Author: Dragana Diamandi
-
Vesti (21.01.2025.)
Savez Srba u Rumuniji organizovaće predstave posvećene proslavi Svetog Save. Ove tradicionalne predstave, koje očekuje šira javnost, ove godine će se održati po sledećem kalendaru: 25. januara u Aradu, 26. januara u Rešici, dok će se centralna manifestacija održati 29. januara u Temišvaru.
Ambasada Rumunije u Crnoj Gori obeležila je „Dan rumunske kulture u Crnoj Gori“. 15. januara 2025. obeleženo je i 175 godina od rođenja narodnog pesnika Mihaja Emineskua. Ovom prilikom obraćanja o značaju Dana rumunske kulture i važnosti nedavnoj inauguraciji spomenika pesniku Mihaju Emineskuu u Podgorici uz podršku Međunarodne akademije “Mihai Eminescu” iz Krajove, održali su ambasador Rumunije Viorel Ardeleanu, ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović, predsednica Lokalnog parlamenta Jelena Borovinić-Bojović i generalni direktor lista „Vijesti“. Položeno je cveće na pesnikov spomenik, održan je poetski trenutak uz učešće više dece, dodeljene su diplome i pokloni pobednicima onlajn konkursa koji je organizovala Ambasada zajedno sa publikacijom/portalom „Vijesti“ kao i koktel. Događaju su prisustvovali ambasadori, predstavnici centralne i lokalne javne vlasti, počasni konzul Rumunije, novinari i predstavnici kulturnih udruženja Rumuna u Crnoj Gori.
Muzej knjige i rumunskog egzila obeležio je Dan nacionalne kulture organizovanjem kulturnog maratona. Maraton je počeo izložbom „Mihaj Eminesku u zbirkama Muzeja knjige i rumunskog egzila“, koja je otvorena do kraja januara. Prikazani su originalni dokumenti iz baštine ustanove, posebno knjige poezije, ali i tomovi stručne literature. Tomovi su obuhvaćeni u zbirkama „Basarab Nicolescu“, „Leonid Mamaliga“, „Vintila Horia“, ali i u donaciji „Rumunski institut/Rumunska biblioteka u Frajburgu“. Drugi događaj je izložba fotografske umetnosti „Duša – poezija – fotografija“. Izložba obuhvata 64 fotografije koje su napravila 3 gosta iz inostranstva (Austrija, Izrael i Srbija), 13 gostiju iz zemlje, 11 fotografskih umetnika iz Krajove i 5 studenata Odseka za kinematografiju, fotografiju i medije Univerziteta u Krajovi.
Rumunski plivač David Popović zauzeo je drugo mesto na rang listi najboljih sportista Balkana u 2024. godini, posle grčkog atletičara Miltiadisa Tentoglua. Novinari nacionalnih novinskih agencija balkanskih država učestvovali su u tradicionalnoj anketi koju je sprovela bugarska novinska agencija BTA, a koja je dostigla svoje 51. izdanje. Grk Miltiadis Tentoglou, koji je prošle godine postao olimpijski šampion, svetski šampion u dvorani i evropski šampion u skoku u dalj, u ovoj anketi je sakupio 61 poen. Bio je samo dva boda ispred Davida Popovića, osvajača zlatne medalje na 200 metara slobodno na Olimpijskim igrama u Parizu, gde je osvojio i bronzanu medalju na 100 metara slobodno. Srpski košarkaš Nikola Jokić, koji igra u NBA ligi, sa ekipom Denver Nagetsa, zauzeo je treće mesto u istraživanju BTA za 2024. godinu. Treba napomenuti da je David Popović zauzeo prvo mesto u anketi BTA 2022. godine, kada je osvojio titule svetskog i evropskog šampiona na 100 i 200 m slobodno, postavivši i novi svetski rekord na 100 m slobodno.
Interreg IPA program Rumunija-Srbija organizovao je nekoliko događaja posvećenih promociji drugog poziva za dostavljanje predloga projekata iz Programa. Ovaj poziv je otvoren isključivo za Prioritet 1, „Zaštita životne sredine i upravljanje rizicima“, sa specifičnim ciljevima „Promovisanje obnovljive energije“ i „Promovisanje energetske efikasnosti i smanjenje emisije gasova staklene bašte“. Potencijalnim aplikantima koji su pozvani da pošalju koncepte do 3. marta 2025. dostupna su evropska sredstva od 8,8 miliona evra. Informativni skupovi zakazani su u Temišvaru za 16. januar, Rešici za 17. januar, Drobeta Turnu Severin za 21. januar, Boru za 22. januar, Vršac za 23. januar i Požarevac za 30. januar.
