunija je poslala obaveštenje u maju prošle godine, a stav izvršne vlasti zajednice je, prema Ministarstvu energetike, rezultat detaljnih analiza.
Parlamentarna skupština Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju zaključila je svoje sastanke koji su se odvijali ovih dana u Bukureštu. Usvojena je konačna deklaracija koja uključuje rezolucije unutrašnjih komisija, uključujući i onu u vezi sa pogoršanjem stanja ljudskih prava u pridnjestrovskom separatističkom regionu Republike Moldavije. Druga važna tema o kojoj se raspravljalo tokom pet dana sastanka bio je rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine. To je razlog zašto delegacije Rusije i delegacije Belorusije nisu bile prisutne na ovogodišnjem sastanku, objasnila je rumunska ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku. Sve dok Rusija ne zaustavi ovu neopravdanu agresiju na suverenu državu, ova organizacija, uključujući i njenu parlamentarnu skupštinu, ne može normalno da nastavi sa radom i ostaje forum na kome Rusija odgovara za kršenje međunarodnog prava, naglasila je Odobesku.
Člana rumunske ambasade u Rusiji moskovska administracija proglasila je personom non grata. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova prenosi da je ta mera „odgovor na prethodnu nemotivisanu odluku rumunske strane da proglasi personu non grata diplomatu ruske ambasade u Bukureštu”. Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije potvrdilo je da je ambasador naše zemlje u Moskvi Kristijan Istrate pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Rusije gde mu je uručeno ovo obaveštenje. Bukurešt ceni da je odluka ruskog Ministarstva spoljnih poslova „neosnovana” i podseća da je odluka o proterivanju ruskog diplomate, 24. maja, uzeta zbog njegovih aktivnosti koje su u suprotnosti sa odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. godine. Tačnije, dotični diplomata je bio umešan u slučaj špijunaže i izdaje, u kojem se rumunski državljanin tereti da je ruskoj ambasadi davao informacije vojnog karaktera i fotografije borbene opreme prikupljene sa rumunskih ili NATO vojnih ciljeva u okrugu Tulča. Strane diplomate uživaju imunitet, a odluka o proterivanju je najteža mera koju država može da preduzme.
Kalendar predsedničkih i parlamentarnih izbora u Rumuniji mogao bi da bude utvrđen u četvrtak, kada je zakazan novi sastanak vladajuće koalicije Socijaldemokratske stranke i Nacionalne liberalne partije (PSD-PNL). Sastanak je dogovoren nakon razgovora koje je socijaldemokratski premijer Marčel Čolaku dva dana vodio sa glavnim političkim konkurentima. Većina delegacija je tražila da se predsednički izbori održe u zakonskom roku, do kraja godine, i da ne budu spojeni sa parlamentarnim izborima. S druge strane, jedni su se složili da bi prvi krug predsedničkih izbora trebalo da se održi istovremeno sa parlamentarnim, bilo 1. ili 8. decembra, a drugi krug da se održi 15. ili 22. decembra. U martu su se liberali i socijaldemokrate dogovorili da predsednički izbori budu u septembru, a parlamentarni u decembru.
Rumunski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Florin-Jonuc Barbu boravi u sredu i četvrtak u zvaničnoj poseti Saudijskoj Arabiji. Program posete obuhvata sastanke na visokom nivou sa saudijskim vlastima, sa predstavnicima poslovnog okruženja, kao i terenske posete. Za 4. jul planirano je potpisivanje Memoranduma o razumevanju između Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Rumunije i Ministarstva životne sredine, voda i poljoprivrede Kraljevine Saudijske Arabije u vezi sa saradnjom u oblasti poljoprivrede.
Rumunska nacionalna kompanija za vazdušni saobraćaj TAROM potpisala je ugovor o lizingu za kupovinu dva aviona tipa Boing 737. Dva aviona će biti isporučena u periodu od decembra 2025. do januara 2026. godine. Iz kompanije poručuju da će novi avioni omogućiti pružanje kvalitetnih usluga putnicima i značajno smanjenje operativnih troškova. Generalni direktor Kostin Jordake izjavio je da je modernizacija flote ključni element za poboljšanje komercijalnih performansi i perspektive rasta avioprevoznika. Nabavka aviona deo je plana oporavka kompanije i bio je osnovni uslov za odobrenje državne pomoći od strane Evropske komisije. TAROM je u vlasništvu rumunske države, ima preko 50 sopstvenih letova do destinacija ili ih opslužuju partneri i ima flotu od 18 aviona.
