Author: Dragana Diamandi
-
Vesti – 08.04.2024
Evropska komisija odobrila je u ponedeljak ponovno uvođenje rumunske šeme od približno 2,5 milijardi evra za podršku kompanijama u kontekstu rata koji je Rusija započela protiv Ukrajine. Pomoć će biti u obliku direktnih garancija i grantova. Mera ima za cilj da obezbedi da dovoljna likvidnost ostane dostupna kompanijama pogođenim ekonomskim poremećajima izazvanim ratom. Evropska komisija je utvrdila da je rumunska šema, pošto je ponovo uvedena, i dalje u skladu sa uslovima Privremenog okvira za krizu i tranziciju. Konkretno, pomoć neće premašiti 280.000 evra za aktivne kompanije u poljoprivrednom sektoru, 335.000 evra za kompaniju aktivnu u ribarstvu i akvakulturi i 2,25 miliona evra za kompaniju aktivnu u drugim sektorima.
Više od 2.200 savezničkih vojnika učestvuje u Rumuniji, od ponedeljeka 8. aprila, u multinacionalnoj vežbi „Morski štit 24“. Do 21. aprila rumunska vojska, vojska iz sastava NATO saveza, kao i iz partnerskih država Gruzije i Republike Moldavije, održaće zajednicku vežbu na Crnom moru i na reci i delti Dunava. Vojska će koristiti 27 pomorskih i rečnih brodova, 17 aviona i 91 vozilo i čamac. Ministarstvo odbrane u Bukureštu precizira da je vežba najkompleksniji događaj koji su izvele rumunske pomorske snage 2024. Takođe ove nedelje, Kraljevsko vazduhoplovstvo Velike Britanije počinje misiju vazdušne policije u Rumuniji. Britanski odred, u čijem je sastavu 220 vojnika i šest aviona Eurofighter Typhoon, u naredna četiri meseca će, zajedno sa vojnicima rumunskog ratnog vazduhoplovstva, obavljati pojačane misije vazdušne policije pod komandom NATO-a.
U Republici Moldaviji u ponedeljak je počeo popis stanovništva, domaćinstva i stanova. Popisivači će do 7. jula ići od kuće do kuće da prikupljaju podatke o tome gde gradjani žive, koji jezik koriste, stepenu obrazovanja, zanimanju, kao i o njihovim domovima. Portparol Vlade Danijel Voda izjavio je da će svi građani biti u obavezi da odgovore na pitanja popisivača i da daju tačne podatke, a nadležni su u obavezi da dobijene odgovore čuvaju u tajnosti – prenosi Radio Kišinjev. Poslednji popis stanovništva i stanova u Republici Moldaviji sproveden je 2014. godine. Tada je broj stanovnika iznosio 2.800.000 ljudi, od kojih je samo 2,5 miliona živelo u Republici Moldaviji. Popis se neće sprovesti u proruskom separatističkom regionu Pridnjestrovlja (istok), koji je van kontrole Kišinjeva od 1992. godine, nakon oružanog sukoba u kome su učestvovale stotine vojnika i koji se završio intervencijom moskovskih trupa na strani secesionističkih pobunjenica.
Rumunija ima najmanju potrošnju električne energije u Evropi po glavi stanovnika, saopštilo je Udruženje potrošača i energetskih zajednica. Takođe, navode da će za prelazak na zelenu ekonomiju biti potrebno povećati ovu potrošnju na račun goriva kao što su prirodni gas ili drvo. Organizacija pokazuje da je, u ovom kontekstu, elektrifikacija ključ za postizanje pune dekarbonizacije, a neophodne tehnologije su toplotne pumpe u svim tipovima zgrada i zeleni vodonik, zajedno sa električnim vozilima za industriju.
Ženska rukometna reprezentacija Rumunije pobedila je u nedelju uveče na svom terenu u Buzau (jugoistok) selekciju Grčke rezultatom 31-24, u poslednjoj utakmici prve grupe za kvalifikacije na Evropsko prvenstvo 2024 . Takodje u utakmici prve grupe, Hrvatska je ostvarila pobedu nad Bosnom i Hercegovinu rezultatom 33-19, osiguravši 2 mesto u grupi. Prvo mesto pripada Rumuniji sa maksimalnim brojem bodova, 12, a slede Hrvatska 8, Grčka 4 boda i Bosna i Hercegovina bez ostvarenog boda. Na završni turnir plasiraju se prve dve ekipe u svakoj grupi, kao i četiri najbolje trećeplasirane ekipe. Evropsko prvenstvo održaće se u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj od 28. novembra do 15. decembra.
