Category: Aktuelnosti

  • Sport (10.03.2025)

    Sport (10.03.2025)

    ATLETIKA

     

    Rumunski atletičar Andrej Rareš Toader doneo je Rumuniji prvu zlatnu medalju na dvoranskom prvenstvu Evrope posle 20 godina. Naš atletičar je u nedelju u holandskom Apeldornu  osvojio zlato u bacanju kugle. Prethodnu zlatnu medalju na dvoranskom prvnenstvu kontinenta osvojila je Elena Jagar na 1500 metara. Andrej Toader je najsjajniju medalju osvojio hicem od 21 metrom i 27 centimetara  i postigao istovremeno novi nacionalni rekord. Srebrna medalja u ovoj disciplini pripala je Švedjaninu Viktoru Petersonu, a bronzana Čehu Tomašu Staneku. U petak na Dvoranskom prvenstvu u atletici u Holandiji srebrnu medalju za Rumuniju osvojila je Dijana Ana Marija u troskoku. Rumunka je preskočila 14,31 metar. Zlatna medalja pripala je Španjolki Ani Peleteiro Kampaore sa 14,37 metara, a bronzana Finkinji Seni Salminen sa 13, 99 metara. U petak Alina Rotaru Kotman nije uspela da se plasira u finale u skoku u dalj. Preskočila je samo 6,29 metara. Na prethodnom dvoranskom prvenstvu kontinenta Rumunija je osvojila jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju.

     

    TENIS

     

    Rumunka Žaklin Kristijan plasirala se u nedelju u treće kolo teniskog turnira u Indijan Velsu. Rumunka je drugom  kolu sa 2-1, po setovima 5-7, 7-6, 6-3, savladala  Kanadjanku Lejlu Fernandez, finalistkinju US opena 2021. godine i u trećem kolu odmeriće snage sa Italijankom Jasmine Paolini, šetom nositeljkom turnira. Nažalost, Sorana Krstea eliminisana je u drugom kolu Indijan Velsa, pošto je sa 1-2, po setovima 6-3, 1-6, 6-7 izgubila od Amerikanke Eme Navaro. Propustila je Krstea veliku šansu da prodje u naredno kolo, u odlučujućem setu imala je  prednost od 5-3 u gejmovima i vodila sa 40-15 na sopstveni servis. Navaro je oduzela servis Rumuniki, izjednačila na 5-5 i 6-6 i osvojila tajbrejk sa 7-3. I Irina Begu je eliminisana u drugom kolu Indijan Velsa nakon poraza od Britanke Keti Bolter rezultatom 7-6, 3-6, 0-6.

     

     RUKOMET

     

    Ženska rukometna reprezentacija Rumunije poražena je u prijateljskoj utakmici u švedskom gradu Orebro od domaće reprezentacije sa 25-26 (9-13). Podsećamo, Švedjanke su pobedile i u prvoj utakmici u Nikepingu rezultatom 36-28. Najefikasnije rukometašice rumunske reprezentacije u meču sa Švedskom bile su Alisija Gogarla sa 6 i Bjanka Bazaliu sa 3 gola. Karla Peterson Bergšten sa 5 i Klara Lerbi takodje sa 5 golova bile su najstaknutije igračice Švedske.

    U poslednjem kolu Grupe A Lige šampiona rukometaši Dinama iz Bukurešta savladali su u četvrtak uveče u Odenzeu danski tim Frederišija sa 37-32. Dinamo je ranije osigurao mesto u plej-ofu za plasman u četvrtfinale Lige šampiona. Protivnik Dinama u plej-ofu je Magdeburg. Dinamo je osigurao pobedu u meču sa Frederisijom u drugom delu drugog poluvremena. Branko Vujović sa 5 golova i HaurukTorstenson takodje sa 5 golova bili su najbolji igrači Dinama.