-
Svetska banka, prognoza naniže za Rumuniju (20.01.2025)
Prema najnovijem izveštaju o „Globalnom ekonomskom izgledu”, koji je objavila Svetska banka, privreda Rumunije će ove godine zabeležiti napredak od 2,1%, u poređenju sa nivoom od 3,8% procenjenim sredinom prošle godine. Za sledeću godinu prognoza ove institucije pada, sa 3,8 na 2,6%. Prema Svetskoj banci, rast u Centralnoj Evropi trebalo bi da se oporavi na 2,8% u 2025. i 3% u 2026. godini, zahvaljujući snažnoj privatnoj potražnji. Međutim, napredak izvoza iz Centralne Evrope ostao bi skroman, u odnosu na evrozonu, koji je takođe smanjen. Nivo investicija, posebno u Poljskoj i Rumuniji, trebalo bi da se poboljša, nakon strukturnih reformi i odloženih evropskih fondova, predviđaju stručnjaci međunarodne institucije. Ovim zemljama je odblokirano 19% odnosno 33% iz Fonda za oporavak i rezilijenciju, sa približno 13% ispunjenih i pozitivno ocenjenih ciljeva, navodi se u izveštaju. Uprkos prilivu finansiranja koje je odobrila Evropska unija, nedavno najavljene mere fiskalne konsolidacije od juna su doprinele značajnoj reviziji perspektiva Rumunije naniže, ocenjuje Svetska banka. Početkom februara misija MMF-a posetiće Bukurešt, gde će se sastati sa predstavnicima nove rumunske vlade i Narodne banke. Poseta ima za cilj analizu nedavnih ekonomskih i finansijskih kretanja i ažuriranje makroekonomskih perspektiva. Agencija za rejting Fitch je krajem prošle godine revidirala naniže prognoze rasta rumunskog bruto domaćeg proizvoda za 2025. i 2026. godinu na 1,4 odnosno 2,2%, s obzirom na manje izražen oporavak u evrozoni. U stvari, Svetska banka predviđa da će u evrozoni BDP zabeležiti rast od samo 1% 2025. godine, nakon što je u junu procenila napredak od 1,4%. Pogoršanje izgleda dolazi zbog niske potrošnje, niskih investicija kompanija i slabog industrijskog razvoja. Svetska banka skreće pažnju na moguće posledice problema sa kojima se suočava Nemačka, koja je odgovorna za skoro 30% BDP evrozone. Pored toga, Svetska banka je upozorila da bi potencijalne dodatne carine od 10% od strane Sjedinjenih Američkih Država mogle da smanje ionako krhki globalni rast za 0,3 procentna poena ako trgovinski partneri Sjedinjenih Američkih Država uvedu sopstvene carinske tarife. Potencijalne dodatne carinske tarife bi smanjile ekonomski rast SAD za 0,9%, što se procenjuje na 2,3% u 2025. Prema podacima Svetske banke strane direktne investicije u zemlje u razvoju sada predstavlja polovinu nivoa iz 2000. godine, a globalna trgovinska ograničenja su pet puta veća od proseka iz 2010- 2019.
-
Vesti – 17.01.2025
Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije oštro osuđuje neodgovorne napade ruskih snaga kojima se krše sve norme međunarodnog prava i naglašava da nelegalna i ničim izazvana agresija Rusije na Ukrajinu stvara rizike za ceo region. Saopštenje je dato nakon što su sistemi za praćenje i nadzor rumunskog ministarstva odbrane u petak ujutro primetili narušavanje rumunskog vazdušnog prostora, u okrugu Tulča, kada su ruske snage nastavile seriju napada dronova na civilne ciljeve i lučku infrastrukturu u Ukrajini. „Poštovanje suvereniteta, bezbednosti i mira su obaveze koje Ruska Federacija sistematski i ničim izazvanim krši. Uporne agresivne akcije, nezakonita okupacija nekih teritorija njenih suseda i iligalni rat koji Rusija već skoro 3 godine vodi u velikim razmerama protiv suverenog suseda, predstavljaju upornu i ozbiljnu pretnju ne samo Ukrajini već i celom Crnomorskom regionu i istočnom boku Severnoatlanske alijanse, navodi Ministarstvo spoljnih poslova. Ministarstvo odbrane i Ministarstvo spoljnih poslova takođe napominju da su u realnom vremenu obaveštavali NATO o situacijama izazvanim ovim napadima i da su u stalnom kontaktu sa njim.
Više hiljada policajaca i službenika iz institucija odbrane, javnog reda i nacionalne bezbednosti, kao i rezervista iz cele Rumunije učestvovali su u petak na protestu u Bukureštu. Nezadovoljni su vladinom uredbom o smanjenju budžetskog deficita koja im je značajno smanjila prihode. Dokument predviđa ukidanje naknade za prekovremeni rad, rad vikendom ili državnim praznicima. Demonstranti tvrde da će prihodi operativnih policajaca biti ozbiljno pogođeni smanjenjem u iznosu od 200evra (1000 leja) do 400 evra (2.000 leja). Demonstranti su organizovali protesnu šetnju prema ministarstvu finansija, ministarstvu pravde, ministarstvu rada i ministarstvu unutrašnjih poslova, a sedište Vlade je bila krajnja destinacija.
Prvi krug predsedničkih izbora u Rumuniji biće održan 4. maja, a drugi krug 18. maja, utvrdila je Vlada u Bukureštu. Izvršna vlast je pooštrila pravila za izbornu kampanju, posebno u onlajn okruženju. Nepoštovanje istih može dovesti do kazne, u slučaju velikih onlajn platformi, do 5% prihoda. Tri dana za glasanje imaće Rumuni u dijaspori, ali poslednjeg dana, odnosno u nedelju, biračka mesta zatvaraju se u 21.00 čas po rumunskom vremenu, bez obzira na lokalnu vremensku zonu. Nove odredbe kritikovalo je nekoliko nevladinih organizacija. Ustavni sud je krajem prošle godine poništio predsedničke izbore, uz obrazloženje da je izborni proces bio manjkav.
