Author: Dragana Diamandi

  • Sporazum o evropskom zakonu o slobodi štampe (28.03.2024)

    Sporazum o evropskom zakonu o slobodi štampe (28.03.2024)

    Budući zakon o slobodi štampe će po prvi put obavezati zemlje članice da garantuju uređivačku nezavisnost javne štampe, kroz održivo i predvidljivo finansiranje, u kontekstu zabrinutosti oko politizacije. Dokument uspostavlja opšti zakonodavni okvir koji važi za sve države članice, koji nacionalni zakoni moraju poštovati. Nova pravila garantovaće i pravo građanima na pristup različitim informacijama. Prva obaveza država članica je da obezbede nezavisnost nacionalnih regulatornih organa u oblasti masmedija, koji mogu da ometaju rad novinara. Zakonom je predviđena i obaveza medijskih kuća da učine vidljivim svoje akcionare, kako bi javnost i ostale medijske kuće znali ko je finansijer i da li može postojati veza između uređivačke politike i određenih interesa. S druge strane, pružaoci javnih medijskih usluga će morati da se finansiraju kroz transparentne i objektivne procedure, a dodeljena sredstva treba da budu održiva i predvidiva.

    Pružaoci medijskih usluga takođe će imati obavezu da obaveštavaju javnost o sredstvima dobijenim kao državno oglašavanje I o državnoj finansijskoj pomoći, uključujući i zemlje van Unije. Ono što je od suštine posla je da novinari nisu obavezni ni od jednog organa ili institucije da otkriju identitet izvora koji je osnov objavljenih informacija, uključujući i sredstva kao što su pritvaranje, primena sankcija i pretres kancelarija ili instaliranje nametljivog softvera za nadzor na njihovim elektronskim uređajima. Evropski parlament je dodao značajne mere zaštite za situacije u kojima se špijunski softver može koristiti. Njihovo ovlašćenje davaće sudski organ od slučaja do slučaja u cilju istrage teških krivičnih dela za koje je izrečena kazna zatvora. Čak I u takvim situacijama, te osobe će imati pravo da budu obaveštene nakon što je nadzor počeo i moći će da ga osporei na sudu. Na kraju, ali ne i manje važno, poslanici su predvideli mehanizam koji bi sprečio veoma velike onlajn platforme, kao što su Fejsbuk, Iks (bivši Tviter) ili Instagram, da proizvoljno ograničavaju ili uklanjaju nezavisne medijske sadržaje.

    Nemica Sabine Verhajen (EPP) je napomenula da je sloboda štampe ugrožena širom sveta, uključujući i Evropu, i evocirala ubistva novinara na Malti i Slovačkoj, kao i pretnje slobodi štampe u Mađarskoj. Zakon je, naglasila je ona, naš odgovor na ovu pretnju, štiti dvostruku ulogu medija kao industrije i čuvara demokratije. Izvestilac Komisije za građanske slobode, Rumunka Ramona Strugariu (Renew), izjavila je, sa svoje strane, da su novi propisi odgovor onima koji žele da masmedije pretvore u svoje propagandno oruđe ili da šire lažne vesti i destabilizuju naše demokratije.

  • Vesti – 28.03.2024

    Vesti – 28.03.2024

    Vlada u Bukureštu odobrila je produženje šeme gornje granice cena električne energije i prirodnog gasa za potrošače do 31. marta 2025. godine. Na kraju sastanka Ministar energetike Sebastijan Burduža je objasnio da su uključene i mere koje će obezbediti da ne dođe do naglog poskupljenja nakon isteka pomenutog roka. Izvršna vlast je takođe odobrila produženje za tri meseca perioda primene tarifa obaveznog osiguranja od civilne odgovornosti koje praktikuju osiguravači od 28. februara 2023. godine, pri čemu je dozvoljeno prilagođavanje od najviše 6,8%. Plafon je bio na snazi do kraja marta, ali je produžen do 30. juna 2024. Prema Ministarstvu finansija, mera je neophodna za suzbijanje prekomernog povećanja cena i postepenu stabilizaciju tržišta profila, kako bi da bi se izbegli negativni efekti u drugim sektorima privrede.