Alijansa ujedinjene desnice, koji su formirale opozicione stranke Unija spasite Rumuniju (USR), Partija narodnog pokreta (PMP) i Snaga desnice (FD), dostavila je Centralnom izbornom birou listu kandidata za Evroparlamentarne izbore koji će se održati 9. juna. Bivši lider stranke Unije spasite Rumuniju Dan Barna je prvi na listi, zatim bivši ministar zdravlja takodje član USR Vlad Vojkulesku i predsednik Partije narodnog pokreta (PMP) Eugen Tomak. Lider Unije spasite Rumuniju (USR) Katalin Drula je ocenio da Alijansa ima najbolju listu kandidata sačinjenu od „ljudi koji idu u Evropski parlament ili nastavljaju svoj rad u Evropskom parlamentu jer veruju i ostvaruju dobre rezultate “. S druge, dve vladajuće stranke, Socijaldemokratska stranka i Nacionalna liberalna partija (PNL), predale su u petak zajedničku listu za Evropski parlament. Prvi je bivši socijaldemokratski premijer Mihai Tudose i liberalni poslanik u Evropskom parlamentu Rareš Bogdan. Evropski parlamentarni izbori u Rumuniji održaće se istovremeno sa lokalnim. Tako će Rumuni 9. juna izaći na izbore kako da biraju svoje predstavnike u Evropskom zakonodavstvu, tako i da imenuju svoje gradonačelnike i sastav županijskih veća.
Predsednik Rumunije Klaus Johanis čestitao je Peteru Pelegriniju pobedu na predsedničkim izborima u Slovačkoj. Radujem se zajedničkom radu za dobrobit naših naroda i Evropske unije, osiguravajući sigurnost i prosperitet“, napisao je šef rumunske države u objavi na mreži X u subotu. . Pelegrini (48 godina), ekonomista po struci, bivši premijer, pobedio je proevropskog diplomatu Ivana Korčoka, sa 53 odsto glasova, u poređenju sa 47 odsto. Novi slovački predsednik saveznik je populističkog premijera Roberta Fica, koji je doveo u pitanje suverenitet Ukrajine koju su napale ruske trupe i pozvao na mir sa Moskvom.
Dopisnik Radio Rumunije u Izraelu javlja da je prvi put od početka rata najveći broj kamiona, skoro 330, ušao u Pojas Gaze u nedelju. Takođe, izraelska vojska se povukla iz Kan Junisa, ostavljajući samo nekoliko brigada u tom području, što odgovara želji Vašingtona da smanji snage i zaustavi borbe. Izraelska delegacija, sastavljena od šefa Mosada, šefa Šin Beta i osobe odgovorne za položaj izraelskih zarobljenika i talaca, stigla je u Kairo, prvi put sa proširenim ovlašćenjima za pregovore, a već se sastala sa predstavnicima država posrednika, šefom CIA, premijerom Katara i šefom egipatske obaveštajne službe. U tom kontekstu, izvori bliski pregovaračima izvestili su da su Sjedinjene Države, izgleda, preuzele tok razgovora i da vrše pritisak i na Egipat i na Katar da ubede Hamas da prekine igru odbijanja, a Izrael da svoje pozicije učini još fleksibilnijim.
-
Vesti – 05.04.2024
Narodna banka Rumunije saopštila je da će stopa inflacije nastaviti da opada u narednim mesecima, ali nešto većom putanjom od srednjoročne prognoze iz februara ove godine. Kako navodi BNR, postoje neizvesnosti i rizici u evoluciji inflacije, čiji su izvori, između ostalog, fiskalne mere nedavno primenjene za podršku procesu konsolidacije budžeta, dinamika zarada u javnom sektoru kao i uticaj novog zakon o penzijama. Centralna banka je, s druge strane, odlučila da zadrži nepromenjenu kamatnu stopu monetarne politike na nivou od 7 odsto. Vise o ovoj temi nakon vesti
Rumunska ministarka spoljnih poslova Luminita Odobesku učestvovala je, u Briselu, na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, gde se osvrnula na višedimenzionalnu i sveobuhvatnu podršku Rumunije susednoj Ukrajini i odlučnost naše zemlje da nastavi sa ovim naporima koliko god bude potrebno. Tokom sastanka Saveta NATO-Ukrajina, na kojem je učestvovao i ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba, šefica rumunske diplomatije istakla je značaj očuvanja čvrste posvećenosti Ukrajini i podrške njenom evroatlantskom razvoju, dodajući da će budući samit Alijanse u Vašingtonu, predstavljati povoljan trenutak za dosledne i ambiciozne odluke. Ministarskim skupom u Briselu obeleženo je i 75 godina od osnivanja Severnoatlantske alijanse.