     

    HOKEJ

     

    Ženska hokejaška reprezentacija Rumunije pobedila je reprezentaciju Južne Afrike sa 11-2 (3-1, 3-0, 5-1) u subotu na Svetskom prvenstvu Divizija III u Beogradu. Golove za Rumuniji postigle su Edit Sekereš, Joana Barbu, Ana Vasile, Ana Vitoš, Ana Vojku, Julija Bende i Maisa Simina. Na Svetskom prvenstvu u Beogradu Rumunija je savladala Hrvatsku sa 4-3, Litvaniju sa 2-1 i Južnu Afriku sa 11-2 i izgubila od Tajlanda sa 2-3 i Srbije sa 0-2. U poslednjem kolu u subotu Hrvatska je savladala Srbiju sa 1-0. Litvanija vodi sa 11 bodova ispred Tajlanda sa 10, Srbije sa 9, Rumunije sa 9, Hrvatske sa 5 i Južne Afrike bez boda.

     

    RVANJE

     

    Rumunski takmičar Djigji Marijan Subcirika poražen je u četvrtfinalu Evropskog prvenstva rvača do 23 godine u Tirani. U kategoriji 74 kg. Rumun je izgubio od Nemca Manuela Vagina. U prvom kolu naš rvač je savladao Bugarina Stilijana Djorova i u osmini finala Poljaka Fabijana Nidzevizkog. U ženskoj konkurenciji Rumunija je prijavila 7 rvačica.

     

     SKIJANJE

     

    Austrijska skijašica Katarina Trupe pobednica je slaloma za Svetski kup koji je vožen u švedskom Ereu. Drugo mesto je osvojila njena sunarodnica Katarina Linsberger sa zaostatkom od 5/100, a treće Mikela Šifrin sa  zaostatkom od 19/100. U generalnom plasmanu Svetskog kupa vodi Italijanka Frederika Brinjone sa 1294 boda ispred Švajvacarkinje Lare Gut-Berhami sa 972 boda i Zrinke Ljutić iz Hrvatske sa 790 bodova. U plasmanu slaloma vodi Zrnka Ljutić sa 515 bodova. U Ereu Italijanka Frederika Brinjone osvojila je prvo mesto u veleslalomu i postigla 17 pobedu u karijeri u ovoj discipolini i 9. ove sezone, Drugo mesto je osvojila Novozelandjanka Alis Robinson, a treće Albanka Lara Koturi. U plasmanu veleslaloma Novozelandjanka Robinson vodi sa 20 bodova više od Italijanke Frederike Brinjone.

     

     

  • Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (08.03.2025)

    Pregled glavnih društveno-političkih dogadjaja nedelje (08.03.2025)

    Vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan izjasnio se u Briselu za aktivniju ulogu Evrope u održavanju mira na kontinentu, podržao je Ukrajinu i povećanje vojnih izdataka. Boložan je u Briselu učestvovao na vanrednom Evropskom svetu u čijim su radovima učestvovali šefovi država i vlada Evropeke unije koji su obećali podršku Ukrajini u kontekstu spoljne politike američkog predsednika Donalda Trampa i podržali povećanje troškova za odbranu. Evropska unija je pripremila plan o naoružavanju, koji je dobio podršku zemalja članica, plan čiji je glavni prioritet jačanje odbrane na istočnom boku, od Baltičkog do Crnog mora. Članice Unije imaće na raspolaganju fond od 150 miliardi evra za vojne izdatke. O ovom planu Ilije Boložan je izjavio: ,,Dobar deo ove investicije biće usmeren na ovu zonu, a proizvodni deo na celu teritoriju Evropske unije. Mislim da je ovo šansa i za našu odbrambenu industriju. Deo ovih proizvoda mogu da se proizvode u rumunskim fabrikama i istovremeno da se otvore nova radna mesta’’.

    Kad je reč u o Ukrajini, Rumunija neće uputiti vojne snage u susednu državu, ali može da postane regionalni vojni centar i podrška snagama savezničkih država. Ilije Boložan je naglasio: ,,Prisustvo Rumunije biće potrebno da bi se videlo da li postojji potreba da se upotrebi naša infrastruktura, vojne baze ili druge vrste vojne infrastrukture, luke i aerodromi’’.

