Klaus Johanis je u ponedeljak najavio ostavku na mesto predsednika Rumunije. On je napomenuo da će napustiti funkciju 12. februara. Parlament je pokrenuo proceduru razrešenja, ali to je beskorisan, neosnovan korak jer nikada nisam prekršio Ustav, rekao je Klaus Johanis. Šef države je upozorio da će cela inicijativa imati efekte na domaćem i međunarodnom planu. Prethodno su zajednički biroi dva doma odlučili da Parlament u utorak na zajedničkoj plenarnoj sednici raspravlja o zahtevu opozicije za suspendovanje Klausa Johanisa. Dokument je potpisalo 178 parlamentaraca, većinom iz prosuverene opozicije. Drugi mandat Klausa Johanisa – i poslednji – istekao je 21. decembra 2024. godine. Ustavni sud je odlučio i da poništi predsedničke izbore, zbog stranog mešanja u novembarske izbore, i da zadrži Klausa Johanisa na funkciji dok se ne postavi novi predsednik.
Opozicione stranke u bukureštanskom parlamentu, koje su pokrenule proceduru za suspenziju predsednika Klausa Johanisa, pozdravile su njegovu odluku da podnese ostavku. Poslanik Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Dan Tanasa izjavio je da Johanis nezakonito zauzima najviši položaj u državi i da ga Rumuni više ne žele. Takođe iz opozicije, predsednica Unije Spasimo Rumuniju (USR) Elena Laskoni izjavila je da ostavka Klausa Johanisa ne daje odgovore u vezi sa otkazivanjem prošlogodišnjih izbora i da su, dalje, potrebne suštinske promene u odnosu građana i državnih institucija. U ime vladajuće koalicije, iz Nacionalne liberalne partije (PNL), gradonačelnik grada Kluž-Napoka (severozapad) Emil Bok rekao je da je ostavka poželjnija od suspenzije, što bi zakomplikovalo i domaću scenu i kredibilitet Rumunije u inostranstvu. Zauzvrat, gradonačelnica Krajove (jugozapad) Olguca Vasilesku, iz Socijaldemokratske stranke (PSD), istakla je da je, iz perspektive predsedničkih izbora, opcija na koju ide koalicija bivši liberalni lider Krin Antonesku. Potonji je smatrao da je ostavka Klausa Johanisa mudra odluka kojom je izbegnuto pokretanje procesa suspenzije i organizovanje referenduma.
Rumunski premijer Marčel Čolaku kaže da je potrebna zakonodavna intervencija kako bi svi proizvodi u velikim prodavnicama imali istu komercijalnu cenu. On je u onlajn objavi pokazao koje je rumunske proizvode kupio dan pre bojkota supermarketa koji su za danas najavile pristalice bivšeg predsedničkog kandidata Kalina Đorđeskua. 800.000 Rumuna radi u preko 4.500 velikih prodavnica otvorenih u zemlji, a porezi koji plaćaju predstavljaju 13% državnih prihoda. Pored toga, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u maloprodajnim objektima u Rumuniji 70% proizvoda je rumunskih. Ranije ovog meseca, u nekoliko balkanskih zemalja, kupci su se pridružili velikom bojkotu supermarketa, usred rasta cena hrane. Protesti koji su počeli u Hrvatskoj proširili su se na Bosnu, Crnu Goru i Srbiju.
Rumunski predsednik u ostavci Klaus Johanis potpisao je u ponedeljak ukaze za proglašenje Zakona o državnom budžetu za 2025. godinu i Zakona o državnom budžetu za socijalno osiguranje. Njih je prošle nedelje odobrio ponovo ujedinjeni plenarni sastanak parlamenta. Budžet je izgrađen na ekonomskom rastu od 2,5% i budžetskom deficitu od 7% bruto domaćeg proizvoda. Ministar finansija Tancoš Barna izjavio je, na ponovnoj plenarnoj sednici zakonodavnog tela, da je državni budžet za 2025. „skroman“ i da se „bez preterivanja“ zasniva na opreznom povećanju prihoda. On je istakao da Zakon o budžetu državnog socijalnog osiguranja predviđa „pre svega isplatu penzija“.
Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda zaključila je razgovore koje je vodila u Bukureštu sa predstavnicima glavnih institucija odgovornih za monetarnu i fiskalnu politiku Rumunije. To nije bila procenjivačka misija, već samo informativna, a premijer Marčel Čolaku je stručnjacima Međunarodnog monetarnog fonda preneo opredeljenje Izvršne vlasti da se uklopi u budžetski deficit od 7% bruto domaćeg proizvoda i sprovede reforme preduzete kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost. Međunarodni monetarni fond je svoje najnovije prognoze o kretanju rumunske privrede objavio u jesen prošle godine, kada je za kraj 2025. procenio deficit na nivou koji je odredila Vlada – 7%. Procene Fonda su, međutim, optimističnije kako u pogledu privrednog rasta, 3,3%, u poređenju sa samo 2,5% koliko su uračunale vlasti u Bukureštu, tako i inflacije, izračunate na 3,6%, ispod cilja od 4,4% koji je postavila Vlada. Sa svoje strane, predstavnici Svetske banke pozdravili su vladin plan reformi i pažnju koja se posvećuje investicijama, ističući da je Rumunija snažan i otporan partner.
Kosovski premijer, levičarski nacionalista Aljbin Kurti, tvrdi da je pobedio na nedeljnim parlamentarnim izborima, rekavši da je optimista u pogledu formiranja nove vlade. Za razliku od prethodnog mandata, međutim, njegova stranka neće moći sama da formira većinu. Kurti i lideri drugih kosovskih stranaka jasno su stavili do znanja da nemaju nameru da sarađuju, pa je nejasno kako će se formirati izvršna koalicija u Prištini.
Rumunska policija i dalje traga za napadačima umešanim u subotnji nasilni skandal u Urzičeniju (jug, nedaleko od Bukurešta), u kojem su dve osobe poginule, a pet povređeno. Policija je u nedelju pronašla nekoliko komada oružja zakopanog u gradskom dvorištu – lovačku pušku, pištolj sa nesmrtonosnim okvirom i torbicu sa pet metaka. Prema prvim izveštajima, sukob je izbio između pripadnika dva klana, a razlog je navodno bio vezan za vezu dvojice mladića. Preko 25 ljudi učestvovalo je u nasilnom događaju.