Author: Dragana Diamandi
-
Poruka Predsednika za Novu godinu
Rumunija je stabilna, demokratska, bezbedna i proevropska zemlja, pouzdan partner našim spoljnim saveznicima – tvrdi u novogodišnjoj poruci vršilac dužnosti šefa države Klaus Johanis. On podseća da je Rumunija 2024. godine ostvarila značajan ekonomski napredak, smanjila jaz u odnosu na druge zemlje članice Evropske unije i ispunila svoje važne ciljeve, kao što su puno pristupanje Šengenskom prostoru, slobodno kretanje i ukidanje viza za Sjedinjene Američke Države. Životni standard i prihodi su nastavili da rastu i 2024. godine, iako spoljni kontekst nije bio nimalo jednostavan – dodaje vršilac dužnosti predsednika Rumunije. On takođe priznaje da je, u kontekstu opravdanog nezadovoljstva na nivou društva, zemlja na raskršću. „Da bismo to dobro prevazišli, potrebno nam je jačanje solidarnosti i oporavak poverenja u političku klasu“ – kaže Johanis. Samo ako sačuvamo našu demokratiju i vrednosti koje su nas definisale kao autentični deo evropske porodice, proći ćemo ovu tešku fazu – kaže on, a „politička klasa mora da pokaže da je naučila lekciju iz 2024. i da odgovori konkretnim i brzim merama za potrebe društva”. Zajedno možemo da zadržimo Rumuniju na njenom prozapadnom putu, vođeni osnovnim principima i vrednostima koje nas definišu – pravdom, slobodom i demokratijom – zaključuje predsednik u novogodišnjoj poruci. Johanisu je 21. decembra trebalo da istekne drugi i poslednji petogodišnji predsednički mandat na koji mu je Ustav dao pravo. Međutim, njegov boravak u Predsedništvu je produžen do izbora novog šefa države, kojeg će potvrditi Ustavni sud.
-
Ličnost 2024. godine Radija Rumunija Internacional
Dragi slušaoci, Radio Rumunija Internacional, radio za inostranstvo Radija Rumunija, nastavio je tradicionalno istraživanje mišljenja među slušaocima i korisnicima interneta i društvenih mreža kako bi se odlučilo koja je od ličnosti iz različitih oblasti najviše ostavila traga u 2024. godini, u pozitivnom smislu, u svetu. Dobili smo manje predloga od vas nego prethodnih godina, a dobijeni predlozi su bile izuzetno podeljeni i polarizovani, verovatno odraz sadašnjosti pune političkih, društvenih, ekonomskih i klimatskih kriza i sa sve polarizovanijim mišljenjima na globalnom nivou.
Za Ličnost godine 2024. na Radiju Rumunija Internacional proglašen je biznismen Ilon Mask. David Jureska, iz Argentine, argumentovao je svoj predlog na sledeći način: „Moj glas za ličnost 2024. godine ide Amerikancu Ilonu Masku, za njegov napredak u svetu tehnologije, kao što je Neuralink čip, koji omogućava osobi sa kvadriplegijom da koristi kompjuter; i sav napredak u svemirskoj trci njegove kompanije Space X, koja sve više približava povratak na mesec i odlazak na Mars.“
Nakon Ilona Maska, slušaoci Radija Rumunija Internacional naveli su Donalda Trampa, po drugi put izabranog predsednika Sjedninjenih Američkih Država, i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Bili su nominovani i papa Franja, američki državni sekretar Entoni Blinken, generalni sekretar Ujedinjenih Nacija Antonio Gutereš, predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola, novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute, bivša evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson, vršilac dužnosti predsednika Rumunije Klaus Johanis, predsednica Republike Moldavije Maja Sandu.
Predloženi su za “Ličnost 2024. godine” i dobitnici Nobelove nagrade za fiziku i mir, žrtve klimatskih promena, osnivač mreže Telegram Pavel Durov i Žizel Peliko iz Francuske, žrtva strašnih silovanja u Mazanu.