U Rumuniji 6 od 10 kompanija procenjuju povećanje prihoda ove godine – pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja o kvalitetu investicionog ambijenta u zemlji, koje su predstavili predstavnici Američke privredne komore u Bukureštu. Kažu da među javnim politikama kojima treba dati prioritet su ulaganja u infrastrukturu, ubrzanje digitalizacije javne uprave, povećanje kvaliteta obrazovnog sistema i veće korišćenje dostupnih evropskih fondova.
Odeljenje za Rumune u rasejanju (DRP) počelo je 15. izdanje programa kampa „ARC“, gde se očekuje oko 6.500 učesnika, dece i mladih iz dijaspore i istorijskih zajednica, zajedno sa pratiocima, nastavnicima i volonterima iz Rumunije i inostranstva. Ovogodišnji kampovi će se održavati istovremeno, u nizu od po sedam dana, između jula i septembra, na lokacijama u okruzima Bistrica-Nasaud, Botošanj, Buzau, Hunedoara i Vranča. Deca i mladi koji žive van granica zemlje učestvovaće nedelju dana u nizu kulturnih, obrazovnih i sportskih aktivnosti organizovanih u okviru kampova, a zajedno sa voditeljima i volonterima uključenim u program, imaće priliku da otkriju deo Rumunije i unaprede veštine komunikacije na rumunskom jeziku. Program je posvećen promovisanju rumunske nacionalne svesti među mladim Rumunima van granica i razvoju bliskih odnosa sa rumunskom državom.
Prvo letnje izdanje Sajma knjiga Gaudeamus Radija Rumunije počelo je u Brašovu na Trgu Saveta (u sredini). Ljubitelji čitanja mogu da biraju između hiljada naslova za sve ukuse i uzraste, pa i za decu, gde je ponuda raznovrsna. Manifestacija se održava do kraja nedelje i deo je „Gaudeamus karavana“, projekta nacionalnog dometa koji je pokrenula i sprovodi javna radio stanica više od dve decenije. Uprkos kiši, naoblačenom nebu i niskoj temperaturi, javnost je u sredu bila u značajnom broju na otvaranju. U odnosu na prethodna izdanja, ovogodišnji sajam u Brašovu odvija se na skoro duplo većoj površini, upravo zbog povećanog interesovanja čitalaca i izlagača. Ulaz je besplatan, a događaj je predstavljen i onlajn, na zvaničnom sajtu gaudeamus.ro.
U Rumuniji na plaži u Konstanci, na obali Crnog mora, u četvrtal počinje 6. izdanje festivala elektronske muzike Neversea. Među pozvanim umetnicima su i kolumbijska superzvezda regetona i latino-popa Maluma, G-Eazy, ali i Nik Karter, bivši član grupe Bekstrit bojs. Jedan od organizatora festivala, Bogdan Doroš, rekao je da je događaj takođe uvršten u međunarodni vrh i da zauzima 23. mesto na globalnom nivou na rang-listi britanskog magazina DJ Magazine. Prošlogodišnjem izdanju, koje je održano od 6. do 9. jula, prisustvovalo je preko 277.000 gledalaca.
Fudbalska reprezentacija Rumunije napustila je Evropsko prvenstvo – EVRO 2024, čiji je domaćin Nemačka, pošto je u utorak uveče u Minhenu, u osmini finala, poražena od reprezentacije Holandije rezultatom 3:0. Rumunija se plasirala u osminu finala sa četiri boda, sa pobedničke pozicije Grupe E, pošto je pobedila Ukrajinu sa 3-0, izgubila od Belgije 0-2 i remizirala sa Slovačkom 1-1. Od Evropskog prvenstva 2000. godine Rumunija nije stigla do nokaut faze završnog kontinentalnog ili svetskog turnira i ovo je bio prvi put u istoriji da je osvojila grupu.