Fenomen demografskog starenja intenzivirao se prošle godine u Rumuniji. Starija populacija od 65 godina i više premašila je mladu populaciju od 0-14 godina za više od 27,5 odsto, pokazuju podaci koje je u petak objavio Nacionalni institut za statistiku. Broj ljudi u starosnoj grupi 65 godina i više iznosio je oko 3,97 miliona, dok je mlado stanovništvo od 0 do 14 godina, iznosilo 3,11 miliona. Najveći udeo u ukupnom stanovništvu 1. januara 2024. godine imala je starosna grupa od 45 do 49 godina (8,6%). Ista starosna grupa imala je najveći udeo i kod žena (8,3%) i kod muškaraca (9%)
Rumunska teniserka Žaklin Kristijan spektakularno se plasirala u četvrtfinale turnira serije 500 u Čarlstonu (Južna Karolina), sa ukupnim nagradnim fomdom od preko 920.000 dolara. Ona je pobedila Amerikanku Emu Navaro rezultatom 2:0, po setovima 6-3, 5-7, 6-1. U četvrtfinalu igra protiv Ruskinje Darije Kasatkine. Takodje danas, rumunska teniserka Irina Bara igra u četvrtfinalu turnira serije WTA 250 u Bogoti (Kolumbija) protiv Italijanke Sare Erani. Turnir ima ukupan nagradni fond od skoro 270.000 dolara.
Ženska rukometna reprezentacija Rumunije savladala je u četvrtak uveče na gostovanju u Cazinu Bosnu i Hercegovinu rezultatom 37-16, u utakmici prve Grupe za kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. Rumunija je prva u grupi sa 10 bodova, slede Hrvatska 6 bodova, Grčka, 4 boda i na poslednjem mestu Bosna i Hercegovina bez bodova. Na završni turnir plasiraju se prve dve ekipe u svakoj grupi, kao i četiri najbolje trećeplasirane ekipe. U nedelju se igraju poslednje utakmice u grupi. Rumunija će kvalifikacije zatvoriti susretom protiv Grčke, a Hrvatska igra protiv Bosne i Hercegovine.
Humanitarne organizacije koje deluju u Pojasu Gaze saopštile su da je odgovornost Izraela da osigura bezbednost zaposlenih u tim organizacima i napominju da je skoro 200 radnika nevladinih organizacija izgubilo živote od početka sukoba. Neke organizacije su prinuđene da obustave svoje aktivnosti u Pojasu Gaze, iako je njihovo prisustvo tamo od vitalnog značaja, s obzirom na tešku humanitarnu krizu i neposredan rizik od gladi. Reakcija je uslijedila nakon što je sedam radnika nevladinih organizacija poginulo u izraelskom vazdušnom napadu, iako je izraelska vojska bila obaviještena o njihovoj lokaciji. Izrael kaže da je napad na konvoj Svetske centralne kuhinje (WCK) bio greška. Incident je naveo američkog predsednika Džoa Bajdena da u telefonskom pozivu upozori premijera Benjamina Netanijahua da Izrael rizikuje da izgubi podršku Sjedinjenih Država.
-
Vesti – 04.04.2024
Za Rumuniju je ulazak u NATO predstavljao ispunjenje istorijske težnje i bezbednosnog imperativa, a sada je Alijansa suštinski stub naše spoljne i bezbednosne politike. Saopšenje je u četvrtak, u Briselu, dala ministarka spoljnih poslova Republike Rumunije Luminica Odobesku, u obraćanju na svečanosti povodom obeležavanja 75. godišnjice NATO-a. Prema rečima šefice rumunske diplomatije, Aliansa je prošla test vremena i pokazala stratešku viziju, odlučnost, otpornost i prilagodljivost. NATO je ojačao po veličini i po uticaju – rekla je Odobesku. „Rumunija je „čvrsto“ posvećena procesu prilagodjavanja NATO-a, kako bi alijansa postala jača i bolje pripremljena za budućnost“, napisao je predsednik Klaus Johanis, na jednoj društvenoj mreži. Sa svoje strane, premijer Marčel Čolaku je rekao da aktuelna bezbednosna dešavanja na regionalnom i globalnom nivou potvrđuju potrebu za zajedničkim odbrambenim konceptom, suočeni sa pretnjama koje generišu „ruske ekspanzionističke ambicije” i agresija na Ukrajinu. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u Briselu da su SAD i Evropa zajedno jače i bezbednije u Atlantskom savezu.