    Posle samita u Briselu Ilije Boložan je precizirao da Rumunija nije u stanju da duplira troškove za odbranu od jedne do druge godine sa napomenom da je Bukurešt za odbranu izdvajao 2,2% bruto društvenog proizvoda u verme kada je evropski prosek bio od 1,9%.

     

     

    U telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom Severnoatlanske alijanse Markom Ruteom vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan istakao je da je Severnoatlanska alijansa glavni garant bezbednosti Rumunije. Insistirao je Ilije Boložan i na posebnom značaju transatlanskih odnosa i na američkom prisustvu u Evropi, koje je od od suštinskog značaja za bezbednost kontinenta. Rumunija će i dalje dati doprinos stabilnosti i bezbednosti istočng boka Severnoatlanske alijanse zajedno sa svojim partnerima i podržava jačanje bezbednosti u crnomorskoj zoni, dodao je Boložan. U vezi sa situacijom u Ukrajini, vršilac dužnosti predsednika Rumunije je izjavio da je potreban pravedan i trajan mir i da je veoma važna podrška susednoj državi. Mark Rute je zahvalio Rumuniji na doprinosu u svojstvu saveznice kao i članice koja odgovorno postupa kao važan faktor stabilnosti i bezbednosti crnomorskog regiona i istočnog boka Alijanse.

     

    Rumunija  kategoricki odbacuje izjave Ruske spoljne obaveštajne službe prema kojima je Evropska unija ucenjivala Rumuniju da blokira kandidaturu nestranačkog kandidata Kalina Djordjeskua na predsedničkim izborima u maju. Bez ikakog dokaza, ruska spoljna obaveštajna služba navodi da je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zahtevala od rumunskih vlasti da zabrane Djordjeskuu da učestvuje na narednim predsedničkim izborima jer bi u suprotnom pristup Rumunije evropskim fondovima bio ograničen. Premijer Rumunije Marčel Čolaku smatra su komentari ruske obaveštajne službe u vezi sa odlukama rumunskih vlasti neprihvatljivi. Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije okvalifikovalo je optužbe ruske obaveštajne službe ,,smesnim i ništavnim’’ i da su deo jedne hibridne kampanje podrivanja demokratije i poverenja u rumusnke vlasti. U medjuvremenu Kalinu Djordjeskuu je potvrdjen sudski nadzor u trajanju od 60 dana nakon odluke sudija koje su u četvrtak  odbile njegovu žalbu kao neutemeljenu. Tužioci optužuju Djordjeskua za destabilizaciju zemlje u saradnji sa plačenicima Horacija Potre, nakon što je Ustavni sud Rumunije poništio rezultate prvog kruga predsedničkih izbora.

     

    Apelacioni sud u Bukureštu odredio je pritvor dvojici članova jedne grupe tipa vojne strukture pod optužbom za izdaju i veze sa ruskima gentima. Odredjen je i 60-dnevni sudski nadzor četvorici članova ove grupe. Istraga se vodi i protiv osumničenog Radua Teodorua, 101-godišnjeg rezervnog generala Rumunske vojske. Prema optužnici Direkcije za brorbu protiv organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT), cilj grupe bilo je povlačenje Rumunije iz Severnoatlanskog saveza, rušenje ustavnog poretka, ukidanje političkih stranaka, donošenje novohg ustava i promenu državne zastave, himne i naziva zemlje. Istražni organi navode da su članovi ove grupe tražili pomoć od pojedinih oficira Ambasade Ruske Federacije u Bukureštu i da su stupili u kontakt sa agentima jedne strane države u Rumuniji i Rusiji. U medjuvremenu rumunske vlasti su ruskog vojnog atešea u Bukureštu proglasile nepoželjnom osobom kao i njegovog pomoćnika. Rumunska obaveštajna služba (SRI) precizira da su dvojica prikupljala informacije iz interesnih oblasti i podržavali protivustavne demarše sestorice optuženih Rumuna. Nedavno se ime zamenika vojnog atasea Ambasade Ruske Federacije u Bukureštu pojavilo i u krivičnom postupku koji se vodi protiv Kalina Djordjeskua, bivšeg kandidata na predsedničkim izborima.