-
Vesti – 01.07.2024
U sedištu Vlade nastavljaju se konsultacije rumunskog premijera Marčela Čolakua sa političkim partijama u vezi sa kalendarom predsedničkih izbora. Prvi su bili predstavnici Unije Spasimo Rumuniju (USR), iz opozicije. Predsednica formacije Elena Laskoni je na izlazu izjavila da Unija Spasimo Rumuniju (USR) želi da organizuje izbore u zakonskom roku. Usledila je delegacija Alijanse za Ujedinjenje Rumuna (AUR), koju je predvodio Đorđe Simion. On je rekao da je njegova stranka spremna za predsedničke izbore 15. septembra, što je, više puta, najavljivao šef izvršne vlasti u javnom prostoru. Demolkratski savez Mađara iz Rumunije (UDMR) ih želi u oktobru, a članovi SOS-a u novembru. Razgovori se odvijaju u pozadini nesporazuma oko datuma predsedničkih izbora u vladajućoj koaliciji Socijaldemokratske stranke i Nacionalne liberalne partije (PSD – PNL). Na sastanku održanom uporedo sa vladinim raspravama, rukovodstvo Nacionalne liberalne partije (PNL) jednoglasno je odlučilo da se predsednički izbori održe na vreme, u novembru. Podsećamo da su ove godine u Rumuniji, pored predsedničkih, za decembar zakazani i parlamentarni izbori.
U Bukureštu se održava sastanak Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju. Glavna tema razgovora je „Parlamentarna perspektiva o ulozi OEBS-a u aktuelnoj bezbednosnoj arhitekturi“. Trideset i prva sednica parlamenta OEBS-a predstavlja događaj od velikog geopolitičkog značaja, smatra predsednik delegacije rumunskog parlamenta pri OEBS-u Dan Barna. Prema njegovim rečima, događaj je priznanje uloge koju Rumunija ima u aktuelnom regionalnom kontekstu rata u Ukrajini i evoluciji evropske bezbednosti u svim zemljama OEBS-a. Rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine jedna je od glavnih tema na dnevnom redu sastanka, rekao je Barna. Više od 250 parlamentaraca koji su ovih dana došli u Bukurešt razgovaraju i o temama koje se odnose na ekonomski razvoj, ravnopravnu uključenost žena i muškaraca u politički život ili uključivanje mladih u donošenje odluka.
Mađarska je na 6 meseci preuzela rotirajuće predsedavanje Savetom Evropske unije sa sedam objavljenih prioriteta, uključujući jačanje konkurentnosti, efikasniju borbu protiv ilegalne imigracije i približavanje Zapadnog Balkana pridruživanju Uniji. Premijer Viktor Orban obećava da će delovati nepristrasno i u punoj lojalnosti prema svim državama članicama, ali istovremeno želi da promoviše svoju viziju Evrope. Odabrao je moto sličan onom bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa: „Učinimo Evropu ponovo velikom!“. Moto sugeriše aktivno i dinamično predsedavanje i takođe simbolizuje da smo „zajedno jači nego odvojeno“, izjavio je u Budimpešti ministar nadležan za evropska pitanja Boka Janoš. Međutim, mađarsko predsedavanje Savetom obećava da će biti komplikovano, jer Mađarska često ima različita mišljenja od drugih evropskih država o mnogim važnim temama. Budimpešta je blokirala korake za vojnu pomoć Ukrajini, protivila se širenju Unije na istok, prema Ukrajini i Republici Moldaviji, bezuspešno pokušala da blokira Pakt o migracijama i suočava se sa procedurama za kršenje principa vladavine prava, primećuju novinske agencije.
Akcize na goriva povećane su, opet, u Rumuniji, od 1. jula. Proračuni stručnjaka pokazuju da će litar benzina poskupeti za oko 0,43 bani, a litar dizela za oko 0,4 bani. Takođe od ponedeljka će se promeniti računi za gas, pošto je Nacionalna regulatorna agencija za energetiku odobrio prosečno povećanje distributivnih tarifa od 19%. Minimalna bruto plata u zemlji povećaće se od 1. jula sa 3.300 na 3.700 leja, prema odluci izvršne vlasti. Tako će zaposleni koji primaju minimalnu zaradu dobiti dodatnih 284 neto leja mesečno. (1 evro = oko 5 leja – n. ur.)
74% Rumuna vidi inflaciju kao glavni razlog zašto će trošiti više u narednih šest meseci, pokazalo je istraživanje koje je objavila revizorska, poreska i konsultantska kuća PwC. Prema istraživanju, većina Rumuna procenjuje da će potrošiti više na hranu, odeću, „uradi sam“ proizvode i putovanja. U kontekstu, 46% odnosno 39% ispitanika navodi da su popusti, a zatim promotivne ponude glavni razlozi zašto se odlučuju za promenu brenda koji kupuju. Na odluku o kupovini posebno utiču reklame na društvenim mrežama, po mišljenju preko 70% anketiranih, slično kao širom sveta. Najpopularnija aplikacija društvenih medija u Rumuniji ostaje Fejsbuk, dok mlađi korisnici preferiraju Instagram i TikTok. Što se tiče kanala prodaje, fizička prodavnica je i dalje popularna, ali i internetske radnje su sve popularnije. Mesečno, 36% rumunskih potrošača kupuje u fizičkim prodavnicama, ali 29% kupuje onlajn putem računara, odnosno 31% putem mobilnog telefona. Istraživanje Glasa potrošača 2024. sprovedeno je na 20.662 potrošača iz 31 zemlje i teritorije, uključujući i Rumuniju.