Među sportistima su bili predloženi bivši veliki teniski šampion Rafael Nadal, olimpijski šampion u plivanju Rumun David Popović ili višestruka laureatkinja u gimnastici Amerikanka Simon Biles. Posebna nominacija stigla je za pariske letnje olimpijske igre u Parizu. -
Fiskalno-budžetske mere na kraju godine (31.12.2024.)
Vlada u Bukureštu je na poslednjoj sednici ove godine usvojila hitnu uredbu na osnovu koje će biti izgrađen državni budžet za 2025. Snažno osporavan, dokument ima za cilj da zaustaviti državnu potrošnju i smanjiti rashode budžeta za jedan procenat bruto domaćeg proizvoda, što znači približno 19 milijardi leja. Drugi cilj je povećanje budžetskih prihoda kroz primenu strukturnih reformi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Premijer, socijaldemokrata Marčel Čolaku je napomenuo da je Rumunija dobila od Evropske komisije produženje sa četiri na sedam godina za smanjenje budžetskog deficita, a prvi korak je da se u 2025. godini smanji na sedam odsto. Sa ekonomske tačke gledišta, predstoji teška godina naglasio je premijer Čolaku, i dodao da su u tom kontekstu potrebne mere za zaštitu Rumunije “od mogućih velikih finansijskih rizika”.Među predviđenim merama su zamrzavanje penzija i plata u javnom sektoru, kao i državnih dodataka za decu. Dokumentom je predviđeno i smanjenje subvencija političkim partijama za 25 odsto u odnosu na iznos koji je dodeljen ove godine. S druge strane, 2025. biće suspendovano državno zapošljavanja, a javne agencije i ustanove će biti ukinute i spojene. Istovremeno, vaučeri za odmor biće dodeljeni uz participaciju od strane zaposlenog od 800 leja
Ministar finansija Tančos Barna izjavio da je uredbom propisano, izmedju ostalog, da zaposleni u građevinarstvu, poljoprivredi i IT moraju da plaćaju porez na platu. Dokumentom koji je usvojila Vlada povećava se porez na dividende sa 8 na 10 odsto i uvodi novi porez na posebne građevine. Ovaj porez se neće naplaćivati u narednih 90 dana, tokom kojih će biti sačinjena pravila primene, a ministar finansija će imati konsultacije, u vezi sa ovim porezom sa velikim kompanijama koje će investirati u Rumuniji.
Nekoliko sindikalnih i poslodavačkih organizacija izrazilo je nezadovoljstvo fiskalno-budžetskim merama koje je usvojila Izvršna vlast. Sindikati prosvete, javne uprave i socijalne pomoći, kao i Savez poslodavaca u energetici kritikovali su nedostatak socijalnog dijaloga i žurbu kojom je uredba promovisan. Sindikati u prosveti protive se zamrzavanju plata, dok poslodavci u prehrambenoj industriji ne odobravaju ukidanje fiskalnih olakšica za zaposlene u struci, a predstavnici malih i srednjih preduzeća protive se smanjenju poreskog praga i povećanju poreza na dividende.
Sa svoje strane, studenti su nezadovoljni ograničenjem popusta na železnički prevoz. Policajci iz Kazneno-popravnog zavoda izašli su na ulice kako bi izrazili neslaganje sa odredbama uredbe. Kažu da će primenom novih odredbi primati manje plate i do 30 odsto.
-
Božićna jelka, izmedju tradicije i savremenosti
Možda izgleda iznenađujuće, ali prva okićena jelka u Rumuniji datira jos iz 1866. godine, što je, uzgred budi rečeno, jedna od važnih godina u istoriji Rumunije, tada je počela nova era, koju će obeležeti vladavina kralja Karola I. Manje od osam meseci nakon dolaska pruskog princa Hohenzolierna-Sigmaringena u zemlju, kraljevska palata u Bukureštu bila je domaćin, decembra 1866. godine, prve božićne jelke u Rumuniji ukrašene spektakularnim ornamentima donetim iz rodne zemlje suverena.