Evropska komisija pokrenula je dve detaljne istrage u Rumuniji u vezi sa mogućim problemima sa implementacijom velikog projekta koji finansira Evropska unija. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz Brisela, cilj je tender koji je raspisala kompanija iz Rovinarija (jugozapad) za projektovanje, izgradnju i rad fotonaponskog parka. Projekat je delimično finansiran iz Evropskog fonda za modernizaciju, a Komisija veruje da ima dovoljno indicija da su dva ponuđača dobila strane subvencije koje narušavaju unutrašnje tržište. Jedan od konzorcijuma koji je dostavio ponude nalazi se na berzi u Hong Kongu, a drugi je podređen kineskoj centralnoj narodnoj vladi. Prema Uredbi EU o stranim subvencijama, kompanije su dužne da prijave svoje tendere za javne nabavke Evropskoj uniji kada procenjena vrednost ugovora prelazi 250 miliona evra i kada je kompaniji odobreno najmanje 4 miliona evra stranih finansijskih doprinosa od najmanje jedne zemlje, koja nije članica EU i nije deo tog ekonomskog prostora, u tri godine pre obaveštenja.
Narodna banka Rumunije odlučila je u četvrtak da zadrži referentnu kamatnu stopu na 7% godišnje, vrednost koja je ostala nepromenjena godinu i četiri meseca. Ostale su nepromenjene i kamatne stope po kojima komercijalne banke mogu pozajmljivati novac od Narodne banke , kao i kamate na depozite banaka kod centralne banke. Godišnja stopa inflacije porasla je u januaru na 7,41 odsto, ali je u februaru pala na 7,23, a stručnjaci Narodne banke kažu da će nastaviti da se smanjuje i narednih meseci.
Vlada u Bukureštu odobrila je na sastanku u četvrtak nacrt zakona o statusu istraživačko-razvojnog i inovacionog osoblja, koji ima za cilj da podstakne učinak u ovoj oblasti. Drugi usvojeni predlog zakona odnosi se na usvajanje ugovora o finansiranju autoputa A7, potpisanog između Rumunije i Evropske investicione banke u Bukureštu i Luksemburgu u februaru. Vlada je na sednici u četvrtak usvojila i nacrt hitne uredbe o nekim merama za podršku kategorijama parova majka-novorođenče u nepovoljnom položaju, koje će dobiti materijalnu podršku na osnovu socijalnih vaučera o elektronskoj podršci koja se dodeljuje iz bespovratnih eksternih fondova. Pomoć će biti dodeljena maloletnim majkama, osobama sa invaliditetom, licima sa minimalnim primanja i osobama koje nemaju lična dokumenta i koje ne mogu da dobiju drugu državnu pomoć. Vrednost socijalnog vaučera je 2.000 leja (oko 400 evra), isplata u jednoj tranši, za svako novorođenče, na period od četiri godine, od 2024.do 2027. godine.
Prema nacionalnom istraživanju koje je sproveo IRES, po nalogu organizacije ,,Mladi glasaju”, za političku formaciju Alijansa za ujedinjenje Rumuna (suverenistički, populistički i ultranacionalistički) glasalo bi 23% mladih od 18 do 35 godina na parlamentarnim izborima,”. Zatim slede Unija spasite Rumuniju (demokratska opozicija) i Nacionalna liberalna partija (vladina koalicija), po 20% i PSD (vladina koalicija), sa 17 odsto. 25% mladih ne bi znalo za koga da glasala na parlamentarnim izborima, da su zakazani za ovu nedelju. Inicijativa ,,Mladi glasaju” ima za cilj da podstakne mlade da glasaju i promoviše njihovu agendu prioriteta.
Rumunka Simona Halep, rekla je da je prihvatila vajld kard za Turnir u Madridu serije Masters 1000 koji se održva od 23. aprila do 5. maja. Nekadašnja najbolja teniserka sveta Simona Halep je dvostruka šampionka turnira u Madridu, gde je titulu osvojila 2016. i 2017, a 2014. i 2019 igrala u finalu. U martu je izgubila od Španke Paule Badose u prvom kolu turnira u Majamiju u prvom svom meču nakon što se vratila na teniski teren posle pauze od godinu ipo nakon četvorogodišnje suspenzije zbog navodnog dopinga, koja je smanjena na devet meseci.
Ženska rukometna reprezentacija Rumunije igra danas u Cazinu protiv Bosne i Hercegovine u svojoj pretposljednjoj utakmici kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – EHF EURO 2024. Posljednja utakmica zakazana je za 7. april u Buzauu (jugoistok), protiv Grčke. Već plasirana na završni turnir, reprezentacija Rumunije ima status favorita za poslednje dve utakmice u grupi.
-
Demokratija u opadanju (03.04.2024)
Konzorcijum nevladinih organizacija koji se sastoji od Resursnog centra za javno učešće (CERE), ActiveWatch-a i Udruženja za internet i tehnologiju nedavno je objavio treće izdanje Izveštaja o stanju demokratije. Analizirajući situacije koje su se dogodile 2023. godine, autori dokumenta oštro zaključuju: „Demokratija polako umire. Čak i da nismo imali spektakularnu evoluciju u odnosu na protekle godine ili u odnosu na druge zemlje našeg regiona, polako ali sigurno su nastavljeni trendovi sužavanja građanskog prostora i napada na građanske slobode“. Ovaj zaključak upotpunjuje Oana Preda, ekspert za zastupanje u okviru Resursnog centra za javno učešće (CERE-a).
