Nacionalni park Klanac reke Nera je jedan od najlepših zaštićenih predela Rumunije. Najgrandioznijije mesto je klanac reke Nera. Na oko 20 kilometara dužine reka Nera prolzi kroz uski, spektakularni i divlji defile. Ovde se zidine dižu do 200 metara, a voda Nere i njenih pritoka je u krečnjaku napravila kanjone, pečine i impresivne vodopade. Hiljade turista obilaze sveke godine ovu zonu i u ovim uslovima vlasti nameravaju da je proglase zonu ekoturističkom destinacijom.Raluka Peternel koja se od strane organizacije WWF Rumunija bavi ovim projektom izjavila je: ,, Zona Klanca Nere kao ekoturistička destinacija predložena je posle selekcije u celoj zoni jugozapadnih Karpata.Inicijativa je sastavni deo projekta koji sprovodi WWF Rumunija sa nekoliko partnera. Projekt se zove ,,Divljina Karpata, bogatstvo za ljude, a kada je reč o ekoturizmu napravljene su analize zona sa turitičkim potencijalom u celoj zoni jugozapadnih Karpata. Klanac Nere je izabran jer je dobio najveći broj bodova. Zona je kao iz bajke. Prepuna je legendi, prirodnih, kulturnih i tradicionalnih vrednosti. Imamo zaštićenu zonu i šume sa visokim stepenom konzervacije predložene za baštinu UNESKO-a kao odlične usluge, smetaj i ishranu, ali i uslove za provod slobodnog vremena. Turističke trase su obeležene, homologirane, unete na mapi koja je dostupna turistima u hotlsko-ugostiteljskim objektima i Upravi parka. Mapa je bogata informacijama i turisti ne mogu zalutati.
Prirodni rezervat Klanac reke Nera – Beušnica osnovan je 1943. godine u cilju zaštite kopnenog i vodenog biodiverziteta, kao i pejisaža koji se u nacionalnim i medjunarodnim topovima smatraju jedinstvenim trističkim atrakcijama. Pomenimo samo vodopad Biger, jedini na svetu koji licč na kupolu preko koje se preliva voda iz podzemnih pečina. Lakul Drakului, u prevodu Djavolje jezero, je jedna od najintereantnijih voda. Formirano je posle rušenja pečinskog tavana i prostire se na oko 700 kvadratnih metara. Najveća dubina jezera je od 9 metara i najdublje je krečnjačko jezero Rumunije. Jezero Okjul Bejuluj, Bejovo oko, ima oblik kratera i dubinu od 3,6 metara. Plave jei veoma bistre vode. Nedaleko od reke Bejovo oko nalazi se vodopad Beušnica sastavljen od 15 manjih vodopada visine 15 metara, prekriven zelenom mahovinom.
U Klancu reke Nera imamo najreprezentativnije vekovne šume i skoro netaknute sume bukovine. Pošumljene litice, iako nisu na velikim nadmorskim visinma, imaju bogat diverzitet. Ovde raste 30 vrsta orhideja, a na krečnjačkim liticama vegetacija buja, medju pukotinama raste divlji jorgovan i druge mediteranske biljke. Kalin Uruč, biolog Administracije parka, izjavio je za naše slušaoce: ,, Na reci Neri postoje retke vrste koje se smatraju tercijarnim relikvima kao što je prugasti vodeni puž ili riba vijunica. U vezi sa bukovom šumom sa krečnjačkih proplanaka u toku je nominalizacija za UNESKO, jer se ovde nalaze najreprezentativnije prastare netaknute bukovine u Evropi. Brojne zaštičene vrste beskičmenjaka nalaze ovde utočiste medju prastarim šumama i trulih stabala pomažući regenerisanje elemenata u okviru šumskih ekosistema. Praktično u jednom trulom stablu ima više vrsta nego u mladom stublu, tako da je trulo stablo važnije sa biodiverzitetske tačke. Druga karakteristika parka su podmediternski uticaji i krečnjački reljef, stanište poskoka i emblematičkih vrsta kao sto je krpatski scorpion.
Zona Klanca Nere stanište je i većeg broja vrsta ptica, sisara, a u bistrim i nezagdjenim vodam žive ribe grabljivice. Kalin Uruč ističe: ,,Ovde imamo veći broj sivih sokola, ptica grabljivica, 9 vrsta detlića. Imamo takodje i retke vrste zaštićenih na evropskom nivou, sirokljunke, vinogradske strnadice, modrovrane. Ukupno 140 vrsta inventarisanih ptica u zoni posebne zaštite. Ovde često nailazimo na vodomare, jedna od najlepših ptica u Rumuniji. Od sisara imamo dobro zastupljenu populaciju riseva, kao i nekoliko čopora vukova. Retko vidjamo medvede koji su ovede samo u prolazu. Zbog vode koja je najvažniji element, u parku imamo i bogatu populaciju vidri.
Ova zona predložena za ekoturističku destinaciju uticaće i na razvoj mesnih zajednica. Proizvodjači mogu lakše da prodaju tradicionalne proizvode: bantsku rakiju, Tirolsko vino, razne vrste sireva, gemova od šumskog voća ili med od bagrema, lipe, poliflore kao i propolis.