Običaj kićenja jelke na Badnji dan, privilegija germanskih naroda, uvezen, u Rumuniju preko Kraljevske porodice, bio je popularan i raširen po celoj zemlji, prvo u gradskoj sredini, a zatim je prenet i u sela.
Ali zašto jela, a ne drugo drvo? Ovim pitanjem bavi se jedana od najistaknutijih etnoloških istraživača u Rumuniji, univerzitetski profesor Doina Isfanoni:„Ne zaboravimo da je jela za nas, Rumune, sveto drvo.“ To je, ako hoćete, drvo života koje povezuje Nebo i zemlju. To je drvo koje, od rođenja do sahrane, prati čovekov život, ukrašeno, u zavisnosti od životne dobi, na različite načine. Pri rođenju se bira mala jela, koja cak može ostati u šumi ili se prenosi bliže kući. Jelka je, na neki način, svojevrsni barometar razvoja deteta. Kako se razvija jela, tako će se i dete razvijati, postati veliko, ponosno i, naravno, verujući u mladost bez starosti – kao što jela nikada ne menja svoje zeleni ukras, isto će tako ostati „zelena“ pod znacima navoda, budućnost mlade osobe i tinejdžera koji je primalac ili čuvar drveta. Zatim, svi znamo da je svadbeno drvo takođe ukrašeno papirom u boji, resama i zvončićima na vrhu. Takodje i pogrebna jela! Ukrašena je, kod nevenčanih mladih, crnim resama, maramom – tradicionalnom nošnjom devojaka i sa zvonom, kad dune vetar, zvecka i za koje se kaže da je muž pokojnice. . Dakle, jelka za nas Rumune, svakako; ima veoma složenu konotaciju.“
Ovim višestrukim značenjima koja se daju jeli, dodaju se i hrišćanska, prihvatanjem jele u Rumuniji kao centralnog elementa proslave Rođenja Gospodnjeg. Njegove hrišćanske konotacije su pojačane izborom specifičnih ukrasa. Doina Išfanoni:
„Na primer, svećice koje se stavljaju – prvobitno, sveće koje su se stavljale na jelku– daju joj magičan aspekt, odnose se na simboliku sveće, koja je zamena za Isusa. Vosak je telo, plamen je duh. Takođe, jabuke koje se dodaju na jelku nisu samo jednostavni ukrasi. Praktikuju se crvene jabuke, upravo, da budu sto uočljivije, ali se odnose na prvobitni greh Eve sa čuvenom jabukom i proterivanje Adama i Eve iz Raja. Jekla se ukrašava i orasi. Međutim, uvijenim u foliju, jer i oni predstavljaju, ako hoćete, zračak svetlosti, svetlost koja se reflektuje u unutrašnjem prostoru i tako daje dodatni sjaj. I orah je takodje simbol, u ovim zimskim solsticijama i hrišćanskim običajima. Jer orah je izdržljiv, dugovečan plod koji traje tokom vremena, simbol plodnosti, bogatstva, prolaznosti vremena bez uticaja na njega. A sa hrišćanske tačke gledišta, imajući u središnjem delu znak krsta, on se takođe smatra korisnim sredstvom u izražavanju simbolike jelke kao proslave Hristovog rođenja. Celo jezgro oraha po svom obliku podseća na mozak i znači prosvetljenje. To je trenutak kada znamo da, tokom zimskim praznika, a naročito uoči Božića, kroz rođenje Spasitelja, svako od nas ima obećanje, mogla bih reći, preporoda. To je momenat kada tri sestre – Nada, Ljubav i Vera – prate jedna drugu, dajući čoveku dodatnu snagu, dajući mu, ako hoćete, dodatnu energiju i dodatnu nadu da će od sada, u vremenu, koje će se roditi, sve biti divno. Naravno, na vrh jelke se stavlja anđeo ili zvezda koja je mudrace dovela u Vitlejem, u mesto rodjenja Isusa Hrista. I ona je još jedan simbol.“