,, Nastavili smo pad koji je počeo pre nekoliko godina i na koji smo se već navikli. To što smo se navikli je loše, jer nam snižava budnost. Zato insistiramo na tome da sve ove propuste prijavimo kad god ih vidimo i stavimo ih u godišnje izveštaje koji nam daju širu sliku. Kao i obično, pratimo neke teme koje ćemo smatrati relevantnim za kvalitet građanskog prostora i demokratije uopšte.“
Prvi aspekt koji je naglašen u Izveštaju o stanju demokratije je sloboda okupljanja. U godini, u kojoj su u Evropi obeležili brojni protesti na različite teme, u Rumuniji je atmosfera bila nešto mirnija, što nije sprečilo vlasti da budu preterano oprezni, smatra Oana Preda:
,,Godinu 2023. započeli smo projektom izmena Krivičnog zakonika, projektom koji je pokrenuo tadašnji premijer gospodin Nikolae Cuka i koji je predložio kaznu zatvora do 7 godina zbog narušavanja mira i javnog reda. Smatrali smo da je to opasnost, potencijal za zlostavljanje i zastrašivanje ljudi koji bi, na primer, želeli da učestvuju u protestima ili javnim demonstracijama, a ne u remećenju javnog mira. Na sreću, nakon napora civilnog društva i medija, inicijatori su povukli taj nacrt amandmana. Moramo da budemo budni i na oprezu, jer ove stvari završavaju na dnevnom redu političara kada se najmanje nadate.
Izvan zakonodavnog okvira, iako je 2023. bila godina siromašna protestima i uličnim demonstracijama, još uvek smo mogli da vidimo preteranu revnost sprovođenja zakona za bolji cilj. Godina je počela, na primer, zastrašivanjem potencijalnih aktivista, ljudi koji nisu bili mnogo glasni i koji su se navodno,solidarisali sa žrtvama rata u Gazi. Mediji su preneli da su mnogi od njih bili pozvani u policijske stanice ili posećeni kod kuće, rečeno im je da ne učestvuju u protestima i uličnim demonstracijama, ali i da ne objavljuju dogadjaje na Fejsbuku i, ako je moguće, čak ni da ne govore o ratu.“
Kao što se i ranije dešavalo, i 2023. godine sloboda štampe je bila ugrožena iz finansijskih razloga: ili novca nije bio dovoljano za podršku novinarskom poduhvatu, ili je obezbedjen pod odredjenim uslovima koji bi sprečili prirodno ispoljavanje ovog poduhvata. Redakcije Gazeta Sporturilor i Libertatea bile su prinuđene da radikalno promene svoje timove i uređivačku politiku usled neprirodnog mešanja poslodavaca. Takođe, nezavisna novinarka Emilia Šerkan, koja je razotkrila plagijate u mnogim doktorskim tezama političara, dodatno je maltretirana zbog istraga koje je vodila. Oana Preda iznosi detalje:
,, Ne bih da generalizujem, ali dobar deo štampe je u suštini mnogo puta kupovan javnim sredstvima. Na primer, 2023. godine stranke su potrošile skoro 121 milion leja na štampu i propagandu. Što objašnjava zašto mnoge informacije koje bi mogle uticati na imidž stranaka na vlasti ostaju između nas ili samo u našem balonu. Videli smo 2023. kako je uređivačka nezavisnost žrtvovana zarad profita. A imamo i slučajeve dnevnih listova „Gazeta sporturilor” i „Libertatea”. Imamo i primer novinarke Emilije Šerkan, sa dosijeom koji bi rasvetlio zlostavljanja pretrpela 2023. Iznenada je tajna, bez ikakvog objašnjenja. Kao što sam ranije rekala, ove stvari pomalo objašnjavaju zašto ove informacije ostaju ovde, među nama.“
Pored toga, pristup informacijama od javnog značaja, regulisan zakonom koji je na snazi dugi niz godina, bio je otežan 2023. godine, rekla je Oana Preda povodom objavljivanja Izveštaja o demokratiji.
-
Posledice nevremena u Rumuniji (03.04.2024)
17 okruga u Rumuniji i Bukurešt bili su u utorak pod narandžastim meteo-alarmom zbog jakog vetra, koji je naneo štetu u lokalitetima u 13 okruga i u glavnom gradu. Brzina vetra je uglavnom bila 80…85 km/h, a na velikim nadmorskim visinama u planinskim predelima udari su prelazili 120 km/h.