     

     

  • Vesti – 07.03.2025

    Vesti – 07.03.2025

    Evropska unija je sastavila plan naoružanja koji su u četvrtak uveče dogovorili lideri zemalja članica, plan koji će dati prioritet jačanju odbrane na istočnom krilu, od Baltičkog do Crnog mora, kako bi se suprotstavio ruskim ekspanzionističkim tendencijama. Evropski lideri ponovo su izrazili podršku Ukrajini i davanju bezbednosnih garancija, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, u slučaju prekida vatre. Države članice imaće na raspolaganju fond od 150 milijardi evra za odbranu. Prioritet imaju protivvazdušni i protivraketni odbrambeni sistemi, artiljerija, visokoprecizni udarni sistemi, dronovi i sistemi protiv bespilotnih letelica, razne vrste municije i tehnologija koja koristi veštačku inteligenciju. Baltičke države, Poljska i Rumunija nametnule su svoje gledište za davanje prioriteta istočnom krilu u okviru projekata koje finansira Evropska unija.

    Apelacioni sud u Bukureštu naložio je sinoć preventivno hapšenje dvojice pripadnika takozvane komande “Vlad Cepeš” za izdaju i veze sa ruskim agentima. Još četvorica člana grupacije stavljeni su pod sudsku kontrolu na period od 60 dana. Radu Teodoru, general-major u penziji, star 101 godinu, takođe je pod istragom kao osumnjičeni u ovom slučaju. Prema Direkciji za istragu organizovanog kriminala i terorizma, grupa je imala za cilj da ukloni ustavni poredak i povuče Rumuniju iz NATO-a.

    Gradonačelnik Glavnog grada, nezavisni kandidat Nikušor Dan, predao je u petak Centralnom izbornom birou svoju kandidaturu i listu potpisa za predsedničke izbore u maju. Takođe u petak, svoju kandidaturu je podneo i nezavisni kandidat Kalin Đorđesku, koga u predsedničkoj trci podržavaju Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR) i Partija mladih ljudi (POT), obe u opoziciji. U nedelju će u sedište Centralnog izbornog biroa stići i bivši lider liberala Krin Antonesku, podržan od strane Izbornog saveza „Rumunija napred” Socijaldemokratske stranke, Nacionalne liberalne partije i Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji (PSD-PNL-UDMR. koalicija na vlasti). Drugi politički konkurent je bivši socijaldemokratski premijer Viktor Ponta, koji je najavio da će se kandidovati kao nezavistan i da će sledeće nedelje ići u Centralni izborni biro. Kandidati za predsedničke izbore u Rumuniji imaju još nedelju dana da se registruju, a rok je 15. mart. Moraju da dostave, pored dosijea sa dokumentima i spiskovima, najmanje 200.000 potpisa podrške.

    Rumunska ekonomija je prošle godine porasla za 0,9%, a u poslednjem kvartalu 2024. godine bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0,7% u odnosu na isti kvartal 2023. i za 0,8% u odnosu na prethodni kvartal, prema privremenim podacima koje je u petak objavio Nacionalni institut za statistiku (INS). Negativan uticaj na rast BDP-a imao je neto izvoz (-2,9%), što je posledica smanjenja obima izvoza roba i usluga za 3,6% u korelaciji sa izraženim povećanjem obima uvoza roba i usluga (+3,4%).