Nažalost, kaže etnolog istraživač Doina Išfanoni, danas mnogi od nas gube iz vida mnoštvo konotacija jelke, čiji se simbol pretvara u jednostavan ukras.„Ako pitate šta znaci jelka Rumunima, treba da znate da će ljudi dati veoma, veoma različite odgovore i otkrićete da se nijedan od njih neće odnositi na kosmičko drvo, niko od njih neće govoriti o ukrasima kao o sinkretičkom spoju između hrišćanstva i pre Hrista, imaju nedostatak informacija koje ojačavaju praksu. Naša svrha, kao specijalista je da ih resemantizujemo, da im vratimo ovo semantičko bogatstvo i da ih naviknemo na činjenicu da svaki gest ima značenje, da ima vrednost, motiv, ništa nije slučajno.“
O zameni prirodne jelke sa veštačkom Doina Išfanoni kaže:„Prirodnu jelku zamenili smo veštačkom. To je bogohuljenje, sa moje tačke gledišta, jer ne unosite smrt u kuću, vi unosite život, želite da ima života i vitalnosti. Veštačka jelka nema nikakvu vrednost. To je moje mišljenje. Naravno, drugi specijalisti mogu imati drugačija mišljenja, ali generalno, kada je tradicija u pitanju, trudimo se koliko god možemo da vratimo njenu vrednost i značaj u svest ljudi, objašnjavajući im zašto automatski prave određene gestove za koje se verovatno i oni ponekad upitaju zašto to čine.“
Jelka je element koji spaja porodicu i bliske prijatelje. Okupljeni oko nje za Božić́, daju i primaju poklone, zatim sednu za bogatu trpezu, punu biranih jela, od kojih su neka posebno pripremljena samo za ovo doba godine. Ali ne pre nego sto prime koledarsku pesmu, koja najavljuje rođenje Isusovo.
U ruralnim područjima Rumunije za praznik Rođenja Gospodnjeg još uvek se čuvaju drevne tradicije. Zato se Rumunija idalje ubraja – kaže profesorka Doina Išfanoni – među razmaženim zemljama jugoistočne Evrope: skup kulturnih ponašanja koji imaju dugu istorijsku lozu teraju nas da kažemo da za nas Božić nastavlja da bude onaj korak ka svetom, koji počinje 25. decembra i završava 6. januara, na praznik Krštenja Gospodnjeg. -
Vesti (24.12.2024)
Savez Srba u Rumuniji je povodom Dana nacionalnih manjina, koji se u Rumuniji obeležava svake godine 18. decembra, čestitao svim organizacijama nacionalnih manjina koje u Rumuniji suživljavaju sa većinskim rumunskim narodom. Događajima organizovanim u Bukureštu povodom Dana nacionalnih manjina u Rumuniji prisustvovala je i učenica Maja Panić iz Gimnazije „Dositej Obradović“ u Temišvaru, odnosno Ansambl „Sveti Nikola“ iz Dinjaša.
Ambasada Rumunije u Srbiji organizovala je manifestciju „Božični praznici kod Rumuna”, posvećenu svim Rumunima u Srbiji. Deca iz etničkih rumunskih porodica iz Banatskog Novog Sela, Ovče i Vršca oduševila su goste, izvodeći pesme iz rumunske kulturne baštine i biblijske skečeve iz svetske hrišćanske baštine, kako bi dočekali približavanje najvažnijeg hrišćanskog praznika Roždenstvo Hristovo. Umetnik Viorel Flora izložio je radove na izložbi slika „Pejzaži iz Banata”. Nisu izostali ni pokloni koje je Božić Bata, uz podršku Ambasade i Departmana za Rumune van granica poklonio deci.