Ostatak zemlje je bio pod žutim meteo-alarmom. Došlo je do kvarova u snabdevanju električnom energijom, a bila je potrebna i intervencija vatrogasne ekipe na raščišćavanju vetrom pocepanih građevinskih elemenata, oborenog drveća i stubova koji su pali na kolovoz. Samo su u glavnom gradu vatrogasci imali skoro 300 intervencija kako bi sanirali štetu izazvanu jakim vetrom, a u okrugu Ilfov, kod Bukurešta, 29.
Kako se navodi u saopštenju Generalnog inspektorata za vandredne situacije, najčešći problemi bili su oboreno drveće na kolovozu ili automobilima, zatim odvajanje maltera sa konstrukcija, kao i oštećeni krovovi zgrada i pali stubovi. U zemlji je privremeno prekinut drumski saobraćaj na brojnim deonicama puteva zbog oborenih stabala na kolovozu. Pored toga, privremeno je bio obustavljen u pojedinim delovima zemlje i železnički saobraćaj
Oštećene su i kuće i domaćinstva. Takođe zbog jakog vetra došlo je do nekoliko požara. Vatrogasni avioni rumunskog ratnog vazduhoplovstva pridružili su se vatrogascima koji su se borili sa plamenom, a izuzetno jak vetar otežavao je njegovo gašenje.
Također, došlo je do prekida u snadbevanju električnom energijom u brojnim lokalitetima u nekoliko županija. Ekipe elektrodistributera izašle su na teren da bi otklonile kvarove, uključujući i Bukurešt, gde je bilo najviše zahteva. Gradonačelnik glavnog grada Nikušor Dan dao je uveravanja da ce se ubrzati radovi premeštanja kablova sa bandera ispod zemlje, kako bi se ubuduće izbegle ovakve situacije.
Prema rečima generalnog gradonačelnika, u poslednje tri godine sa stubova je skinuto oko hiljadu kilometara kablova i zamenjeno podzemnim. Povodom oborenih stabala, on je za privatnu televiziju naveo da je rizik od njihovog urušavanja teže predvideti, u uslovima u kojima se dešava da tokom izvodjenja odredjenih radova, može doci do oštećenja korenja drveća.
Za naredne dane meteorolozi najavljuju temperature iznad proseka za ovaj period godine u većem delu Rumunije. Vetar umeren, ali će na planinama i dalje biti pojačan, posebno u istočnim Karpatima.
-
Vodič protiv dubokog lažiranja (02.04.2024)
Informisani ili izmanipulisani? Upotreba digitalne tehnologije za kreiranje sistema sposobnih za obavljanje zadataka koji su donedavno smatrani isključivo ljudskom prirodom definitivno je tehnološka revolucija. U veoma kratkom vremenskom periodu, napredak u razvoju onoga što svi znaju kao „veštačka inteligencija“ je ogroman. Već se koristi u mnogim aplikacijama u svakodnevnom životu – virtuelna pomoć, medicinska dijagnostika, automatski prevodi, navigacioni alati, kontrola kvaliteta u procesu proizvodnje ili predviđanje prirodnih katastrofa.
Medjutim, prednosti veštačke inteligencije, nažalost dolaze sa potencijalnim rizicima. Napredne tehnike veštačke inteligencije mogu se koristiti za kreiranje lažnih fotografija ili audio-video sadržaja, realistični vizuelni materiali koji mogu lako da manipulisu velikom publikom! Video snimci, vec se pojavljuju i u Rumuniji, sa javnim ličnostima koje nude takozvane finansijske savete i snažno preporučuju ulaganje u određenu kompaniju ili posao sa visokim profitom i minimalnim rizicima.
Kvalitet slike i zvuka je visok, dotične javne ličnosti deluju iskreno i ubedljivo, koristeći pristupačan jezik i ubedljive argumente. Video snimci se dele na društvenim mrežama, gledaju ih milioni ljudi, a mnogi od onih koji prate te sadržaje, lako se mogu prevariti da ulažu u preporučeni posao, u stvari nezakonit, čak rizikujući da izgube značajne količine novca od manipulatora koji su kreirali video snimke.
Međutim, u ponedeljak je Nacionalna direkcija za sajber bezbednost u Bukureštu pokrenula vodič za identifikaciju duboko lažnih materijala, čiji je cilj zaštita i edukacija javnosti o rizicima sajber bezbednosti. Dostupan na veb stranici dnsc.ro, vodič takođe pruža informacije gradjanima Rumunije šta da rade ako postanu žrtve dipfejka..
Uprava za sajber bezbednost skreće pažnju na činjenicu da fenomen manipulacije veštačkom inteligencijom može imati strašne posledice ne samo na pojedinca, već i na celo društvo. Ne zaboravimo, na primer, da se ove godine u Rumuniji održavaju četiri vrste izbora. U digitalnom polju, gde se neprestano zamagljuje granicu između stvarnosti i fikcije, izborni proces prevazilazi običnu konfrontaciju ideologija i političkih obećanja, pretvarajući se u složen teren ideološke borbe.