Vakcinacija protiv gripa ostaje najlakši, najsigurniji i najefikasniji način zaštite od sezonskih bolesti, ponavljaju rumunski lekari usred povećanja broja respiratornih infekcija. Specijalisti naglašavaju da se povećanjem procenta vakcinisanog stanovništva smanjuje i širenje virusa gripa u zajednicama. Izveštaj Nacionalnog instituta za javno zdravlje pokazuje da se broj ljudi sa dijagnozom respiratornih infekcija udvostručio, sa skoro 91.000 prijavljenih slučajeva u poslednjoj nedelji. Gotovo 600 pacijenata sa dijagnostikovanim kliničkim gripom i preko 200 za koje je laboratorijskim testovima potvrđena infekcija virusom gripa. Najviše obolelih je u Bukureštu, Klužu, Brašovu, Konstanci, Albi i Galaću. Nacionalni institut za javno zdravlje (INSP) saopštio je da je od posledica gripa preminulo još pet osoba, čime je ukupan broj umrlih od početka sezone porastao na devet.
Izrael i Hamas su zvanično potpisali sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi nakon što su prevazišli sporove u poslednjem trenutku. Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanijahua saopštila je da će se danas sastati Kabinet za bezbednost i vlada da ratifikuju dokument. Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da očekuje da će primena sporazuma početi u nedelju kako je planirano, oslobađanjem prva tri izraelska taoca. Najmanje jedan od izraelskih ministara krajnje desnice koji se protive sporazumu podneo je ostavku. Prema dopisniku Radio Rumunije iz Izraela, politički život u Izraelu je turbulentan, sa velikim potencijalom za iznenađenja, pa čak i promene.
Rumunske teniserke Gabrijela Ruse i Žaklin Kristijan, u odvojenim parovima, plasirale su se u drugo kolo ženskog dubla na Australijan openu, prvom grend slem turniru u godini, nakon što su pobedile u svojim mečevima u petak u Melburnu. Ruse i Ukrajinka Marta Kostjuk pobedile su Australijanke Destanee Ajuavu i Medison Inglis sa 6-4, 7-6 (7/2), a u drugom kolu ih očekuju jake protivnice u Elise Mertens (Belgija) i Elen Perez (Australija), nosilac 6. Žaklin Kristijan i njena italijanska partnerka Kamila Rosatelo pobedile su Kristinu Buču (Španija) / Ijanu Sizikovu (Rusija) 6-2, 6-7 (2/7), 6-4. Kristijan i Rosatelo će se sledeće suočiti sa Lejlom Fernandes (Kanada) i Nadiom Kičenok (Ukrajina), 16. nosiocem. U još jednom meču prvog kola u ženskom dublu, Monika Nikulesku i Sofija Kenin (SAD) poražene su od Miju Kato (Japan) / Renata Zarazua (Meksiko), 6-4, 6-4. U muškom dublu, rumunsko-argentinski par Viktor Kornea / Marijano Navone poražen je u drugom kolu od Nemaca Kevina Kravijeca / Tima Puca, 4-6, 6-1.
-
Sezona respiratornih virusa (17.1.2025)
Broj osoba kod kojih je, prošle nedelje u okrugu Arad, zapadni deo Rumunije, dijagnostikovan respiratorni virus porastao je tri puta u odnosu na prethodnu nedelju. Prema podacima Županijske uprave za javno zdravstvo, registrovano je 1.414 osoba sa respiratornim infekcijama, u odnosu na 548 u prethodnoj nedelji ili 513 u poslednjoj nedelji 2024. Do porasta broja zaraženih virusom došlo je i zbog toga što su porodični lekari tokom zimskih praznika bili slobodni, kada je postavljeno manje dijagnoza i uglavnom su postavljene u bolnicama – kažu predstavnici Županijske uprave za javno zdravstvo Arad. Broj obolelih od pneumonije beleži neznatan pad, sa 160 na 159 novooboljelih u poslednjih sedam dana. U slučaju zaraženih virusom gripa, ako su u prvoj nedelji januara bila četiri potvrđena slučaja, u drugoj nedelji registrovane su 23 osobe. Specijalisti kažu da Arad nije izuzetak, već reprezentativan uzorak za celu zemlju. Županijska bolnica hitne pomoći Satu Mare (severozapad) uvela je ograničenja kada je reč o posetama, upravo zbog porasta broja oboljelih od gripa i respiratornih virusa. Infektivno odeljenje Županijske hitne bolnice Slatina (jug) skoro je popunjeno, rekao je direktor zdravstvene jedinice. Najveći broj slučajeva registrovan je u Bukureštu. Samo u Kliničkoj bolnici za infektivne bolesti “Viktor Babeš” dnevno je pregledano između 150 i 200 ljudi sa različitim oblicima respiratornih virusa. Ukratko, sve više i više Rumuna se pojavljuje u ordinacijama porodičnih lekara i bolnicama sa akutnim simptomima prehlade ili gripa. Predsednica Komisije za epidemiologiju pri Ministarstvu zdravlja, univerzitetski profesor dr Doina Azoikai, izjavila je za Radio Rumuniju da postoji preko 200 respiratornih virusa koji zimi mogu da izazovu infekcije. U zavisnosti od pojedinca i u zavisnosti od vrste patogena, infekcije mogu da evoluiraju od obične prehlade do ozbiljnih oblika teške akutne respiratorne bolesti. Dr Azoikai kaže da je pandemija COVID-19, od pre četiri/pet godina, trebalo da nauči ljude mnogo stvari. Pre svega, da se izbegne gužva i kontakt sa ljudima koji već imaju simptome. Vakcinacija protiv gripa ostaje, međutim, najlakši, najsigurniji i najefikasniji način zaštite od sezonskih bolesti – precizirala je doktorka, ističući da se povećanjem procenta vakcinisanog stanovništva smanjuje i širenje virusa gripa u zajednici. Štampa, međutim, napominje da je, kalendarski gledano, zima već na pola, a Rumuni koji su vakcinisani ili se izjasne da su voljni da to urade su u manjini.