Božić Bata je, za učenike Osnovne škole „Đorđe Kosbuk” rumunske nacionalnosti iz Torka, stigao malo ranije. Pomogla mu je Ambasada Rumunije u Srbiji, uz podršku Udruženja – Alternative Free Education and Learning Society – Alt. F.E.L., obezbeđujući deci lične računare, koje će koristiti za putovanje u svet nauke. Uz podršku Departmana za Rumune u rasejanju, Ambasada je svakom detetu rumunske nacionalnosti koje uči u ovoj školi poklonila torbu sa školskim priborom. Na poziv rukovodstva škole, otvaranju IT laboratorije prisustvovao je generalni konzul Mihaj Šerban. Deleći radost dece i nastavnika, zahvaljujemo se i dvojici sponzora i srpskim vlastima koje podstiču obrazovanje na rumunskom jeziku u Torku, saopštila je Ambasada Rumunije u Srbiji.
U Kulturnom centru Deta, okrug Timiš, 21. Decembra, povodom Svetog Nikole, održan je izvanredan koncert. Učestvovali su ansambli „Sveti Nikola“ iz Trstenika, Srbija, „Sveti Nikola“ iz Dinjaša, „Sveti Nikola“ iz Dete, kao i deca koja uče srpski jezik iz Dete.
Srpska gimnazija „Dositej Obradović” u Temišvaru bila je domaćin Nikoljdanskog sajma, na prodaju su bili proizvodi učenika. Muzičku pratnju su obezbedili ,,Temišvarski tamburaši’’ i učenici ,,Tamburaške škole’’.
U Ivandi je nedavno održano 2. izdanje srpsko-rumunskog duhovno-poetskog festivala „Te Deum laudamus“, uz podršku Saveza Srba u Rumuniji. Svoju poeziju su kazivali Ljubica Rajkić, Aura Nikoleta Lupesku, Dan Gržoaba, Predrag Despotović, Danijel Luka, Slavomir Gvozdenović i pročitane su pesme Mitrofana Matića i Stevana Rajića. Hor Srpske parohije u Belobrešci i hor rumunske parohije u Sanmihaju German oduševili su publiku. Ovom događaju prisustvovali su generalni konzul Srbije u Temišvaru Ivana Jakšić Matović, kao i poslanik i predsednik Saveza Srba u Rumuniji, Ognjan Krstić.
Pristupanje Rumunije i Bugarske šengenskom prostoru jedan je od dugoročnih uspeha mađarskog predsedavanja Savetom Evropske unije, izjavio je Đerđ Bakondi, glavni savetnik mađarskog premijera za pitanja unutrašnje bezbednosti. Savetnik je istakao da odluka zahteva i preispitivanje vizne politike. Bakondi je naveo primer stranaca koji su legalno stigli u Rumuniju da studiraju ili rade, a zatim preko Mađarske pokušali da ilegalno uđu u druge evropske zemlje. Mađarski političar je naglasio da je od suštinskog značaja i jačanje nadzora rumunsko-srpske granice.
-
Zaključci zimskog evropskog samita (20.12.2024)
Šefovi država i vlada Evropske unije zasedali su u Briselu da razgovaraju o ratu u Ukrajini, migracijama, situaciji na Bliskom istoku, Republici Moldaviji i Gruziji, odgovoru EU na krize i mešanju Rusije u izbore u Rumuniji. Pozvan na zimski evropski samit, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegovoj zemlji najpotrebnije i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države da nastave da podržavaju Kijev. Zelenski je dodao da želi da Donald Tramp, koji će se vratiti u Belu kuću 20. januara 2025. godine, bude na strani Ukrajine u ratu protiv ruske invazije i ukazao da će Ukrajini biti potrebne bezbednosne garancije EU i SAD da mir bude dugoročno garantovan. Trampov povratak na čelo SAD takođe je razlog za zabrinutost evropskih država koje očekuju da će njegova suverenistička politika ponovo uticati na komercijalne odnose, kao što se desilo u njegovom prethodnom mandatu. Postoji bojazan da bi nova američka administracija mogla da poveća uvozne carine za evropske proizvode i do 20%. U tom kontekstu, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, izjavila je da dva bloka treba da izbegnu trgovinski rat po svaku cenu, jer bi bile pogođene obe privrede. U trgovinskom ratu nema pobednika, rekla je ona, a ako bismo se suočili sa takvim scenarijem, Kina bi bila najsrećnija. Još jedna tema o kojoj se široko