    Rumunija je do petka domaćin ekonomske misije Međunarodne organizacije frankofonije, povodom koje se u Bukureštu održava Ekonomski forum za frankofoniju, najznačajniju platformu posvećenu poslovnim zajednicama u zemljama francuskog govornog područja. Učestvuju preduzetnici i vladini zvaničnici iz 88 zemalja članica organizacije. U uvodnoj reči, na otvaranju, u sredu, generalni sekretar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Matijas Korman, istakao je mogućnosti za dalji razvoj trgovine i investicija između Centralne Evrope, uključujući Rumuniju, i drugih zemalja francuskog govornog područja. Tokom tri dana sastanaka i radionica, rumunske kompanije imaju priliku da razgovaraju sa potencijalnim poslovnim partnerima iz Afrike, Azije, Severne Amerike, Kariba ili Evrope. Poljoprivredno-prehrambena industrija, IT, zelena energija ili medicinska industrija samo su neki od sektora koji su predstavljeni na Ekonomskom forumu.

    Rumunija će se 31. marta pridružiti šengenskom prostoru sa vazdušnim i pomorskim granicama. Od tog datuma, Rumuni koji putuju unutar EU i u zemlje članice Šengena više neće biti predmet granične kontrole, namenjene verifikaciji dokumenata, već će ići direktno na kapije za ukrcavanje. Delimično pristupanje ulazak Rumunije Šengenu biće obeležen u petak, inauguracijom novog terminala za međunarodne letove na aerodromu „Trajan Vuja” u Temišvaru (zapad)

    Savet i Evropski parlament dali su saglasnost na konačni nacrt Evropskog zakona o slobodi štampe, koji po prvi put obavezuje zemlje članice da garantuju uređivačku nezavisnost javne štampe, kroz održivo i predvidljivo finansiranje. Zakon štiti onlajn sadržaje i donosi više transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima. Zakon takodje pokriva zaštitu novinarskog izvora koji je osnova objavljene informacije, što je izuzetno važan princip za uspeh novinarske istrage, kao i garancija pristupa informacijama. Evropski zakon o slobodi štampe uvodi i nezavisnu komisiju za medijske usluge, koju će činiti medijski autoriteti zemalja članica i koji će savetovati Evropsku komisiju u vezi sa poštovanjem zakona u prostoru zajednice.

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis ratifikovao je zakon o zabrani prodaje elektronskih cigareta maloletnicima. Zakon ima za cilj da smanji izloženost dece i tinejdžera tabako proizvodima i predviđa novčane kazne do 20.000 evra, u zavisnosti od težine prekršaja. Šef države je ratifikovao i zakon o razvoju socijalnih usluga kako bi se sprečilo odvajanje dece iz porodica u ugroženim sredinama. Prema novom zakon, lokalne vlasti su dužne da organizuju dnevne centre u mesnim zajednicama, a država će finansirati najviše polovinu troškova.

    Evropsko tužilaštvo vodi istragu u Rumuniji u vezi sa lažnom kupovinom tegljača, koja je bi nanela štetu budžetu Evropske unije u visini približno 7 miliona evra. Na meti su zvaničnici rečne uprave donjeg Dunava Galaci (jugoistok) i rumunske pomorske uprave. Oni su 2019. godine dobili sredstva za kupovinu dva višenamenska tegljača, ali su, prema istrazi, predočili netačnu dokumentaciju. Dakle, iako su plovila bila namenjeni isključivo za rečnu plovidbi, osumnjičeni su tražili tehničke i konstrukcijske karakteristike specifične za pomorska plovila. Nakon finalizacije ugovora sa kompanijom dobavljača, dva tegljača su isporučena u julu 2021. godine, isključivo pogodna za pomorski Dunav, gde dubina vode omogućava plovidbu sa većim gazom, medjutim potpuno neupotrebljiva za rečnu plovidbu.