Nacionalna skupština (Rassemblement national, RN), formacija koju predvodi mladi Džordan Bardela, dospela je na prvo mesto, u nedelju, u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj koji bi mogao da otvori vrata moći ekstremne desnice prvi put posle Drugog svetskog rata, napominje Frans pres. Sa oko 34% glasova, RN i njeni saveznici su ispred levičarske koalicije Novog narodnog fronta, koja je dobio nešto manje od 30% glasova, i tabora predsednika Emanuela Makrona, sa oko 20% glasova. Prve projekcije mandata za buduću Narodnu skupštinu pripisuju RN i njenim saveznicima snažnu relativnu većinu ili čak apsolutnu većinu, na kraju drugog kruga parlamentarnih izbora koji će se održati 7. jula. Šefica ekstremne desnice Mari le Pen izjavila je da su Francuzi nedvosmislenim glasanjem pokazali želju da okrenu stranicu posle sedam godina prezira i destruktivne moći. Levičarski savez Novi narodni front saopštio je da povlači sve svoje trećeplasirane kandidate i pozvao na mobilizaciju za blokiranje ekstremne desnice. Premijer Gabrijel Atal je sa svoje strane rekao da je cilj sprečiti ekstremnu desnicu da ima apsolutnu većinu u drugom krugu, da dominira Narodnom skupštinom i da svojim fatalnim projektom upravlja zemljom.
-
Vesti – 28.06.2024
Odsluženje kazni za ropstvo i trgovinu ljudima više ne može biti suspendovano u Rumuniji, prema zakonu koji je promulgirao predsednik Klaus Johanis. Dokumentom, koji će stupiti na snagu krajem ove nedelje, predviđeno je i povećanje sankcija za ovakva krivična dela, a osuđujuće presude mogu dostići i 15 godina zatvora. Osim toga, zakon sankcioniše sa lišavanjem slobode od 3 do 10 godina proizvodnju, skladištenje, izlaganje, promociju, distribuciju i stavljanje na raspolaganje na bilo koji način pornografskog materijala sa maloletnicima.
Prisutan u Briselu, na sastanku Evropskog saveta, predsednik Rumunije Klaus Johanis istakao je, tokom rasprave o Strateškoj agendi Unije za period 2024-2029, da dokument mora da odražava zajedničku posvećenost nastavku napora ka jačoj Uniji, otpornijoj i uticajnijoj na međunarodnom planu. Rumunski šef države je naglasio da nova Agenda mora da istakne unapređenje politike proširenja, jedinstvo Unije u pogledu podrške Ukrajini i značaj saradnje Evropske unije i NATO-a. U Briselu su evropski lideri odredili i ko će zauzeti glavne funkcije u institucijama Evropske unije. Ursula fon der Lajen, iz Narodne partije, predložena je za predsednicu Komisije, estonska premijerka liberalka Kaja Kalas za šeficu diplomatije, a bivši portugalski premijer Antonio Kosta preuzeće predsedavanje Evropskim savetom.
Bukurešt će, počevši od subote, biti domaćin 31. godišnjeg zasedanja Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju. Tema samita je parlamentarna perspektiva o ulozi OEBS-a u aktuelnoj bezbednosnoj arhitekturi. Učesnici – parlamentarci iz preko 50 država članica Organizacije – usvojiće Deklaraciju iz Bukurešta, dokument koji će sadržati rezolucije generalnih odbora i dodatne rezolucije koje iniciraju članovi Skupštine. Među njima će biti i rezolucija u vezi sa pogoršanjem stanja ljudskih prava rumunskog govornog stanovništca u ruskom govornom području separatističkog regiona Pridnjestrovlje iz Republike Moldavije. Rusija i Belorusija isključene su sa sastanka u Bukureštu.