-
Vesti – 16.01.2025
Vlada u Bukurešta usvojila je na sednici u četvrtak odluku o organizovanju predsedničkih izbora u maju ove godine, kao i odgovarajuči izborni kalendar. Vlada je odlučila da se prvo kolo održi 4. maja, a drugo 18. maja. Podsećamo da je predsedničke izbore organizovane u novembru 2024. godine, Ustavni sud (CCR) poništio pre drugog kruga. Sud je odluku doneo na osnovu dokumenata koje je dostavio Vrhovni savet za nacionalnu odbranu (CSAT), pozivajući se na mešanje takozvanog državnog aktera. Učesnici drugog kruga, koji je biop zakazan za 8. decembar, bili su nezavisni ultranacionalista Kalin Đorđesku, ekstremista optužen za veze sa Putinističkom Rusijom i liderka Unije spasite Rumuniju (USR, u opoziciji) Elena Laskoni. Aktuelnom predsedniku Klausu Johanisu je 21. decembra istekao drugi i poslednji petogodišnji predsednički mandat na koji mu je Ustav dao pravo. Medjutim njegov boravak u Predsedništvu je produžen do izbora novog šefa države, kojeg će potvrditi Ustavni sud.
„Nikolaj Patrušev, savetnik ruskog predsednika Vladimira Putina, koristi iste agresivne propagande i dezinformacione teme kojima je Moskva opila svet poslednjih godina“ – navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Republike Rumunije. Reakcija je usledila nakon što je Patrušev rekao, u intervjuu ruskim medijima, da bi i Ukrajina na koju su izvršile invaziju moskovske trupe i susedna Republika Moldavija (bivša sovjetska, pretežno rumuskog govornog područja) mogle prestati da postoje kao nezavisne države ove godine. Rumunska diplomatija naglašava da ove ponajvljajuče javne izjave ne mogu sakriti realnost: činjenicu da Rusija vodi agresorski rat protiv Ukrajine i da sprovodi masovne i sistematske hibridne akcije protiv Republike Moldavije. Rumunsko Ministarstvo spoljnih poslova ponovo potvrđuje da Rusija nastoji da stvori podele u Evropi.
Najmanje 32 osobe su poginule u Pojasu Gaze u nizu izraelskih udara, koji su se desili nakon što je objavljeno da su palestinski islamistički pokret Hamas i jevrejska država prihvatili sporazum o prekidu vatre, koji će stupiti na snagu u nedelju. Sporazum predviđa da se tokom prve faze predaju Izraelu 33 taoca koje je oteo Hamas u zamenu za preko 1.600 palestinskih zatvorenika. Takodje, povećan je i iznos pomoći namenjen Gazi. U drugoj fazi, poslednjih 65 talaca biće oslobođeni, a Izrael je saopštio da će povući svoje trupe iz enklave. Prema dopisniku Radio Rumunije u regionu, prva tri taoca biće puštena u nedelju u podne, dok će preostalih 30 biti pušteno postepeno tokom šest nedelja.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda posetiće Bukurešt od 3. do 7. februara, najavio je Geoff Gotlib, regionalni predstavnik MMF-a za Centralnu, Istočnu i Jugoistočnu Evropu. Tim MMF-a će se sastati sa predstavnicima nove rumunske vlade i Nacionalne banke Rumunije kako bi analizirali nedavna finansijska i ekonomska kretanja i ažurirali makroekonomske izglede. Misiju će predvoditi Joong Shik Kang, koji je zamenio Jana Kisa Martjna na mestu šefa misije MMF-a u Rumuniji. Trenutno Rumunija nema tekući sporazum o finansiranju sa MMF-om, ali ta finansijska institucija godišnje procenjuje razvoj rumunske privrede, na osnovu obavezne vežbe nadzora za sve zemlje članice.
Na prvoj sednici monetarne politike u godini, Upravni odbor Narodne banke Rumunije zadržao je kamatnu stopu monetarne politike na 6,5% godišnje, iako je stopa inflacije porasla u poslednjem kvartalu 2024. Odluka NBR ima za cilj da obezbedi i zadrži stabilnost cena na srednji rok, na način koji doprinosi postizanju održivog ekonomskog rasta. Upravni odbor ponavlja da je, u sadašnjem kontekstu, uravnotežena kombinacija makroekonomskih politika i sprovođenje strukturnih reformi, uključujući korišćenje evropskih fondova za podsticanje dugoročnog potencijala rasta, od suštinskog značaja za makroekonomsku stabilnost i jačanje kapaciteta rumunska privreda da se nosi sa negativnim razvojem. Prema mišljenju stručnjaka, NBR bi mogla da relaksira monetarnu politiku 2025. godine, ali verovatno tek u drugoj polovini godine, u očekivanju jasnijih izgleda u pogledu evolucije inflacije i fiskalnih mera. U 2024. NBR je dva puta smanjila referentnu kamatnu stopu, sa 7 na 6,5%.