    Vladajuća koalicija u Rumuniji utvrdila je svoje glavne kandidate za evropske parlamentarne i lokalne izbore koji če se održati 9. juna. PSD i PNL će podržati zajedničke kandidate za gradonačelničke sektora 1, 2 i 5 Bukurešta, koje trenutno ne pripadaju nijednoj političkoj stranci Prethodno, podsećamo da je doktor Katalin Kirstoju – politički neopredeljen – najavljen kao zajednički kandidat PSD-a i PNL-a za generalnog gradonačelnika glavnog grada. Aktuelni gradonačelnik Nikušor Dan, takodje politički nezavistan, kandidovaće se za novi mandat, uz podršku Saveza ujedinjene desnice, koji su formirali USR, Partija narodnog pokreta (PMP) i Snaga desnice. Lideri vladajuće koalicije odlučili su i da Mihai Tudose, bivši premijer i sadašnji poslanik u Evropskom parlamentu, otvori zajedničku listu PSD-PNL na evropskim parlamentarnim izborima

  • Vesti – 27.03.2024

    Vesti – 27.03.2024

    Ministarka spoljnih poslova Rumunije Luminica Odobesku učestvovala je u sredu u Bukureštu na zvaničnom otvaranju Ekonomske i komercijalne misije Frankofonije u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Šefica rumunske diplomatije izrazila je nadu da će dogadjaj značajno doprineti olakšavanju i promociji poslovnih i investicionih mogućnosti između rumunskih kompanija i kompanija zemalja članica Međunarodne organizacije Fankofonije (OIF). Odobesku je istakla tradicionalni i raznovrsni doprinos Rumunije promociji frankofonije, kroz političku podršku principa i vrednosti te organizacije kao o kroz konkretne doprinose i finansiranje jedinstvenih programa. Događaj, koji organizuju Rumunija i i Medunarodna organizacija Frankofonija (OIF) održava seod 27. do 29. marta.

    Narodna banka podržava i podstiče inicijative usmerene na razvoj tržišta kapitala u Republici Moldaviji, a kao institucija odgovorna za prudencijalni nadzor i stabilnost finansijskog tržišta, želimo da omogućimo slobodno kretanje kapitala i finansijskih usluga, rekla je u sredu u Bukureštu guverner Narodne banke Moldavije Anka Dragu. Ona je istakla da su to zapravo poglavlja pregovora za pristupanje Moldavije Evropskoj uniji, „poglavlja u kojima Narodna banka ima vodeću ulogu, tako da Republika Moldavija uživa prosperitet i ekonomsku stabilnost“. Rumunija se obavezuje i nastavlja da se bezuslovno zalaže za podršku evropskom putu Republike Moldavije, rekao je, sa svoje strane, predsednik Senata Rumunije Nikolae Čuka. Dva zvaničnika su u sredu, zajedno sa premijerom Moldavije Dorinom Rečeanom i predsednikom Parlamenta Moldavije Igorom Grosuom, učestvovali na forumu koji je organizovala Berza, događaju koji promoviše čvrstu ekonomsku saradnju i međusobno povezivanje tržišta kapitala između Republike Moldavije i Rumunije.

    Rumunija je među nepokolebljivim zagovornicima evropske budućnosti Republike Moldavije, kakvu žele njeni građani, poručio je premijer Rumunije Marčel Čolaku u poruci povodom Dana Ujedinjenja Besarabije sa Rumunijom. Rumunski kulturni institut – ICR i njegova predstavništva u inostranstvu organizuju niz kulturnih događaja povodom obeležavanja 106 godina od ovog istorijskog trenutka. U Nacionalnom umetničkom muzeju Rumunije danas je otvorena izložba slika koja obuhvata 100 dela umetnika iz Republike Moldavije, a u Narodnom pozorištu u Bukureštu biće izvedene predstave u kojima će učestvovati rumunski i moldavski glumci. Dana 27. marta 1918. godine, Državni savet Kišinjeva je glasao za uniju Besarabije sa Rumunijom, pri čemu je Besarabija bila rumunska pokrajina pripojena Ruskom carstvu 1812. godine, posle rusko-turskog rata (1806-1812). Ovim istorijskim aktom otvoren je proces ujedinjenja Rumunije, završen 1. decembra 1918. godine, kroz Uniju svih rumunskih pokrajina koje su tada bile pod stranom vlašću. 22 godine kasnije, u leto 1940, nakon ultimatuma, Staljinova Moskva je anektirala i Besarabiju i severnu Bukovinu, teritorije koje trenutno pripadaju bivšim sovjetskim republikama Moldaviji i Ukrajini.