Rumunski premijer Marčel Čolaku najavio je da će sledeće nedelje pozvati lidere svih političkih partija na konsultacije u vezi sa kalendarom predsedničkih izbora. Saopštenje dolazi u kontekstu da Socijaldemokratska stranka (PSD) i Nacionalna liberalna partija (PNL), stranke koje čine vladajuću koaliciju u Bukureštu, nisu uspele da se dogovore o datumu izbora za najvažniju funkciju u rumunskoj državi. Premijer je želeo da precizira da su ovi razgovori neophodni jer liberalnom ministru unutrašnjih poslova Katalinu Predoju nije dozvolila njegova partija da na današnjoj sednici Izvršne vlasti iznese odluku kojom je utvrđen datum održavanja predsedničkih izbora 15. septembra, kako je prethodno uspostavljeno u koaliciji. Čolaku je izjavio da kao šef kabineta ministara ima obavezu da ne favorizuje stranku ili koaliciju. Prema njegovim rečima, konsultacije sa liderima svih političkih formacija u Rumuniji „jesu pravi pristup”. Istovremeno je nagovestio da neće smeniti ministra unutrašnjih poslova kako ne bi izazvao krizu vlade i nestabilnost u Rumuniji.
80 rumunskih vatrogasaca odlazi u Francusku da pomognu lokalnim vlastima u gašenju šumskih požara koji bi mogli da se pojave tokom leta. Misija ima za cilj da smanji vreme reagovanja u slučaju šumskog požara, da aktivnosti obuke budu efikasnije sa kolegama iz evropskih država i da unapredi saradnju između snaga učesnica. Prva grupa od 40 vatrogasaca, sa osam tehničkih sredstava, već je otputovala za Francusku, navodi Generalni inspektorat za vanredne situacije. Program pomoći finansira Evropska unija kao meru podrške francuskim zajednicama, nakon požara registrovanih proteklih godina.
Prošle godine siromaštvom je bilo pogođeno 4.000.000 Rumuna, otprilike 60.000 manje nego 2022. godine, prema podacima koje je objavio Nacionalni institut za statistiku. Nacionalni institut za statistiku napominje da bi, da prošle godine nisu isplaćene penzije i drugi socijalni transferi, skoro polovina stanovništva bila ispod praga relativnog siromaštva. Situacija bi bila dramatičnija u slučaju starijih od 65 i više godina, kao i u slučaju ljudi u starosnoj grupi 55-64, ali u manjoj meri. Najveća incidenca rizika od siromaštva zabeležena je u domaćinstvima koja čine dvoje odraslih sa troje i više dece, a zatim u domaćinstvima sa jednim roditeljem. Po regionima, najveća stopa rizika od siromaštva zabeležena je na jugoistoku, zatim u jugozapadnom regionu Oltenije, a najniža u regionu Bukurešt-Ilfov.
Izborni tim republikanca Donalda Trampa potvrdio je njegovu pobedu u sinoćnjoj prvoj televizijskoj izbornoj debati sa aktuelnim demokratom Džoom Bajdenom. Sadašnji stanar Bele kuće smatra, međutim, da je „dobro prošao“, dok su reakcije na njegov nastup podeljene čak i u demokratskom taboru. Američka i međunarodna štampa primećuje da su debatu između dva kandidata za predsednika Sjedinjenih Američkih Država obeležili lični napadi, oklevanja Bajdena i Trampove laži. Prava na abortus, migracije, ratovi u Ukrajini i Gazi, napad na Kapitol u januaru 2021. godine i ekonomija Sjedinjenih Američkih Država bile su glavne teme koje su obrađene. Trenutno, manje od pet meseci pre izbora 5. novembra, Donald Tramp i Džo Bajden, najstariji kandidati za predsednika Sjedinjenih Američkih Država, izjednačeni su u istraživanjima javnog mnjenja.
-
Vesti – 25.06.2024
Vladajuća koalicija iz Bukurešta, Socijaldemokratska stranka i Nacionalna liberalna partija (PSD-PNL), odložila je u utorak odluku o datumu predsedničkih izbora, pošto nije postigla dogovor tokom nekoliko sati pregovora. Za prvi krug glasanja uzimaju se u obzir dva datuma – 15. ili 29. septembar. Vlada ima rok do početka narednog meseca da usvoji hitnu uredbu o kalendaru predsedničkih izbora, ukoliko birališta budu održana u septembru. Liberali, međutim, insistiraju da izbori budu održani na vreme, do kraja godine, čak i ako su se prvobitno dogovorili u septembru. Kažu da bi izbori u septembru poremetili početak nove školske godine, a vođenje predizborne kampanje poklapaće se sa periodom odmora. Međutim, socijaldemokrate isključuju mogućnost promene datuma izbora. Dve stranke tek treba da odluče da li će imati zajedničkog kandidata ili zasebne predsedničke kandidate. Socijaldemokratska stranka i Nacionalna liberalna partija (PSD i PNL) su 9. juna imali zajedničku listu za Evropski parlament, ali zasebne kandidate za lokalne izbore.