    Tužioci Glavnog tužilaštva Rumunije uputili su na suđenje pet osoba u predmetu u kojem se terete za primanje mita za izdavanje lažnih rumunskih ličnih dokumenata za državljane Ukrajine, Republike Moldavije i Ruske Federacije. Tužioci u optužnici upućenoj sudu napominju da su optuženi tokom 2024. godine, kao državni službenici, zaposleni u Javnoj službi za ličnu evidenciju (SPCEP) i drugim strukturama u okviru jedne komunalne gradske kuće u okrugu Botošani (severoistok), za neispravno obavljanje svojih dužnosti primali različite iznose novca koji im nisu pripadali.

    Sindikalci brodogradilišta Damen (holandska kompanija) u Mangaliji (jugoistočna Rumunija) – preduzeća u stečaju, zajedno sa zaposlenima koji su dobili otkaz ili su tehnički višak, protestovali su danas ispred holandske ambasade i u sedištu sudskog administratora, u Bukureštu. To je saopštio Sindikat “Navalistul”, koji je u saopštenju naveo da akcija ima za cilj da skrene pažnju na veliku krizu sa kojom se brodogradilište suočava. Kako navodi citirani izvor, postoji rizik da bude zatvoren, što će uticati na celu lokalnu zajednicu.

    Šampion Rumunije u rukometu, Dinamo Bukurešt, pobedio je u četvrtak uveče u Odenseu dansku ekipu Frederisija HK rezultatom 37-32, u poslednjem meču u Grupi A Lige šampiona za muškarce. Dinamo, koji je već bio kvalifikovan za plej-of, završio je grupu na petom mestu i u duelu za plasman u četvrtfinale će se suočiti sa nemačkim timom SC Magdeburg. U fudbalu, rumunski šampion FCSB iz Bukurešta poražen je na svom terenu od francuskog Olimpik Liona rezultatom 3-1, u prvoj utakmici osmine finala Lige Evrope. Odlučujuća utakmica igra se sledeće nedelje, u Francuskoj.

  • Dosije o izdaji u Rumuniji (03.07.2025)

    Dosije o izdaji u Rumuniji (03.07.2025)

    U četvrtak ujutru, tužioci Direkcije za istragu organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT) saopštili su da je šest osoba privedeno zbog izdaje, nakon što su navodno pregovarali sa ruskim agentima o izlasku Rumunije iz NATO-a. Postepeno, tokom dana, informacije su postajale jasnije. Te osobe bile su grupisane u takozvanu komandu „Vlad Cepeš“, u čijem je rukovodstvu bio Radu Teodoru, general-major u penziji, ratni veteran, star 101 godinu. Cilj članova organizacije bio je – kaže Direkcija za istragu organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT)– da „kontinuiranim, svesnim, javnim ili konspirativnim akcijama“ „unište suverenitet i nezavisnost rumunske države, kao i da potkopaju politički i odbrambeni kapacitet zemlje“. Organizovani po modelu strukture vojnog tipa, sa rukovodećim ešalonima i izvršiocima, članovi grupe „Vlad Cepeš” su navodno regrutovali sledbenike i objavljivali video materijale na internetu. Prema tužiocima, oni bi takođe preduzeli korake da uklone postojeći ustavni poredak, da ukinu političke partije, da postave novu vladu organizacije koju bi činili članovi organizacije, drugim rečima ministre u vladi, da bi uklonili sve zaposlene iz državnih institucija, usvojili novi Ustav, promenili zastavu, himnu, pa čak i ime zemlje. Želeli su novu društvenu konstrukciju zasnovanu na moralnim principima i sistemu kolektivne mudrosti. U januaru dvojica optuženih su bili u Moskvu, gde su se sastali sa ljudima koji su izrazili spremnost da podrže napore organizacije u vezi sa preuzimanjem državne vlasti u Rumuniji. Štaviše, optužnica Direkcije za istragu organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT) u četvrtak protiv šestorice pripadnika Komande „Vlad Cepeš”, osumnjičenih za izdaju, vezuje se – rečeno je u Bukureštu – za proterivanje iz Rumunije, samo dan ranije, dvojice ruskih diplomata. Tačnije, rumunske vlasti su odlučile da proglase personom non grata vojnog, vazduhoplovnog i pomorskog atašea Ruske Federacije u Bukureštu, kao i njegovog zamenika, optuženog za aktivnosti koje su u suprotnosti sa odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961.godine. Prema Rumunskoj obaveštajnoj službi (SRI), dvojica ruskih diplomata su sprovodila akcije prikupljanja informacija iz oblasti od strateškog značaja i akcije podrške grupaciji „Vlad Cepeš“. Moskva je obećala odgovarajuću reakciju, smatrajući proterivanje vojnog atašea i njegovog zamenika neopravdanim i neprijateljskim. Što se tiče rumunskih pravosudnih organa, u svetlu svih navedenih činjenica, oni su u četvrtak uveče naredili preventivno hapšenje dvojice pripadnika organizacije „Vlad Cepeš“, dok je četvorici članova određena sudska kontrola na period od 60 dana.