    Izložba-događaj posvećena Konstantinu Brankušiju, koji se smatra ocem moderne skulpture, može se posetiti u Centru Pompidu u Parizu do 1. jula. Na izložbi, posetoci mogu videti stotine skulptura, fotografija, skica i arhivskih slika, takodje izložba obuhvata i Brankušijevu radionicu , mesto gde je veliki rumunski umetnik stvarao i živeo, pored dela pozajmljenih iz međunarodnih muzeja. Izložena su sva dela Konstantina Brancušija iz rumunskog nasleđa, koja su poslali Nacionalni muzej umetnosti Rumunije i Muzej umetnosti u Krajovi (južna Rumunija). „Brancuši je umetnik koji je tokom života bio vrlo malo eksponiran, jer je više voleo da poziva svoje savremenike da dođu u njegovu radionicu. Voleo je da kontroliše sve dimenzije prezentacije svojih skulptura“, objašnjava Arijan Kulondre, kustos izložbe. Retrospektiva Brancuzi u Centru Pompidu, prva u poslednjih skoro 30 godina i najveća ikada organizovana manifestacija, održava se uz podršku Ambasade Rumunije u Francuskoj i Rumunskog instituta za kulturu.

    Šest aviona „Eurofighter Tiphoon” britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva ,od srede nalazile u 57. vazduhoplovnoj bazi Mihaila Kogalničeanu u okrugu Konstanca (jugoistočna Rumunija) radi izvršavanja misija pojačane vazdušne policije, pod komandom NATO-a, u naredna četiri meseca . Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane, letelice su stigle u Rumuniju u ponedeljak, i deo su sastava britanskog odreda koji broji približno 200 vojnih lica (pilota i tehničkog osoblja). Ovo je peta rotacija u bazi Mihaj Kogalničeanu, Kraljevskog britanskog ratnog vazduhoplovstva, nakon onih sprovedenih 2017, 2018, 2021. i 2022. godine, precizira Ministarstvo odbrane Republike Rumunije.

    Budžetski deficit Rumunije dostigao je, posle prva dva meseca ove godine, skoro 29 milijardi leja (oko 6 milijardi evra), što predstavlja 1,67 odsto bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci koje je objavilo Ministarstvo finansija. Deficit je skoro duplo veći u odnosu na isti period prošle godine. Medjutim, premijer Rumunije Marčel Čolaku rekao je, , da će uklopiti u okvir od 5%, procenjen u za kraj godine. Privreda se samofinansira i imaćemo najveći privredni rast u Evropi, dodao je premijer Rumunije.

  • Brankuš – izuzetna izložba u Parizu

    Brankuš – izuzetna izložba u Parizu

    U jednom od najprestižnijih muzeja moderne i savremene umetnosti u svetu, centru Pompidu u Parizu, do 1. jula se održava izložba-događaj posvećena velikom rumunskom vajaru Konstantinu Brankušiju. U nastavku uspeha koji beleži izložba „Brankuš. Rumunski izvori i svetske perspektive“, čiji je domaćin Temišvar (zapadna Rumunija), evropska prestonica kulture 2023. godine, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova iz Bukurešta, retrospektiva Centra Pompidu okuplja, po prvi put, stotine skulptura, fotografija, skica i snimaka. Čuveni muzej savremene umetnosti u Parizu tako ilustruje Brankušijev život i rad, počevši od njegovog puta, kada je peške prešao skoro celu Evropu, da bi se nastanio u francuskoj prestonici 1904. godine, pa sve do njegovih poslednjih radova u potrazi za čistom formom i stilizovanjem materije u pokušaju da uhvati njenu suštinu i večni oblik.

    Ariane Culondre, kustos izložbe: „Radili smo na ovoj izložbi oko dve godine, da odamo počast Konstantinu Brankušiju, jednom od najvećih vajara 20. veka, ogromnom umetniku, imajući sreću da nam pripada njegov atelje koji se nalazi ispred centra Pompidou; iskoristili sam selidbu ateljea, pošto će se ceo centar Pompidu sledeće godine zatvoriti radi renoviranja, i organizovali smo ovu veliku izložbu, sakupivši celokupno bogatstvo njegovog dela, dajući brojne pozajmice velikim međunarodnim muzejima i privatnim kolekcijama da pokažu svu njegovu umetnost, njegov život, sveobuhvatnu viziju koja nam omogućava da razumemo njegov tok, prekid koji je napravio u istoriji skulpture i takođe da pokažemo potomcima ovo neverovatno delo koje nastavlja da nam govori i dotiče nas i danas.”