Savez Srba u Rumuniji je na lokalnim i evropskim parlamentarnim izborima održanim 9. juna u Rumuniji dobio 3.605 glasova, odnosno 0,04% važećih glasova. Savez je dobio 19 mandata za lokalne savetnike, što predstavlja 0,05% od ukupnog broja na republičkom nivou.
Savez Srba iz Rumunije je zajedno sa kabinetom gradonačelnika Moldova Noua, okrug Karaš-Severin, podigao spomenik žrtvama deportacije u Baragan. To je prvi spomenik ove vrste u Dunavskoj klisuri, a podignut je na inicijativu Ognjana Kristića, predsednika i narodnog poslanika Saveza Srba u Rumuniji. Povodom otkrivanja spomenika služen je pomen. S druge strane, komemoracija deportovanih u Baraganu održana je i u Temišvaru (u periodu 1951-1956). Deportovano je 44.000 ljudi, odnosno 12.000 celih porodica. Među njima su bili i najbolji Srbi, saopštio je Savez Srba iz Rumunije.
Srpska eparhija temišvarska do 28. juna organizuje kamp duhovne tematike za decu u Mađarskoj, u Harkanju. U kampu učestvuju deca iz sve tri eparhije: temišvarske, aradske i sokolovačke.
Savez Srba u Aradu saopštio je da je završena prva faza kurseva srpskog jezika za odrasle. Kurs traje 3 godine, a od septembra Savez organizuje prijave za još jednu grupu.
Savez Srba u Rumuniji dodelio je nagrade najboljim učenicima na kraju školske godine. Savez je nagradio u Srpskoj gimnaziji „Dositej Obradović“najbolje učenike od petog do sedmog razreda. Pored nagrada najboljim učenicima, dodeljene su i književne nagrade. Dodela nagrada za najbolje učenike održana je i u Visokoj tehnološkoj školi „Clisura Dunarii“ u Moldaviji Noua. Slična ceremonija održana je i u Čenadu. Savez je uputio čestitke i poželeo učenicima lep raspust.
Vlada Rumunije odobrila je memorandum u vezi sa potpisivanjem Sporazuma između Rumunije i Vlade Srbije o saradnji u oblasti prevencije, ograničavanja i otklanjanja posledica vremenskih katastrofa. Sporazumom se uređuju principi i tehnički načini sprovođenja radnji predviđanja, prevencije, evaluacije, ograničavanja i otklanjanja posledica katastrofa, na način usklađen sa zahtevima i preporukama u vezi sa međunarodnom saradnjom u ovoj oblasti. Dokument sadrži odredbe koje se odnose na nadležne organe, Zajedničku komisiju, zahteve za pomoć i razmenu informacija, načine pružanja pomoći, privremenu evakuaciju stanovništva ugroženog ili pogođenog katastrofama, koordinaciju i upravljanje operacijama pomoći, prelazak granice, prelazak granice date pomoći, korišćenje brodova i aviona, naknade, troškovi, saradnja sa međunarodnim organizacijama, zaštita podataka o ličnosti, zaštita tajnih podataka, rešavanje sporova.
Fudbalski klub CFR Kluž najavio je trajni transfer hrvatskog defanzivca Antona Krešića, koji je prethodne sezone igrao na pozajmici iz Hrvatskog nogometnog kluba Rijeka. Hrvatski defanzivac je u nedavno završenoj sezoni odigrao 33 meča uz 4 odlučujuće asistencije. CFR se ovog leta rastao sa hrvatskim defanzivcem Petrom Mamićem.
Golman Severne Makedonije Dejan Iliev potpisao je za fudbalski tim UTA Arad. Iliev sa 29 godina ima dvojno državljanstvo, severno-makedonsko i britansko, a fudbal je počeo u svojoj rodnoj zemlji, u Belasici, pre nego što je prešao u londonski Arsenal. Izabran je za sve juniorske reprezentacije svoje zemlje, a za seniore je debitovao 2022. godine.