Budžet za narednu godinu imaće deficit od sedam odsto bruto domaćeg proizvoda, a sedam odsto biće izdvojeno za investicije, saopštila je vladina koalicija u Rumuniji. Socijaldemokratski premijer Marčel Čolaku dao je uveravanja da se porezi i porez na dodatu dobit neće povećavati. Izvršna vlast želi da do kraja meseca izradi nacrt zakona o budžetu, a da ga usvoji Parlament u prvoj nedelji februara.
Rumunija je zemlja sa statusom specijalnog gosta na Međunarodnom sajmu knjiga u Kairu 2026, godine u kojoj se obeležava i proslavlja 120 godina rumunsko-egipatskih diplomatskih odnosa, saopštilo je u četvrtak Ministarstvo kulture u Bukureštu. Prema citiranom izvoru, saopštenje je dao egipatski ministar kulture dr. Ahmed Fuad Hano, tokom konferencije za novinare posvećene pokretanju sajma 2025. godine, događaja koji godišnje privlači milione posetilaca. Na ovogodišnjem izdanju Međunarodnog sajma knjiga u Kairu, Rumunija učestvuje sa izložbenim štandom organizovanim u saradnji sa Ministarstvom kulture, Fakultetom stranih jezika Univerziteta u Bukureštu, Rumunskim institutom za kulturu i Rumunskom ambasadom u Kairu. Sajam u Kairu, koji je sada u svom 56. izdanju, najveći je događaj te vrste na Bliskom istoku i u Africi, a ovo učešće ponovo potvrđuje poziciju Rumunije u međunarodnoj kulturnoj eliti.
Povratak republikanca Donalda Trampa u Belu kuću doživljava se više kao „dobra stvar“ u svetu – otkriva istraživanje Evropskog saveta za spoljne odnose. Od Indije do Turske i od Brazila do Kine, većina ljudi veruje da će povratak Trampa, koji preuzima dužnost u ponedeljak, 20. januara, biti pozitivan za mir u svetu. U Indiji, najmnogoljudnijoj zemlji na svetu, 82% ispitanika – maksimalno – odgovara na ovaj način. S druge strane, ovo osećanje ne dele neki od najbližih saveznika Vašingtona: Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija, Južna Koreja. U Evropskoj uniji (prosečan rezultat za 11 od 27 zemalja članica u kojima je sprovedeno istraživanje) samo 22 odsto građana veruje da će Trampov povratak biti „dobra stvar” za njihovu zemlju, a samo 29 odsto veruje da će to biti od koristi za svetski mir. „Trampov pacifistički govor o Ukrajini i Bliskom istoku odjeknuo je širom sveta“, kažu autori ove studije, sprovedene u saradnji sa čuvenim Univerzitetom Oksford u Velikoj Britaniji. Jedan od autora, Mark Leonard, navodi da, „umesto da pokušavaju da vode globalni otpor protiv Trampa, Evropljani treba da preuzmu odgovornost za odbranu sopstvenih interesa”. Istraživanje je sprovedeno u novembru 2024. godine, neposredno nakon Trampovog reizbora, u 24 zemlje, od kojih 16 evropskih i osam van Evrope.
-
Narodna banka Rumunije zadržava referentnu kamatnu stopu (16.01.2025)
U kontekstu domaćih i međunarodnih neizvesnosti Narodna banka je ostala oprezna i odlučila je da zadrži kamatnu stopu monetarne politike na nepromenjenom nivou od 6,5% godišnje. Nakon dva uzastopna smanjenja, referentna kamatna stopa nije menjana od avgusta, usred napora da se smanji inflacija. Kako navode iz Narodne banke Rumunije, inflacija je u poslednjem kvartalu prošle godine porasla više nego što je ranije predviđeno. Takođe je odlučeno da se kamatne stope po kojima poslovne banke mogu zadužiti kod NBR ili koje primaju u slučaju iznosa koji se vode na računima Centralne banke zadrže na 7,5%, odnosno 5,5% godišnje. Istovremeno, aktuelne stope obavezne minimalne rezerve za pasivu u lejima i stranoj valuti kreditnih institucija ostale su nepromenjene. Stručnjaci su predvideli ove odluke i veruju da će NBR nastaviti da deluje oprezno kako inflacija ne bi izmakla kontroli, ali i da ne bi uticala na privredni rast, koji je već prilično nizak. Finansijski analitičar Dragoš Kabat sa više detalja: „Odluka je apsolutno normalna, s obzirom da je to period velike domaće i međunarodne neizvesnosti. Trenutno još nemamo budžet, još nemamo plan za smanjenje budžetskog deficita. Javni dug se kontinuirano povećava, iz meseca u mesec, samo da bi se pokrio ovaj budžetski deficit. Imamo i trgovinski deficit. Ne zna se da li će se porezi povećati ili ne, da li će se i u kom obliku smanjiti javni rashodi“. Inflacija je porasla poslednjih meseci 2024. Ekonomski rast je veoma nizak, rat u Ukrajini se nastavlja, a u EU postoje političke neizvesnosti u nekoliko važnih zemalja, rekao je i Dragoš Kabat. On smatra da su šanse da Centralna banka tokom ove godine snizi stopu monetarne politike prilično male. Višu inflaciju od očekivane NBR pripisuje uglavnom cenama goriva, posebno kao rezultat aprecijacije američkog dolara na međunarodnim tržištima, a u manjoj meri i cenama hrane, zbog velike suše prošlog leta. Prema poslednjim podacima, godišnja stopa inflacije će se smanjiti u prvom kvartalu 2025. godine, ali će zabeležiti veće vrednosti od ranije predviđenih. Stručnjaci Centralne banke ističu da značajne neizvesnosti i rizici u vezi sa evolucijom inflacije proizilaze iz vođenja buduće fiskalne i prihodne politike, u kontekstu sprovođenja nedavno odobrenog paketa fiskalno-budžetskih mera za potrebe fiskalne konsolidacije, ali i od stanja na tržištu rada i dinamike zarada u privredi. Istovremeno, značajne neizvesnosti i dalje su povezane sa evolucijom cena energije i hrane, kao i budućom putanjom cene sirove nafte, u kontekstu geopolitičkih tenzija. Podsećamo, Rumunija je prošlu godinu završila sa inflacijom od 5,1%.