    „Brankušijeva revolucija u istoriji skulpture bila je trostruka“, naglašava kustos, objašnjavajući tako zašto se smatra ocem moderne skulpture. To je pre svega bila „revolucija gesta”, pošto je umetnik, koji je postao francuski državljanin, „vajao direktno u materijalu”, nakon što su „vekovima vajari modelirali u glini”. Drugo, napravio je „revoluciju forme”, s obzirom na to da je nastojao da je svede na čistotu i geometriju, pokušavajući da „prevaziđe izgled”. „Treća revolucija je bio odnos prema prostoru, sa osnovnom igrom, pokretom i refleksima“, dodala je kustos izložbe.

    U okviru izložbe u Parizu, poseban deo posvećen je monumentalnom ansamblu „Put Heroja“ iz Trgu Žiu (južna Rumunija) – koji obuhvata remek-dela „Sto tišine“, „Kapija poljupca“ i „Beskrajni stub“ – a koji bi se, na leto, mogao upisati na UNESKO-ovu listu svetske baštine. Takođe, nekoliko primera Brankušijevih ptica može se videti u centru Pompidu koje se nalaze iznad urbanog profila Pariza, koristeći prednosti spektakularnih pogleda koje centar savremene umetnosti nudi.

  • Rumunija će imati registar trgovaca drogom (26.03.2024)

    Rumunija će imati registar trgovaca drogom (26.03.2024)

    Rumunija će imati Registar trgovaca drogom od 1. januara 2025. godine, nakon što je predsednik Klaus Johanis promulgirao zakon koji predviđa njegovo uspostavljanje. Projekat su predložili liberali u septembru 2023. godine, a usvojio ga je Senat u Bukureštu krajem prošle godine, a prošlog meseca i Poslanički dom, kao telo za donošenje odluka.
    Ministarka pravde Alina Gorgiu je objasnila da ovaj Registar ima preventivnu ulogu i da će policija preko njega moći da operativno nadgleda i identifikuje trgovce drogom. U zavisnosti od kazne koju dobiju na sudu, trgovci narkoticima biće upisani u Registar od 5 do 20 godina, tokom kojih će Policija moći da zna gde postoji rizik da posmatrano lice ponovo prodaje zabranjene supstance, izjavila je ministarka Gorgiu

    U Registar se ne upisuju lica koja su maloletna u vreme izvršenja dela, osim u slučajevima kada to sud izričito naloži u krivičnom postupku. Alina Gorgiu je dodala da je „Nacionalni registar trgovaca drogom sredstvo saznanja, nadzora i operativne identifikacije ljudi koji su počinili krivična dela u sferi trgovine drogom“, korisno sredstvo u borbi protiv ove pošasti.
    Prema rečima ministarke, bezbednost rumunskih građana, posebno mladih, na prvom je mestu, a borba protiv fenomena droge ostaje prioritet. U ovom nastojanju da se iskoreni upotreba droga i njene trgovine, sve institucije koje se bave prevencijom, u obrazovanju i borbi moraju biti obučene – izjavio je ministar unutrašnjih poslova Republike Rumunije Katalin Predoju.
    Prema njegovim rečima, pored nastojanja da se bori, podjednako je važan i napor na prevenciji i edukaciji. On je najavio da će države sveta, na inicijativu Sjedinjenih Država, stvoriti koaliciju za borbu protiv trgovine drogom, koja je postala globalni fenomen, jer nijedna država ne može sama da se bori protiv ove pošasti. Zato je, kaže ministar, važna međunarodna saradnja u borbi protiv nje, kao dugoročan napor.
    On je naveo i da godišnje u svetu, organizovane kriminalne grupe proizvedu 80 novih vrsta droga, a rumunska policija ulaže napore da se prilagodi novim taktikama i strategijama koje koristi organizovani kriminal. Ministar je dao uveravanja da se u Rumuniji svake nedelje organizuju akcije za borbu protiv trgovine drogom.
    Samo prošle godine zaplenjeno je više od jedne tone droge i napravljena je najveća zaplena tableta ekstazija u istoriji anti-narko struktura u Rumuniji, više od 230.000 tableta, naglasio je Predoju. Registar trgovaca drogom koji će Rumunija imati od sledeće godine organizovaće Ministarstvo unutrašnjih poslova, a upravljaće jedinice rumunske policije, preko specijalizovanih struktura u ovoj oblasti.