  • Samit za Evropu (07.03.2025)

    Samit za Evropu (07.03.2025)

    Lideri Evropske unije sastali su se na hitnom samitu u Briselu, u četvrtak gde su se dogovorili o planu naoružanja koji ima za cilj jačanje odbrane na istočnom krilu Baltičkog i Crnog mora. Pošto su Sjedinjene Države povukle svoju podršku Ukrajini, usred evropske kampanje za podršku ovoj zemlji i suprotstavljanje ekspanzionističkim tendencijama Rusije, lideri 27 zemalja Evropske unije dali su zeleno svetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane.
    Evropski lideri su još jednom u Briselu izrazili podršku Ukrajini i davanju bezbednosnih garancija, zajedno sa Sjedinjenim Državama, u slučaju prekida vatre. Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen je ove nedelje predložila plan pod nazivom „Naoružavanje Evrope“, koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi evra, od čega 150 milijardi u vidu kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta. Pominje se nekoliko opcija, uključujući mogućnost da države članice značajno povećaju svoje izdatke za vojnu potrošnju, koji se neće uzeti u obzir pri obračunu deficita, ograničenog, na 3% bruto domaćeg proizvoda.
    Ova sredstva moraju biti iskorišćena za zajedničko ulaganje, između najmanje dve države članice, u oblastima gde su najpotrebnije, kao što su protivvazdušna odbrana, rakete, dronovi i sistemi protiv bespilotnih letelica, ili čak artiljerijski sistemi. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je dala uveravanja da će sa ovom opremom „države članice moći masovno da pojačaju pomoć Ukrajini“.
    Baltičke države, Poljska i Rumunija nametnule su svoje gledište za davanje prioriteta istočnom krilu u okviru projekata sa evropskim finansiranjem vrednim 150 milijardi evra.
    Detalji ovog plana biće finalizovani zajedno sa timovima NATO-a. Prisutan na samitu u Briselu, privremeni predsednik Rumunije Ilije Boložan, izjavio je:

    „Svakako da će dobar deo ove opreme, od ovih investicija biti lociran na ovom području, a proizvodni deo, konzorcijumski deo, biće raspoređen širom Evropske unije. Mislim i da je to prilika i za našu odbrambenu industriju, da se neki od ovih proizvoda prave u fabrikama u Rumuniji i istovremeno otvore nova radna mesta“. Bukurešt neće slati trupe u Ukrajinu, ali bi mogao da postane regionalni vojni centar, koji organizuje i podržava trupe koje šalju druge države. Prisustvo Rumunije biće neophodno da bi se znalo da li će biti elemenata koji se odnose na korišćenje infrastrukture naše zemlje, vojnih baza, na primer, na teritoriji Rumunije ili elemenata druge vojne infrastrukture: luka, aerodroma, rekao je Ilije Boložan.

