U maju 2025. godine održaće se izbori za predsednika Rumunije. U inostranstvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kao i na drugim biračkim mestima koje oni organizuju, glasaće se 3 dana za svaki krug glasanja: 2., 3. i 4. maja za prvi krug, odnosno 16., 17. i 18. maja za drugi krug. Ambasada Rumunije u Beogradu podseća da rumunski birači sa prebivalištem ili boravištem u inostranstvu mogu da glasaju putem pošte ako se prethodno prijave na sajtu www.votstrainatate, kojim upravlja Stalna izborna komisija. Rok za prijavljivanje birača putem pošte je 20. mart. Spisak dokumenata koje izdaju strani organi kojima se dokazuje boravak u inostranstvu, potrebnih za prijavljivanje kao birač putem pošte, može se pogledati na veb stranici www.mae.ro. Dokumenti koji potvrđuju prebivalište u Srbiji su: u slučaju rumunskih državljana koji imaju i srpsko državljanstvo, lična dokumenta izdata od strane lokalnih vlasti u Srbiji (lična karta, pasoš, uverenje o državljanstvu); lična karta za strance, dozvola stalnog boravka koja se prijavljuje u pasošu u vidu vize, dozvola za privremeni boravak koja se prijavljuje u pasošu u vidu vize, dozvola za privremeni boravak izdata u obliku lične karte, jedinstvena dozvola izdata u vidu lične karte, potvrda o privremenoj ustanovi izdata od strane Ministarstva i potvrda o stalnoj adresi prebivališta ili boravišta.
Univerzitet za medicinu i farmaciju „Viktor Babeš” iz Temišvara, u partnerstvu sa Opštom bolnicom „Đorđe Joanović” iz Zrenjanina, pokrenuo je projekat HEPASKIN, posvećen povećanju pristupa uslugama prevencije, dijagnostike i lečenja obolelih od raka jetre i kože. Projekat se odnosi na broj od 4.000 pacijenata iz prekograničnog područja Rumunije i Srbije kroz skrining na rak kože i jetre (1.500 pacijenata će biti ispitano na rak kože i 1.000 na rak jetre); rana dijagnoza i lečenje (dijagnostikovani pacijenti će imati koristi od odgovarajućeg hirurškog lečenja); unapređenje medicinske infrastrukture nabavkom savremene opreme, uključujući najsavremenije ultrazvučne aparate i aparate za laparoskopsku hirurgiju i resekciju jetre. Takođe, povećaće se kapacitet medicinskog osoblja (40 pružalaca medicinskih usluga će učestvovati na obukama iz dermatologije, hirurgije, plastične hirurgije i gastroenterologije) i biće stvorena dva regionalna registra za praćenje pacijenata sa karcinomom jetre i kože. Ukupna vrednost projekta je 2,04 miliona evra, od čega je ukupna vrednost bespovratne pomoći Evropske unije 1,73 miliona evra.
Ambasada Rumunije u Srbiji je, u okviru obeležavanja Meseca frankofonije, zajedno sa Rumunskim kulturnim institutom i Francuskim institutom u Srbiji, pozvala publiku da pogleda dva rumunska filma u Jugoslovenskoj kinoteci: „Voda i taban“ (2024, Mirče Gerasea i Lućana Mirkua), biće prikazan 10 marta i ,,Nova godina koja nije bila (2024, Bogdana Murešana) koji će biti prikazan 12. marta. Oba filma su na rumunskom titlovana na srpskom jeziku. „Voda i taban” je dokumentarni film o pokušaju devetorice zaljubljenika u sport da za 25 dana pređu Via Transilvaniku (putu od 1.400 kilometara od manastira Putna do Apolodorovog mosta na Dunavu). „Nova godina koja nije bila“ je tragikomedija koja istražuje aspekte života u komunizmu, prikazujući obične ljude koji su uhvaćeni u vrtlog sistema, očajnički pokušavajući da pobegnu pre nego što budu slomljeni.
Povodom Međunarodnog dana žena, Viorel Ardeleanu, ambasador Rumunije i rukovodstvo Rumunsko-crnogorskog udruženja u Podgorici predstavili su rumunsku legendu o marcišoru i naučili učenike škole „21 maj“ u Osnovnoj kako da naprave šareni marcišor i druge tradicionalne rumunske poklone za svoje majke. Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Viorel Ardeleanu posetio je i školu „JU Srednja stručna škola“ na Cetinju. Ambasador i prof. Milica Rajković govorili su učenicima o marcišoru kao simbolu proleća. Ovom prilikom učenicima su podeljene narukvice koje, kako se verovalo u davna vremena, mogu da udalje od zla tokom cele godine. Učesnici su bili zainteresovani za rumunske običaje, kulturu, jezik i obrazovanje. Saznali su dosta zanimljivih detalja, između ostalog, da je mitropolit Makarije doneo štampariju sa Cetinja u Trgovište gde je štampao prvu knjigu „Oktoih“. Kralj Nikola I i kralj Karol I bili su najbolji prijatelji i zbog smrti rumunskog kralja, kralj Nikola je na Cetinju proglasio 7 dana žalosti. Mnoge reči i toponimi su slični u našim jezicima, kao i kulturne vrednosti, mentalitet ili gastronomija, naglasio je Ambasador Rumunije tokom susreta sa učenicima.