  • Vesti – 25.03.2024

    Vesti – 25.03.2024

    Poslanici u Bukureštu raspravljaju danas o predlogu za pokretanje odgovornosti protiv ministra poljoprivrede Florinu Barbua, koji je optuženom da je promovisao zakon o trski delte Dunava kako bi pojedinim političarima obezbedio finansijsku korist. Jednostavan predlog pod nazivom “Oda za Čaušeskua ne može spasiti rumunsku poljoprivredu” inicirao je USR, opozicija, nakon ministrove izjave, u kojoj evocira ime bivšeg komunističkog diktatora, u pozitivnom kontekstu. Predstavnici Unije spasite Rumuniju optužuju ministra da se sa prezirom odnosio prema poljoprivrednicima koji su protestovali početkom godine i da je ignorisao zahteve poslanika da predstavi svoje aktivnosti. Barbu, međutim, kaže da je predlog “potpuno neozbiljan”, i da predstavlja samo niz “sugestija, propagande i neistine”. Glasanje će biti obavljeno u utorak.

    Francuska vlada je podigla bezbednosnu uzbununa na najviši nivo, nakon teroristickog napada koji se dogodio u petak, u Moskvi. Mera je uvedena nakon što je Islamska država, koja predstavlja pretnju i po našu zemlju, preuzela odgovornost za napad, napisao je premijer Gabrijel Atal na platformi X (Tviter). Francuska je među zemljama koje su najteže pogođene islamističkim terorističkim napadima, poput onih koji su se dogodili 2015. i 2016. godine, u kojima je oko 300 osoba poginulo i nekoliko stotina povređeno. Vlada u Parizu je objasnila da je ova islamistička organizacija bila umešana u nekoliko nedavnih pokušaja napada, koje su sprečili organi za sprovođenje zakona iz nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku i Nemačku, a šef izvršne vlasti pozvao je, u ponedeljak ujutru, na sastanak sve državne ograne nadlezne za bezbednost zemlje i bezbednost građana

    Rukometašice Dunerea Braile (jugoistok) plasirale se na završni turnir EHF Evropske lige, nakon što su u nedelju uveče na svom terenu u revanšu četvrtfinala savladale hrvatsku ekipu Podravka Vegeta rezultatom 26-25. Dunarea, koja je takođe pobedila u prvoj utakmici protiv Podravke, drugi je predstavnik Rumunije na EHF finalu za žene, koje će se održati 1. i 2. juna u Gracu u Austriji, nakon Glorije Bistrice. Šampion Rumunije, CSM Bukurešt, plasirao se u četvrtfinale Lige šampiona u ženskom rukometu, posle dvostruke pobede nad slovenačkom ekipom Krim Merkator Ljubljana, a u četvrtfinalu će igrati protiv francuske ekipe Metz Handball.

    Integracija u šengenski prostor i sa kompnenim granicama je izvodljiv cilj do kraja godine, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Republike Rumunije Katalin Predoju. On je rekao da je rumunska strana završila pripreme za pristupanje, krajem ove nedelje, sa vazdušnim i pomorskim granicama koje je odobrio Savet Evropske unije. Predoju je objasnio da Rumunija i Austrija veoma dobro sarađuju u oblasti zaštite granica, borbe protiv ilegalnih migracija i prekograničnog kriminala i precizirao da je svom austrijskom kolegi Gerhardu Karneru predložio proširenje saradnje i van šengenske teme, sa akcentom na suzbijanje trgovine drogom i ljudima.
    Sud u Moskvi odredio je pritvor četvorici osumnjičenih za napad u Moskvi u petak, u kojem je poginulo 137, a više od 180 povređeno. Svi su imali ranjena lica, a prema Rojtersu, jedan od njih je bio u invalidskim kolicima i izgleda da mu je nedostajalo oko. Vlasti su ih predstavile kao strane državljane bez navođenja njihove nacionalnosti, ali ruska štampa precizira da su poreklom iz Tadžikistana. Odgovornost za napad preuzeo je azijski ogranak terorističke grupe Islamska država, koja je takođe objavila slike masakra. Ruski istražitelji nisu pominjali povezanost džihadista sa napadom, već su predsednik Vladimir Putin i ruska služba bezbednosti FSB saopštili da su osumnjičeni nameravali da pobegnu u Ukrajinu, gde su imali kontakte. Kijev je odbacio teoriju kao apsurdnu. Ministarstvo spoljnih poslova u Bukureštu uputilo je saučešće porodicama žrtava napada i istaklo da Rumunija oštro osuđuje svaki oblik terorizma i svaki napad na civile.