raspravljalo bilo je mešanje Rusije u izborne procese. Predsednik Rumunije Klaus Johanis, prisutan na samitu, je, izjavio da ovakvo ponašanje Moskve ne predstavlja pretnju samo za Rumuniju, već za sve demokratije. On je zatražio od država EU da rade zajedno, uključujući i na nivou razmene informacija, kako bi se takva mešanja mogla brzo otkriti i sprečiti. Povodom ove teme, premijer Poljske Donald Tusk je rekao da su svi evropski lideri, uključujući i skeptike, sada svesni agresivnosti kojom Rusija pokušava da destabilizuje demokratske sisteme država EU i kao primer naveo je mešanje Rusije u Gruziji, Republici Moldaviji i Rumuniji. Na kraju, ali ne i najmanje važno, evropski lideri su razgovarali o razvoju situacije u Siriji, nakon što je Bašar al Asad svrgnut sa vlasti. Evropske države saopštile su da su uspostavile diplomatske kontakte sa novim rukovodstvom, ali da čekaju činjenice iz nove vlade u Damasku da nastave svoju finansijsku i humanitarnu podršku. EU je zainteresovana da se situacija stabilizuje kako bi se deo sirijskih izbeglih migranata u Evropu mogao da se vrati, s obzirom da je njihovo prisustvo pogoršalo socijalne tenzije i dovelo do rasta ekstremne desnice u politici.
-
Ekonomski efekti političke nestabilnosti (20.12.2024)
Zastoj poslednjih dana u Rumuniji, vezan za formiranje parlamentarne većine koja predlaže mandatara za sastav nove vlade, a samim tim i nemogućnost formiranja nove Vlade, oseća se na ekonomskom planu. Bukureška berza je zatvorila trgovanje u četvrtak u minusu. Indeks BET, koji obuhvata 20 najlikvidnijih kompanija, zabeležio je pad od 2%, a BET-Plus, koji pokazuje evoluciju 43 najlikvidnijih akcija, smanjen je za 1,97%.
Referentni indeks prinosa investicionih fondova ili onaj koji meri učinak 10 energetskih i komunalnih preduzeća takođe je zabelezio pad. Pozivajući se na političku neizvesnost u Rumuniji, agencija Fič je tokom nedelje pogoršala izglede zemlje sa stabilnih na negativne, što znači da je moguće novo smanjenje rejtinga.
Smanjen rejtig dovodi do povećanje kamatnih stopa rumunskih međunarodnih kredita, što tera ekonomiste da raspravljaju o potrebi da Bukurešt eventualno pribegne ekspertizi Međunarodnog monetarnog fonda, poznatog po svojoj politici štednje. Medjutim i da nije bilo političke nestabilnosti, ekonomska situacija bila bi sumorna!
Deficiti budžeta i tekućeg računa su veoma visoki, inflacija i dalje finansijski opterećuje gradjane, privredni rast belezi značajno usporavanje, a javni dug je premašio 50% bruto domaćeg proizvoda i nastavlja da raste – sve ovo prikazuje trenutnu ekonomsku situaciju u Rumuniji .
Ako se politička nestabilnost nastavi, privreda će se suočiti sa drugim problemima, upozorava profesor Mirčea Košea, koji smatra da politički donosioci odluka praktično sabotiraju sopstvenu ekonomiju:
“Kakav je trenutni efekat?” Pad berze. Berza je najvažniji termometar ekonomske temperature. To je gubitak od oko milijardu evra za nekoliko minuta. Može doći do uticaja na kurs leja, leu bi mogao imati problema. Kao i uvek Narodna banka će se truditi, da održi lej, ali to ne može u nedogled. Veoma je komplikovano. Videćemo stagnaciju interesovanja investitora za dolazak u Rumuniju i zamrzavanje projekata stranih investitora tokom ovog perioda političke nestabilnosti. A od Evropske unije ćemo imati mnogo strožije praćenje dešavanja na fiskalno-budžetskom planu, s obzirom na to da smo sa Evropskom unijom potpisali 7-godišnji program sanacije fiskalnog deficita. U kontekstu u kojem imamo velika kašnjenja sa Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (PNRR), ovaj PNRR nije dugoročan, imamo na raspolaganju još godinu i po dana njegove implementacije, pod ovim uslovima moguće je da će povlačenje novca iz PNRR imati određene poteškoće .