Međutim, deepfake tehnologija, sposobna da gotovo savršeno reprodukuju slike i glasove, moze, između ostalog, značajno uticati na mišljenje i glas birača tokom izbornih kampanja. Dakle, maksimalna pažnja!
-
Republika Moldavija, sve manja zavisnost od ruske nafte (01.04.2024)
Rumunija je i 2023 godine bila glavni snabdevač naftnim derivatima Republike Moldavije, prema podacima koje je prikupila Nacionalna agencija za energetsku regulativu u Kišinjevu. Republika Moldavija je prošle godine uvezla skoro 1.000.000 tona dizela, benzina i tečnog gasa, što je za skoro 7 odsto više u odnosu na 2022. godinu, i tako zabeležila potpuni oporavak tržišta naftnih derivata nakon uzastopnih kriza izazvanih pandemijom KOVID- 19. i ratom u Ukrajini, kažu stručnjaci iz oblasti energetike navodi Radio Kišinjev.
Najviše je uvoza dizel sa masom od skoro 75%. Gotovo sav benzin koji se uvozi u Republiku Moldaviju dolazi iz Rumunije, kao i 70% dizela. Rusija, koja je nekada bila jedan od najvećih dobavljača naftnih derivata za tržište Moldavije, prošle godine je u Republiku Moldaviju izvezla osetno manje količine dizela, samo 1,7 odsto od ukupne.
S druge strane, vlada u Bukureštu je produžila obavezu nametnutu rumunskim proizvođačima da sklapaju direktne ugovore o prodaji električne energije Republici Moldaviji, ako situacija to bude zahtevala. Razlog je taj što bi se vlasti u Kišinjevu mogle suočiti sa nedostatkom energije iz elektrane u proruskom separatističkom regionu Pridnjestrovlje, njenog glavnog izvora. Štampa iz Bukurešta je nedavno primetila da je interkonekcija energetskih i gasnih mreža između Rumunije i Republike Moldavije uspostavljena kao veliki ekonomski i strateški projekat koji je Bukurešt preduzeo, nakon što je memorandum potpisan između dve zemlje postao odluka Vlade.
U okviru pomenutog normativnog akta ukazuje se da postoji zajednička volja za integraciju Republike Moldavije na evropsko energetsko tržište i za dugoročno snabdevanje ove države energijom iz Rumunije.
U oblasti prirodnog gasa, Rumunija i Republika Moldavija, nameravaju da razviju projekte koji imaju za cilj interkonekciju dve države analizom mogućnosti povećanja dvosmernog transportnog kapaciteta prirodnog gasa, proširenja gasovoda, razvoja kapaciteta za skladištenje prirodnog gasa na teritoriji Rumunije.
Strane će takođe sarađivati u cilju održavanja minimalnog nivoa rezervi sirove nafte i naftnih derivata i potpisaće bilateralni sporazum koji predviđa identifikaciju skladišnih prostora u cilju stvaranja zaliha za vanredne situacije Republike Moldavije na teritoriji Rumunije.
Rumunija i Moldavija se obavezuju da će promovisati ciljeve Memoranduma pred Evropskom komisijom i drugim finansijskim institucijama širom sveta u cilju obezbedjivanja sredstava za njihovo ispunjenje, kao i stručnog savetovanja.
-
Pripreme za vazdušni i pomorski Šengen (29.03.2024)
Od 31. marta Rumunija i Bugarska ulaze u Sengen zonu slobodnog kretanja vazdušnim i pomorskim putem. Drugim rečima, ukinute su granične kontrole za osobe koje će putovati u ili iz drugih zemalja članica Šengena. U Rumuniji su privedene kraju tehničke pripreme na 17 aerodroma i četiri morske luke.
Na aerodromima su rekonfigurisane kontrolne kapije, jer će od nedelje, nakon lične kontrole i bezbednosne kontrole prtljaga, putnici odlaziti direktno u prostore za ukrcavanje, imajući kod sebe lična dokumenta – pasoš ili ličnu kartu i putne isprave propisane zakonom. Mera se odnosi i na maloletne osobe. Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Bogdan Despesku:
„Konkretno, ljudi koji uđu na terminal, nakon što prođu proceduru bezbednosne kontrole, neće biti podvrgnuti graničnoj kontroli na šalterima koje svi znamo. Ti šalteri će od nedelje raditi samo za zemlje koje su van Šengena“.