-
Energetska kriza u Republici Moldaviji (15.01.2025)
Polovina električne energije koja se troši u Republici Moldaviji, na desnoj obali Dnjestra, dolazi iz unutrašnjih izvora, uključujući obnovljivu energiju, a druga polovina potiče iz uvoza iz Rumunije, saopštila je u utorak na konferenciji za novinare predsednica Moldavije, Maja Sandu. Liderka iz Kišinjeva je sazvala sastanak Vrhovnog saveta bezbednosti, na kome se razgovaralo o situaciji u energetskom sektoru i merama pomoći stanovništvu. Ona je optužila Rusku Federaciju da, obustavom isporuke prirodnog gasa proruskom Pridnjestrovlju, želi da izazove političku krizu u Republici Moldaviji. Maja Sandu je ponovila da je, iako prolazi kroz humanitarnu krizu, administracija separatističkog regiona odbila pomoć i postavila uslove da prihvati predložena rešenja. Između ostalog, Kišinjev je predložio kupovinu gasa sa evropskog tržišta za levu obalu Dnjestra i da zajedno sa ukrajinskim partnerima ponudi ugalj pridnjestrovskom regionu za proizvodnju električne energije. Svi ovi oblici pomoći ostali su bez ikakve reakcije iz Tiraspolja, naglasila je Maja Sandu: „Kišinjev je vrlo jasno rekao da ako ima pacijenata u komplikovanom stanju, oni mogu biti prebačeni u bolnice na desnoj obali. I ova ponuda je odbijena i još uvek nije dozvoljen pristup vozilima hitne pomoći sa desne na levu obalu za pružanje pomoći ljudima u nevolji. Svrha ove humanitarne krize koju je izazvao Kremlj na levoj obali je izazivanje političke krize na desnoj obali i eskalacija situacije”. Nedavno su vlasti u Pridnjestrovlju saopštile da su im mere štednje energije omogućile da ublaže ograničenja izazvana obustavom isporuke ruskog gasa, što će rezultirati smanjenjem trajanja nestanka struje. Pridnjestrovlje, koje se odvojilo od Republike Moldavije na kraju sovjetskog režima, do sada se oslanjalo na ruski gas koji se transportuje preko Ukrajine. Skoro tri godine u ratu sa Rusijom, ukrajinske vlasti odbijaju da produže ugovor o tranzitu gasa i 2025. godine. Ruski gigant Gazprom najavio je da neće isporučiti gas Republici Moldaviji alternativnim putevima, navodeći moldavske „zaostale obaveze“ od preko 700 miliona dolara. Kišinjev, koji osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu, osporava ovu cifru. Predsednica Maja Sandu je rekla da bi Gazprom mogao da snabdeva gasom Pridnjestrovlje alternativnim putem, gasovodom Turkstream, preko Turske, Bugarske i Rumunije. Ministar energetike Sebastijan Burduža je iz Bukurešta još jednom uverio da Rumunija nema problema u snabdevanju energijom za celu hladnu sezonu, da ima dovoljno zaliha i da na potrebe domaćeg prirodnog gasa ne utiče dnevni izvoz u Republici Moldaviji, koji se odvija u komercijalnim uslovima. U tom kontekstu, on je još jednom razgovarao o potrebi da Evropa smanji zavisnost od gasa iz Rusije.
-
Ideološki profil rumunskih srednjoškolaca (15.01.2025)
Trenutno školski program od petog do osmog razreda obuhvata samo jedan čas gradjanskog vaspitanja nedeljno. Polovina škola ima deficit kadrova za ovu disciplinu, zato se često dešava da predmet gradjansko vaspitanje uglavnom predaju nastavnici specijalizovani za drugu disciplinu.
Nedavna istraživanja su pokazala da bi gotovo trećina nastavnika koji predaju društvene nauke u Rumuniji više voleli „jakog lidera koji ignoriše demokratske poluge“. Njihova podrška nedemokratskim formama rukovođenja sve više nastoji da pripada mlađim nastavnicima.
Pored toga, u poslednje tri godine, nešto manje od 50% nastavnika koji predaju gradjansko vaspitanje učestvovalo je u relevantnim programima za stručno usavršavanje za ovaj predmet.Mihaela Nabar, izvršni direktor World Vision Rumunija, kaže:
„Naša demokratija, prava i slobode postali su krhki jer nismo na vreme napravili obrazovne reforme, nismo ulagali u građansko vaspitanje dece, mladih i u društvo uopšte. Ovo dovodi do nerazumevanja rizika uključenih u neke od odluka koje donosimo, uključujući i one prilikom glasanja.