Drugim rečima – kaže Mirčea Košea – nestabilna zemlja je nepredvidiva zemlja. Međutim, nepredvidivost je najveća poteškoća sa kojom se biznis plan može susresti, uključujući i na nacionalnom nivou. -
Vesti – 19.12.2024
Poslednje što je Rumuniji potrebno je opsežna vladina i parlamentarna kriza, izjavio je u četvrtak predsednik Klaus Johanis. Nije momenat za sitne prepirke, a svaki lider mora sebe videti kao državnika i da pregovara da bi oformio vladu koja će predložiti budžet i organizovati što pre predsedničke izbore sledeće godine, rekao je Johanis. Predsednik Rumunije je najavio da će sazvati konsultacije sa političkim partijama. Johanisova izjava dolazi nakon najave premijera i socijaldemokratskog lidera Marčela Čolakua da se Socijaldemokratska stranka (PSD) povlači iz pregovora o formiranju vladajuće koalicije, ali da će u parlamentu glasati za desničarsku manjinsku vladu. Privremeni predsednik Nacionalne liberalne partije (PNL) Ilie Boložan izjavio je da liberali i dalje žele da doprinesu pronalaženju rešenja. Prema njegovom mišljenju, zemlja je već u komplikovanoj situaciji, a neuspeh u formiranju vladajuće koalicije, mnogo će koštati Rumune. Poslanik Unije spasimo Rumuniju (USR) Katalin Drula, čija je stranka optužena za pretencije o nastavku diskusija za formiranje nove vlade, oštro je kritikovao Čolakuov gest, a Demokratski savez Mađara u Rumunji (UDMR) apelovao je na partnere koalicije formirane nakon parlamentarnih izbora da se vrate za pregovarački sto. Nakon što su poništeni rezultati prvog kruga predsedničkih izbora, proevropske stranke koje su ušle u parlament posle izbora 1. decembra, PSD, PNL, USR i UDMR, počele su pregovore za formiranje široke koalicione vlade.
Predsednik Rumunije Klaus Johanis učestvuje danas na sastanku Evropskog saveta koji se odršava u Briselu. Kako je saopštila predsednička administracija u Bukureštu, na dnevnom redu su teme kao što su: Ukrajina, migracije, situacija na Bliskom istoku, civilna i vojna spremnost EU i odgovor na krizu, proširenje Unije, Republika Moldavija, Gruzija i pitanja vezana za slobodu, bezbednost i pravda. Diskusija evropskih lidera o Ukrajini ima za cilj analizu situacije na terenu i najprikladnije načine za ispunjavanje obaveza podrške ukrajinskom narodu i nastavak napora neophodnih za odbijanje ruske invazije i delotvorno sprovodjenje međunarodnog prava. Predsednik će takođe obavestiti članove Evropskog saveta o situaciji u Rumuniji kao rezultat stranog mešanja u izborni proces. „Naglasiću da ovo nije pretnja samo Rumuniji, već demokratijama i evropskim vrednostima, na najopštiji način. „Neophodna je efikasna koordinacija širom Unije u borbi protiv stranog mešanja i hibridnih napada iz Rusije“, rekao je predsednik Johanis.
Bukureštanska berza (BVB) zabeležila je pad od skoro 3% na skoro svim indeksima na sastanku u četvrtak, u podne, i zabeležila transakcije vredne 2,63 milijarde leja (oko 530 miliona evra). Glavni BET indeks, koji pokazuje evoluciju 16 najlikvidnijih kompanija, zabeležio je pad od 2,75%, na 16.300,37 poena, a BET-Plus indeks koji pokazuje evoluciju 37 najlikvidnijih akcija sa bukureštanske berze, pao je za 2,68%.