Međutim, osobe koje putuju u ili iz drugih zemalja Šengena moglu biti nenajavljeno proverene od strane graničnih policajaca prisutnih na aerodromima, na osnovu analize rizika. Za takav vid provere Ministarstvo unutrašnjih poslova kupilo je 4.000 tableta, mobilnih terminala, koji će skenirati lična dokumenta.
Povodom ulaska u Sengen, 31. marta, pojedini važni i prometni aerodromi u Rumuniji otvorili su ovog vikenda nove terminale. U gradu Jaši (istok), izgrađen na 3 hektara i sa kapacitetom obrade od preko 3,5 miliona putnika godišnje, novi terminal će obezbediti i šengenske tokove i unutrašnje veze.
Umesto toga, u Temišvaru (zapad), potpuno novi terminal, sa brojnim komercijalnim prostorima, restoranima i kafićima, koristiće se samo za spoljne letove. Svakako, treba napomenuti da je najveći priliv i odliv ljudi i robe u i iz Šengena, kopnenim putem.
Međutim, zbog oštrog protivljenja Austrije, Rumunija i njen sused Bugarska, iako tehnički spremne više od decenije, moraće još da čekaju kako bi se priključile zoni slobodnog kretanja i sa komnenim granicama. Politikolog i univerzitetski profesor Kristijan Parvulesku dešifruje osnove političkih odluka koje bi mogle da dovedu do punopravnog članstva:
„Razgovarao sam sa bezbroj Austrijanaca koji kažu da je to nepravda koja je učinjena prema dvema državama, oni odlično razumeju politički kontekst i kažu, i to je veoma važno, da u stvari nisu uspeli da ostvare svoje ciljeve, jer je ova situacija na kraju samo povećala izbornu težinu ekstremne desnice, Slobodarske partije, a ne Narodne partije kancelara Nehamera“.
Kao rezultat toga, kaže Kristijan Parvulesku, postoji mogućnost, a to zavisi i od mađarskog predsedavanja i Evropske komisije, da će krajem ove godine pregovori ići brže. -
Rumunsko-moldavski ekonomski forum (28.03.2024)
Rumunija i Republika Moldavija izrazile su nameru da realizuju interkonekciju tržišta kapitala, saopštili su predsednici vlada dve države na bilateralnom ekonomskom forumu u prestonici Rumunije. Ova inicijativa omogučila bi kompanijama sa leve obale reke Prut da prošire aktivnost, a moldavskoj državi da napravi korak napred ka Evropskoj uniji. Predsednik Vlade Rumunije Marcel Čolaku je izjavio da je u odnosima izmedju Rumunije i Moldavije prošlo vreme mostova cveća i da je došlo vreme za investicije i projekte sa ekonomskim rezultatima. On je pozvao moldavske kompanije da učestvuju na Produktnoj berzi u Bukureštu dok Berza u Kišinjevu neće imati potrebnu likvidnost. Premijer Rumunije je dodao: ,,Tržište kapitala je suštinski stub ekonomske interkonekcije dve države. Imamo energetsku zonu u kojoj interkonekcija funkcioniše na visokom nivou i koja se dokazala vitalnom za Republiku Moldaviju u poslednjoj godini. Mi želimo da pomognemo Moldaviji da napravi velike i sigurne korake ka Evropskoj uniji. Pomažemo vrhunskim stručnjacima koji sada rade na ključnim položajima u Kišinjevu. Pomažemo takodje masovnim investicijama od više miliona evra godišnje kao i povećanjem obima trgovinske razmene koja je u poslednjoj deceniji utrostručena. ”
Premijer Republike Moldavije Dorin Račan je izjavio da projekat interkonekcije dva tržišta kapitala nije lak posao, ali on predstavlja šansu za moldavske kompanije da se razvijaju i postanu regionalne. On je naglasio da je uprkos ratu u susednoj Ukrajini, Kabinet u Kišinjevu uspeo da stabilizuje ekonomiju i da Moldavija donese jednu fiskalno-budžetsku politiku usmerenu na poslovnu klimu, debirokratizaciju i digitalizaciju javnih usluga. Dorin Račan je istakao:,,Ono što treba da uradimo dalje je da privučemo poslovne krugove da investiraju u povoljnosti Moldavije. Ove povoljnosti već postoje u energetici, infrastrukturi, industrijalizaciji poljoprivrede , IT , farmaceutskom i elektronskom sektoru. Rumunija je danas najvažniji trgovinski partner Moldavije i radujemo se povećanju obima trgovinske razmene”.
Berza je veoma važna poluga koja podržava ekonomiju i lokalne kompanije, izjavio je predsednik Produktne berze Radu Hanga, sa napomenom da je Produktna berza u Bukureštu spremna da pruži ekspertizu Berzi u Kišinjevu dok ova neće dostizati optimalne kvote i raspolagati potrebnom likvidnošču.