Jedno stvar je jasna: dobar deo Rumunije se nije ni slušao ni čuo. Ovih dana bili smo svedoci ozbiljne konfuzije pojmova i koncepata, kao što su: demokratske vrednosti kao suprotnost hrišćanstvu, suverenitet kao ekvivalent blagostanju. Otkrili smo da se vrlo lako može izmanipulisati da verujemo, bez preispitivanja , šta su to lažne vesti“.
Rezultati studije koju je sproveo World Vision Rumunija pokazuju da većina rumunskih srednjoškolaca odobrava levicarsku ideologiju (84%), sa malim udelom političkog ekstremizma, kako levog (7%) tako i desnog (1% ). Mladi očekuju da država obezbedi zdravstvene usluge, kvalitetno obrazovanje i jednaka prava svim građanima, a 82 odsto veruje da je njihov glas bitan.
Pored toga, 77% ispitanika smatra da se životna sredina mora sačuvati po svaku cenu za buduće generacije, dok preostalih 23% tvrde da se ekološki resursi moraju koristiti za razvoj i napredak.
„Hijerarhija indikatora vrednosno-ideološke orijentacije pokazuje da se srednjoškolci bave političkim idejama i temama, vode debate u sredinama čiji su deo pokušavajuci da se pripreme za društveni vrednosni kontekst u koji će ući kao odrasli. Veliki deo tema pokazuje znacaj debate za mlade, razmene argumenata, pripreme ove dece za uključivanje u javni život da budu manje podložna manipulacijama i populističkim porukama“, kažu predstavnici World Vision Romanije.
Neki od najzanimljivijih zaključaka studije su razlike u mišljenjima izmedju devojčica i dečaka, devojčice su vise naklonjene levoj strani, razlike koje su izražajnije i od sredine porekla (ruralno-urbano).
Primera radi, 65% devojčica smatra da žena treba da ima pravo na abortus, isto misljenje deli samo 56% dečaka.
Takodje, 18% mladica smatra da, iako žena može da ima karijeru, njena glavna dužnost je da bude domaćica i majka, dok samo 6% devojaka deli isto mišljenje. Razlike između ruralnog i urbanog medija nisu značajne (14% prema 12%).
Percepcija homoseksualizma je najspornija vrednosna tema, koja srednjoškolce deli u dve skoro jednake grupe, u kojima 47% na to gleda kao na bolest, abnormalnu pojavu. I na ovu temu, devojke češće prihvataju libertarijanske stavove fokusirane na individualna prava, pri čemu 67% njih smatra homoseksualnost normalnom. Samo 42% mladica deli isto mišljenje.
Jedan od najzanimljivijih aspekata ove studije jeste značajna razlika između devojaka i mladica u pogledu vrednosni ideološke orijentacije. S jedne strane, devojke sve više afirmišu vrednosti individualnih prava, koje odražavaju stavove o ulozi žene, pravima seksualnih manjina, slobodi izražavanja, a sa druge strane mladici su, u vezi sa ovim pitanjima konzervativniji.
„Za 16 od 20 indikatora koji se koriste za skiciranje političkog kompasa, razlike između devojaka i mladica su značajne. […] Ideološke razlike zasnovane na polu unutar iste generacije imaju potencijal da stvore nesklad na tržištu veza, uključujući i brak. „Mladi ne dele iste vrednosti sa osobama suprotnog pola unutar iste generacije“, zaključuju predstavnici World Vision Romanija. -
Vesti (14.01.2025)
Učenici rumunske nacionalnosti iz Srbije, ovoga puta iz škola u Kladovu, Podvrskoj, Majdanpeku, Brestovcu, Metovnici, Zlotu i Boru, dobili su poklone koje im je uručila Ambasada Rumunije u Srbiji, uz podršku Departmana za Rumune van granica. Svako dete je dobilo torbu sa školskim priborom. Želimo svima dobre rezultate u školi, puno uspeha u novoj godini i da ne zaborave da je Rumunija uz njih, u njihovom nastojanju da nauče i održe rumunski jezik živim, poručili su iz Ambasade.
Učenici Srpske gimnazije „Dositej Obradović” iz Temišvara i Visoke tehnološke škole „Clisura Dunarii” iz Nove Moldave posetili su Srbiju uoči Božića po julijanskom kalendaru, koji slave Srbi pravoslavci. Poseta je ostvarena uz podršku Saveza Srba u Rumuniji. Učenike su, povodom najvećeg hrišćanskog praznika, Roždenstva Hristovog, primili predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a u sedištu Patrijaršije, patrijarh srpski Porfirije. Učenike iz Rumunije primili su i predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević i ministarka za porodičnu zaštitu i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski. Učenici su posetili Saborni hram Svetog Save, muzej „Nikola Tesla“, stadion i muzej „Crvena zvezda“.