Rumunske vlasti su potpisale ugovor sa međunarodnim konzorcijumom Candu Energi Inc. za početak modernizacije bloka 1 u nuklearnoj elektrani Černavoda, na jugoistoku zemlje. Investicija vredna 1,9 milijardi evra obezbediće rad jedinice za još jedan životni ciklus, u sigurnim uslovima i ekonomskoj efikasnosti, rekao je generalni direktor Nukleareelektrike Kosmin Gica. On je objasnio da će životni vek bloka 1 biti produžen za 30 godina i da će tako doprineti ciljevima Rumunije u pogledu dekarbonizacije. Sa svoje strane, predstavnik konzorcijuma, predsednik „Nuklear AtkinsRealisa“ Džo St. Džulijan je naveo da organizacija koju vodi ima bogato iskustvo u ovoj oblasti, kroz izgradnju 6 reaktora tipa CANDU u svetu i produženje veka trajanja drugih 10 reaktora. Takođe, ministar energetike Sebastijan Burduža podsetio je na inicijative Rumunije u ovoj oblasti i istakao da je Bukurešt preuzeo ulogu regionalnog lidera u oblasti nuklearne energije.
Glavni akcionar fudbalskog kluba Rapid Bukurešt, jednog od najpopularnijih u Rumuniji, biznismen Dan Šuku, postao je većinski akcionar italijanskog kluba Đenova, objavila je grupa Serije A na svom zvaničnom sajtu. Izvor ističe da je nakon povećanja kapitala na 45.356.262 evra, od čega je 5.356.262 evra besplatno, a još 40.000.000 uplaćeno 14. decembra, Upravni odbor odobrio ponudu rumunskog investitora. Potpisao je celokupno povećanje kapitala, dobivši zauzvrat udeo u akcijskom kapitalu od približno 77 odsto Đenove CFC i ostavivši prethodne akcionare u manjini – navodi se i u saopštenju. Predsednik Konfederacije poslodavaca Concordia, Šuku (61 godina) je istaknuta ličnost u rumunskoj ekonomiji. Osnivač je Mobekpert-a, najvećeg brenda nameštaja u Rumuniji, sa preko 2.200 zaposlenih. Takođe je uključen u sektor nekretnina i u medije, sa ključnom ulogom u poslovnom dnevniku „Ziarul Financiar“. Đenova je posle 16 kola na 13. mestu u Seriji A, sa 16 bodova.
Agencija za rejting Fič pogoršala je izglede Rumunije sa “stabilnih” na “negativne” u pogledu rejtinga za dugoročne kredite u stranoj valuti. Među navedenim razlozima, Fič pominje političke faktore rizika, uključujući „narušen politički kredibilitet“ i političku neizvesnost, kao i fiskalna pomeranjai neodrživu potrošnju. Važan faktor koji je uzet u obzir je veliki budžetski deficit. Među uzrocima, Fič navodi troškove plata u javnom sektoru i „ nefinansijska povećanja penzija pre izbora“. Pored toga, novi rumunski parlament je podeljen i postoji povećanje udela antievropskih partija krajnje desnice, što odražava sve veću polarizaciju rumunskog društva. S druge strane, plus za Rumuniju je, prema Fitchu, solidan bankarski sektor. Među faktorima koji mogu dovesti do pozitivnog rejtinga, agencija navodi fiskalnu konsolidaciju koja je veća od projektovane, koja podržava stabilizaciju javnog duga (BDP) u srednjem roku i smanjenje rizika spoljne zaduženosti i eksternog finansiranja.
Specijalna grupa spasilaca Inspektorata za vanredne situacije Bukurešt-Ilfov intervenisala je jutros na požaru u zgradi bolnice Kolentina u prestonici. Osam pacijenata je, iz predostrožnosti evakuisano, a požar je ugašen. Utvrđeno je da je požar izbio u podrumu zgrade, u električnom kotlu. Kako navode nadležni, intervenciju vatrogasaca podržalo je deset vatrogasnih vozila, pet vozila hitne pomoći SMURD.