Srpski internacionalac Darko Đukić potpisao je za rumunskog šampiona u muškom rukometu, Dinamo Bukurešt. Desno krilo Darko Đukić (29 godina) potpisao je jednogodišnji ugovor sa šampionom Rumunije. Đukić dolazi iz Rukometnog Kluba Vardar Skopje (Severna Makedonija), gde je igrao poslednje 3 sezone. Đukić je igrao ni manje ni više 7 sezona u Ligi šampiona Evropske rukometne federacije. U reprezentaciji Srbije ima 118 golova u 49 selekcija. Istovremeno, Dinamo se razišao sa srpskim centrom Lazarom Kukićem, i prebacio je za novu sezonu crnogorskog desnog krila Branka Vujovića (iz TVS Hanover Burgdorf).
-
Vesti – 21.06.2024
Vlada u Bukureštu usvojila je Zakon o uspostavljanju evropskih minimalnih zarada, kojim se obezbeđuje transponovanje u nacionalno zakonodavstvo Direktive Evropskog parlamenta i Saveta iz 2022. godine o adekvatnim minimalnim platama u Evropskoj uniji, saopštilo je u petak Ministarstvo rada. Prema citiranom izvoru, nacrt zakona treba da bude podnet rumunskom parlamentu na hitno usvajanje. Evropska minimalna zarada predviđena je i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, prema kojem će bruto minimalna garantovana zarada po zemlji biti utvrđena na osnovu objektivnog mehanizma zasnovanog na jasnoj formuli, uz konsultacije sa socijalnim partnerima. Bruto minimalna zarada po zemlji garantovana u isplati ažuriraće se godišnje u zavisnosti od kupovne moći, opšteg nivoa zarada i njihove raspodele, stope rasta zarada i produktivnosti rada na nacionalnom nivou.
Grupe sajber napadača povezanih sa Rusijom pokrenule su prošle nedelje 25 napada na sajtove nekih institucija u Rumuniji, saopštila je Nacionalna direkcija za sajber bezbednost. Na meti su bile privatne kompanije iz oblasti finansijsko-bankarstva, saobraćaja i telekomunikacija, uključujući i sajt Direkcije. Nije bilo perioda značajnijih prekida aktivnosti ciljanih lokacija. Specijalisti preporučuju administratorima mreže da implementiraju usluge zaštite od ove vrste akcija.
Sedam od deset investitora predviđa povećanje atraktivnosti Rumunije kao investicione destinacije u naredne 3 godine, prema studiji finansijske konsultantske i revizorske kompanije Ernst & Young. 46% intervjuisanih izvršnih direktora veruje da je Rumunija ostala robusno i otporno tržište za investicije u 2023. godini i navelo je da planiraju da konsoliduju ili prošire svoje poslovanje u bliskoj budućnosti. Bukurešt nastavlja da dominira kao glavna destinacija za investicije, sa značajnim učešćem od 40%. Jaši, na severoistoku, i Temišvar, na zapadu, registrovali su po tri investiciona projekta, a Kluž-Napoka na severozapadu i Brašov u centru, po dva.
27 zemalja članica Evropske unije potvrdilo je otvaranje, 25. juna, pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Republikom Moldavijom, saopštilo je u petak belgijsko predsedavanje Savetom Evropske unije, prenosi Frans pres. Šefovi država i vlada bloka zajednica otvorili su put pristupnim pregovorima sa Ukrajinom i Republikom Moldavijom u decembru 2023. godine. Evropska komisija je sa svoje strane ocenila da su Ukrajina i Republika Moldavija ispunile sve uslove za otvaranje zvaničnih pregovora. U junu 2022. godine Evropska unija je Ukrajini dodelila status kandidata za pristupanje, što je krajnje simboličan gest nekoliko meseci nakon početka rata koji je započela Moskva, kao i Republici Moldaviji. Kako navodi Frans pres, otvaranje pregovora je korak u dugom i mukotrpnom procesu pridruživanja. Mogući ulazak Ukrajine u Evropsku uniju, zemlje sa preko 40 miliona stanovnika i koja se smatra poljoprivrednom silom, stvara poteškoće, počevši od finansiranja.
Rumunska ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku nalazi se u radnoj poseti Sjedinjenim Američkim Državama, gde ima zakazane političke konsultacije sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom. U četvrtak je imala sastanke sa Majklom Karpenterom, višim direktorom za Evropu u okviru Saveta za nacionalnu bezbednost. Njih dvoje su se bavili temama od interesa za bilateralnu ekonomsku i bezbednosnu agendu Rumunija – Sjedinjene Američke Države, kao što su regionalna dešavanja, uključujući i u kontekstu pripreme budućeg samita NATO-a u Vašingtonu. Luminica Odobesku i Majkl Karpenter istakli su značaj jačanja podrške Ukrajini, Republici Moldaviji i drugim partnerskim državama u crnomorskom regionu. Šefica diplomatije iz Bukurešta sastala se i sa Samantom Pauer, administratorkom USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj). Dve zvaničnice su istakle zajednički interes Rumunije i Sjedinjenih Američkih Država za jačanje otpornosti partnera u crnomorskom regionu, sa akcentom na Republiku Moldaviju. Poseta se odvija u kontekstu 20. godišnjice prijema Rumunije u NATO.
