Za nedavni skup ministara inostranih poslova Severioatlanske alijanse može se reći da je bio specijalan zbog medjunarodnog političkog konteksta. Skup je prvi ove vrste posle predsedničkih izbora u SAD, na kojima je pobedu odneo Donald Tramp, i poslednji na koji je učestvovao Džon Keri u svojstvu šefa američke diplomatije. Istovremeno usvojen je paket od 40 mera za sprovodjenje završne deklaracija NATO-Evropska unija na Varšavskom samitu. Pomenuti paket predvidja produbljavanje saradnje u sedam oblasti, uključujući odgovore na hibridne i sajber izazove, saradnju u pomorskim akcijama i unapredjenje spremnosti, precizirao je generalni sekretar Severoatlanske alijanse Jens Stoltemberg:,,U julu u Varšavi potpisali smo zajedničku deklaraciju sa predsednicima Tuskom i Junkerom. Tada smo rekli da nikada nismo toliko uradili zajedno. Sada ćemo uraditi još više. Identifikovali smo 40-tak predloga za ključne oblasti. Predlozi su pragmatični i ambiciozni. Kada je reč o hibridnim pretnjama, postigli smo saglasnost da preduzmemo konkretne mere za povećanje stepena shvatanja situacije i jačanje kapaciteta prilagodjavanja naših nacija. Poboljšaćemo saradnju u pomorskoj oblasti uz pomoc logistike i razmene informacija. U oblast sajber pretnji ojačaćemo obostrano učešće u vežbama i podsticati istraživanje. NATO i Evropska unija saradjivaće tesno na jačanju kapaciteta naših partnera. Preuzeli smo obavezu da posvetimo veću pažnju koherentnost razvoja naših odbrambenih kapaciteta. Ovo su samo neki konkretni i pragmatični primeri za jačanje saradnje izmedju NATO i Evropske unije.
Bezbednost Evrope i bezbednost Severne Amerike su medjuzavisne. Jedna snažnija Severoatlanska lijansa je važna za Evropsku uniju, a snažnija Evropska unija za NATO, ali jačanje našeg strateškog partnerstva je važnije nego ikada ranije, smatra generalni sekretar NATO:,,Jer se pre svega suočavanmo sa novim bezbednosnim pretnjama i izazovima koje kombinuju vojna i nevojna sredstva agresije poput hibridnih, kibernetičkih i terorističkih. NATO i Evropska unija nemaju, svaka posebno, kompletnu lepezu instrumenata za odgovor na ove izazove, tako da treba da saradjujemo. U drugom redu Evropska unija preduzima mere za jačanje evropske odbrane. Važno je da ovi koraci budu komplementarni sa naporima Severoatlanske alijanse. U trećem redu snaga transatlanske veze je od životnog značaja za našu bezbednost, a solidne veze izmedju NATO i Evropske unije pribljizavaju jos više Severnu Ameriku i Evropu.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Frederika Mogerini je nedavno saopštila pokretanje inicijative za formiranje evropskog fonda odbrane i mere koje mogu pomoći članicama Evropske unije da razvijaju istraživanje i poboljšaju način korišćenja fondova za odbramben kapacitet, ali i da formiraju jednu inovativnu i konkurentne odbrambenu industrijske bazu. Nakon 2020. godine Evropska komisija namerava da u višegodisnji budzet Unije predloži formiranje godišnjeg fonda od 500 miliona evra za odbrambeni istraživački program. Kada je reč o novom savetu Severoatlansla alijansa- Rusija, američki ambsador pri Severoatlanskoj alijansi Daglas Lute je na skupu u Briselu ocenio da postoje šanse da se skup održi u narednim sedmicama. Prema oceni eksperata, dijalog sa Rusijom je od suštinskog značaja bar kada se radi obostranom informisanju i transparentnosti raznih vežbi, u uslovima kada postoje rastući rizici od raznih incidenata jer se na istočnoj granici NATO povećava broj vojnih vezbi, vojnih snaga i tehnike. U novembru u Istambulu Parlamentarna skupština Severoatlanske alijanse pozvala je savezničke vlade da pojačaju odbrambene kapacitete, da odlučno reaguju na izazove Rusije i poboljšaju saradnju u borbi protiv terorizma. NATO treba da pojaža moć odvraćanja jačim vojnim prisustvom u baltičkim državama, Poljskoj i Rumuniji. Ovde treba uputiti opermu i ostvariti investicije u infrastrukturu koja će kasnije olakšati brže kretanje snaga NATO u slučaju potrebe- naglasio je američki kongresmen Majkl Tarner, predsednik Parlamentarne skupstine do istambulskog skupa. Novi predsednik Parlamentarne skupstine Italijan Paolo Ali apelovao je na jedinstvo pred sadašnjim bezbednosnim izazovima, a generalni sekretar NATO Jens Stoltemberg trazio od savezničkih država da ulože dodatne napore za dostizanje dogovorenog cilja o izdvajanju 2% bruto nacionalnog proizvoda za odbranu. Ako će Evropljani i Kanada ostvariti ovaj cilj, to bi značilo jos 100 miliardi dolara- objasnio je Stoltemberg