Nakon što je Temišvar osvojio titulu Evropske prestonice kulture 2023. godine, programom čiji je koordinator bila Simona Nojman, ona sada ima za cilj, da u svojstvu direktora Udruženja za promovisanje i razvoj turizma okruga Tamiš pri Veću okruga Tamiš, osvoji titulu „Banat – gastronomski region Evrope 2028“. Nojman je izjavila da će zajedno sa kulinarskim antropologom Kajusom Ovidijem Merša i njegovim timom istači gastronomsku multikulturalnost regiona, tako da kada neko pita koju lokalnu hranu može da servira, odgovor treba da bude: „Imamo srpsku, mađarsku, rumunsku, italijanski meni, francuski ili drugi. Želim da osvojim titulu Banat – Gastronomski region Evrope 2028. promovisanjem značajnih mesta županije, ali želim i da unapredim strategiju za promovisanje turizma u županiji. Aktivnost bih organizovala po odeljcima: nastavila bih neke aktivnosti koje smo imali, Vinski put, Vinski maraton, Banatski branč, Eko Tamiš, Eko turizam u Bogdi, ali i novi pristup integrisanom prekograničnom turizmu Rumunija-Mađarska i Rumunija-Srbija, dodala je Nojman. Kulinarski antropolog Kajus Merša, jedan od inicijatora projekta pod nazivom ‘Culinaria Banatica’ za promovisanje i ponovno otkrivanje banatske gastronomije, započetog pre dve godine, izjavio je da projekat želi da dovede u red rumunsku kuhinju u Banatu, koja je po njegovom mišljenju prva fjužn kuhinja u Evropi. Zato je jedan od ciljeva projekta bilo i podnošenje Međunarodnom institutu za gastronomiju, umetnost i kulturu inicijative da Banat postane evropska gastronomska regija.
Fudbalski tim Ocelul Galaci saopštio je da je na zahtev hrvatskog igrača Dijega Živulića, raskinuo ugovor sa igračem. Živulić je zatražio raskid ugovora nakon što je dobio drugu veoma dobru finansijsku ponudu. Za sve što je uradio za naš tim, Dijegu se takva želja nije mogla uskratiti. Zahvalni smo mu i želimo mu puno uspeha u novom izazovu, kazali su predstavnici tima iz Galacija. Dolaskom u Galaci pre dve sezone, Dijego Živulić je odigrao 78 zvaničnih utakmica, tokom kojih je postigao 3 gola. Živulić je sedmi igrač koji je ove zime napustio Ocelul Galaci, posle ukrajinskog golmana Maksima Kovalova, srpskog igrača Vasilija Đurića, napadača Aleksandra Mihaja Popa, italijana Jurija Čizotija, bosanskog igrača Stipe Jurića i hrvatskog igrača Josipa Tomaševića.
Rukometaši SCM Politehnika Temišvar nastavili su pripreme za novu takmičarsku sezonu. Pripreme će se odvijati na lokalnom planu. Rukometaši Temišvara će do nastavka Nacionalne lige odigrati četiri probne utakmice u gostima: 18. januara protiv Potaisse iz Turde, 24. januara protiv Vojvodine Novi Sad, drugoplasiranim u Prvoj ligi Srbije, 31. januara i 1. februara. protiv Partizana, liderom šampionata Srbije.
-
Rumuni, bez viza u SAD (13.1.2025)
Nakon što su američke vlasti dodelile Rumuniji status zemlje učesnice Programa Visa Waiver državljani Rumunije će posle 31. marta moći da putuju u Sjedinjene Američke Države po pojednostavljenoj proceduri. Ukidanje viza za Rumune zvanično je zabeleženo, u petak, u sedištu Departmana za unutrašnju bezbednost u Vašingtonu. “To je važan i srećan trenutak za sve Rumune, a odluka Sjedinjenih Američkih Država pokazuje koliko su tokom vremene odnosi između Rumunije i SAD vremenom postala jaki”, rekao je ovom prilikom ambasador Rumunije u Vašingtonu. Andrej Muraru je takođe objasnio šta ovaj pristup podrazumeva: „Pored očiglednih ekonomskih i bezbednosnih prednosti, Rumuni koji žele da putuju u Ameriku sada to mogu učiniti mnogo lakše, brže i jeftinije. Rumuni više ne moraju da čekaju mesecima na termin, više ne moraju da polažu test intervjua i više ne moraju da plaćaju značajnu taksu. Od danas je put do Amerike kraći. Rumunija postaje prva zemlja u crnomorskom regionu koja je ušla u ovaj odabrani program, a to je u interesu promovisanja bilateralne i regionalne bezbednosne saradnje“. Rumunski državljani će pre početka putovanja u Sjedinjene Američke Države morati da se registruju u Sistemu elektronske dozvole putovanja – ESTA, a osobe koje ne dobijaju odobrenje preko ovog sistema neće moći da putuju u SAD. Odobrenje za putovanje koje zamenjuje vizu važiće dve godine, sa neograničenim ulaskom ili izlaskom iz Sjedinjenih Američkih Država. Kako javlja Ambasada SAD u Bukureštu, ovlašćenje se može koristiti za posete do 90 dana, a cena je 21 američki dolar. Ambasador Andrej Muraru je u intervjuu za Radio Rumunija izjavio da se menjaju samo vize tipa B, odnosno turističke i poslovne, za bilo koju drugu destinaciju, bilo da se radi o poslu, studiranju ili problemima zdravstvenog stanja, lečenja, tamo su druge vize za koje sistem ostaje isti, uz prijavu. Istovremeno, Rumuni će i dalje moći da apliciraju za američke vize, s tim što one važe 10 godina, a trajanje putovanja je maksimalno šest meseci. “To je uspeh koji će odrediti još dinamičniji razvoj naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima”, izjavio je u Bukureštu predsednik Klaus Johanis, koji je čestitao svima koji su doprineli uključivanju Rumunije u Program Visa Waiver.