    Rumunski ministar životne sredine Mirčea Feket učestvovao je danas na Evropskom savetu o pitanjima životne sredine, gde je razgovarano, između ostalog, o novom okviru za praćenje šuma i novim inicijativama Evropske komisije za smanjenje otpada. Komisija se zalaže za efikasniju reciklažu tekstila, odgovornost operatera u oblasti proizvodnje plastike, kao i smanjenje otpada od hrane. Druga rasprava se odnosi na nove ciljeve koje je predložila komisija, a koji imaju za cilj smanjenje emisija za 90 odsto za 2040. godinu, kako bi bilo moguće postići neutralnost 2050. godine.

    Rumunski tužioci podređeni Evropskom javnom tužilaštvu zaplenili su
    imovinu vrednu 2,4 miliona evra jednom italijanu koji je bio na meti istrage tužilaca u Bolonji u vezi sa prekograničnom trgovinom gorivom. Ukupna šteta iznosi 92 miliona evra. U Rumuniji su tužioci osumljičenom italijanu zaplenili 18 nekretnina, 14 bankovnih računa, a takodje je i blokirana imovina rumunskih kompanija. Na meti istrage su tri državljana Italije, optužena da su na italijansku teritoriju unosili naftne derivate iz rafinerija u Hrvatskoj i Sloveniji, da bi ih kasnije preprodali po sniženoj ceni. Gorivo je prodato kompanijama iz Rumunije i Ujedinjenog Kraljevstva, a zatim fakturisano italijanskim kompanijama, kojima su upravljali članovi kriminalne organizacije – saopštava Evropsko javno tužilaštvo.

  • Ličnost 2024. godine Radija Rumunija Internacional

    Ličnost 2024. godine Radija Rumunija Internacional

    Dragi slušaoci, Radio Rumunija Internacional, radio za inostranstvo Radija Rumunija, nastavio je tradicionalno istraživanje mišljenja među slušaocima i korisnicima interneta i društvenih mreža kako bi se odlučilo koja je od ličnosti iz različitih oblasti najviše ostavila traga u 2024. godini, u pozitivnom smislu, u svetu. Dobili smo manje predloga od vas nego prethodnih godina, a dobijeni predlozi su bile izuzetno podeljeni i polarizovani, verovatno odraz sadašnjosti pune političkih, društvenih, ekonomskih i klimatskih kriza i sa sve polarizovanijim mišljenjima na globalnom nivou.
    Za Ličnost godine 2024. na Radiju Rumunija Internacional proglašen je biznismen Ilon Mask. David Jureska, iz Argentine, argumentovao je svoj predlog na sledeći način: „Moj glas za ličnost 2024. godine ide Amerikancu Ilonu Masku, za njegov napredak u svetu tehnologije, kao što je Neuralink čip, koji omogućava osobi sa kvadriplegijom da koristi kompjuter; i sav napredak u svemirskoj trci njegove kompanije Space X, koja sve više približava povratak na mesec i odlazak na Mars.“
    Nakon Ilona Maska, slušaoci Radija Rumunija Internacional naveli su Donalda Trampa, po drugi put izabranog predsednika Sjedninjenih Američkih Država, i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
    Bili su nominovani i papa Franja, američki državni sekretar Entoni Blinken, generalni sekretar Ujedinjenih Nacija Antonio Gutereš, predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola, novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute, bivša evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson, vršilac dužnosti predsednika Rumunije Klaus Johanis, predsednica Republike Moldavije Maja Sandu.
    Predloženi su za “Ličnost 2024. godine” i dobitnici Nobelove nagrade za fiziku i mir, žrtve klimatskih promena, osnivač mreže Telegram Pavel Durov i Žizel Peliko iz Francuske, žrtva strašnih silovanja u Mazanu.
    Među sportistima su bili predloženi bivši veliki teniski šampion Rafael Nadal, olimpijski šampion u plivanju Rumun David Popović ili višestruka laureatkinja u gimnastici Amerikanka Simon Biles. Posebna nominacija stigla je za pariske letnje olimpijske igre u Parizu.