Rumunija će Ukrajini pokloniti protivvazdušni odbrambeni sistem Patriot, odlučio je Vrhovni savet odbrane zemlje, saopšteno je iz Predsedničke administracije. Članovi Vrhovnog saveta odbrane zemlje su odlučili da će donacija biti data pod uslovom nastavka pregovora, posebno sa američkim strateškim partnerom, kako bi se dobio sličan ili ekvivalentan sistem, koji bi zadovoljio potrebu zaštite nacionalnog vazdušnog prostora. Kako je saopštila Predsednička administracija, odluka je zasnovana na dubinskoj tehničkoj proceni vlasti i da su preduzete sve mere da se eliminiše rizik od stvaranja ranjivosti za Rumuniju.
Lideri vladajuće koalicije u Bukureštu treba da donesu konačnu odluku o datumu predsedničkih izbora sledeće nedelje. Socijaldemokratska stranka (PSD) i Nacionalna liberalna partija (PNL) razmatraju dve opcije u vezi sa zakazivanjem prvog kruga glasanja – 15. ili 29. septembra. Početkom ove godine, na predlog liberala, Nacionalna liberalna partija (PNL) i Socijaldemokratska stranka (PSD) su odlučili da predsednički izbori budu organizovani u septembru. Posle lokalnih i evropskih parlamentarnih izbora, liberali su izneli predlog da se ti izbori održe na vreme, krajem godine. Sada politički izvori kažu da se razgovara o dva septembarska datuma, uz mogućnost organizovanja drugog kruga glasanja u oktobru.
Fregata „Kraljica Maria” stigla je u petak u vojnu luku Konstanca na Crnom moru, nakon više od 40 dana misije u Sredozemnom moru, gde je učestvovala po treći put u operaciji koja je sprovedena pod pokroviteljstvom Evropske unije, doprinoseći da se obezbedi poštovanje embarga Ujedinjenih nacija na oružje, nametnutog Libiji. Posada je bila sastavljena od 240 vojnika.
U petak u Sibinju (centru Rumunije) počelo je 31. izdanje Međunarodnog pozorišnog festivala (FITS). Publika će tokom 10 dana moći da bira između 830 događaja: pozorišnih predstava, muzike, plesa, cirkusa, izložbi i čitalačkih predstava, koji će okupiti preko 5.000 umetnika iz 82 zemlje. U Sibinju se očekuju i svetski poznati glumci, pozorišni reditelji ili pisci, kao što su Džon Malkovič, Tim Robins, Pipo delBono ili Nil Labut. Mnoge međunarodne produkcije ove godine će moći da se gledaju onlajn, na platformi „Digitalna scena” Narodnog pozorišta „Radu Stanka” u Sibinju, glavnog organizatora FITS-a 2024.
Međunarodni radio-pozorišni festival „Grand Prix Nova“, u organizaciji Radija Rumunija, počinje u nedelju, u Bukureštu. Dvanaesto izdanje posvećeno je inovacijama u stvaranju zvučne fantastike, a u tri takmičarske kategorije prijavilo se preko 20 produkcija iz 10 zemalja. „Grand Prix Nova” je vremenom stekla glas u svetu zvučne predstave koju čini pristupačnom pozorišnim ljudima i široj javnosti, naglašavaju organizatori.
Na Evropskom prvenstvu u fudbalu u Nemačkoj, Ukrajina je u petak pobedila Slovačku sa 2-1 (0-1 na poluvremenu). Utakmica je odigrana u Dizeldorfu, u okviru grupe E. U istoj grupi, Rumunija će se sastati u subotu uveče u Kelnu sa Belgijom. Belgija je u ponedeljak u debitantskim utakmicama poražena od Slovačke sa 0-1, a Rumunija je u Minhenu pobedila Ukrajinu sa 3-0, zahvaljujući golovima Nikolaja Stančua, Razvana Marina i Denisa Draguša. Utakmici je prisustvovalo više od 40 hiljada rumunskih navijača. Poslednji meč u grupi Rumunija će odigrati u sredu, u Frankfurtu, protiv Slovačke.