  • Vesti – 06.03.2025

    Vesti – 06.03.2025

    Vršilac dužnosti predsednika Rumunije Ilije Boložan podržao je u četvrtak u Briselu povećanje uloge Evrope u održavanju mira na kontinentu, podršku Ukrajini i povećanje troškova za odbranu. On je sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen razgovarao o prioritetima Rumunije u sprovođenju Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i povećanju apsorpcije evropskih fondova. „Takođe smo preneli našu podršku inicijativama Evropske komisije u oblasti odbrane i konkurentnosti“, napisao je Ilije Boložan na jednoj društvenoj mreži. On je na sastanku sa predsednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom izjavio da Rumunija namerava da nastavi “odličnu saradnju” sa zakonodavstvom zajednice. Ilije Boložan učestvovao je u četvrtak na vanrednom Evropskom savetu, na kojem su šefovi država i vlada Evropske unije obećali da će podržati Ukrajinu, u kontekstu spoljne politike američkog predsednika Donalda Trampa, i da će više trošiti na odbranu. Liderka Evropske komisije je rekla da se ovaj kontinent nalazi na raskrsnici i istakla važnost da se Evropa brani kroz masovno povećanje izdataka za odbranu, ali i pomažući Ukrajini da postigne trajni i pravedni mir. Predsednica Evropske komisije predlaže liderima evropski plan naoružanja, sa ulaganjima u odbranu do 800 milijardi evra. Zauzvrat, predsednica Evropskog parlamenta, Roberta Mecola, uverila je evropske lidere da zakonodavna vlast zajednice može brzo i efikasno da odgovori na današnje bezbednosne izazove bez presedana. „Mir mora da garantuje slobodu za Ukrajinu, bezbednost za Evropu i odvraćanje za one koji veruju da mogu da je uzmu silom“, dodala je predsednica Evropskog parlamenta. Prisutan u Briselu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zahvalio je Evropskoj uniji na snažnoj podršci.

    Tužioci Direkcije za istragu organizovanog kriminala i terorizma u Bukureštu priveli su šestoricu optuženih za formiranje organizovane kriminalne grupe i izdaju. U saopštenju Direkcije se navodi da su optuženi da su formirali organizaciju vojnog tipa i pregovarali sa ruskim agentima o izlasku Rumunije iz NATO-a. Tužioci kažu da je organizovana kriminalna grupa formirana pod okriljem organizacije i da se razvijala kao struktura vojnog tipa, sa ešalonima rukovodstva i izvršioca. Radu Teodoru, penzionisani general i 101-godišnji ratni veterannavodno je predvodio grupaciju. Grupa je putem onlajn platformi objavljivala video snimke i regrutovala pratioce. Istovremeno, preduzela je korake za vođenje pregovora sa spoljnim političko-vojnim faktorima u vezi s uklanjanjem postojećeg ustavnog poretka. U januaru – kaže Direkcija – dvojica od optuženih otputovala su u Moskvu, gde su stupila u kontakt sa ljudima voljnim da podrže napore organizacije da preuzme vlast u Rumuniji.

    Vlada Bukurešta odobrila je u četvrtak, na nedeljnom sastanku, nekoliko hitnih uredbi. One imaju za cilj, između ostalog, reformu zdravstva i apsorpciju evropskih fondova. U oblasti zdravstva, Izvršna vlast želi da unapredi važeće normativne akte – one koji se odnose na sticanje statusa osiguranika od strane lica koja ostvaruju prihod od samostalne delatnosti, u vezi sa sistemom oporezivanja lekova, organizacijom i radom lekarskih ordinacija, odnosno odobravanjem bolovanja. S druge strane, kroz još jednu hitnu uredbu, Vlada Rumunije daje neophodan novac kako bi pojedine lokalne administracije mogle da završe radove na proširenju i modernizaciji prenosne mreže prirodnog gasa. Konačno, Izvršna vlast je takođe odobrila iznos za ovogodišnju državnu pomoć namenjenu sektoru stočarstva.

    Sudije su u četvrtak odbile kao neosnovanu pritužbu Kalina Đorđeskua na meru sudske kontrole, u slučaju u kojem se protiv njega vodi krivična istraga za više krivičnih dela. Bivši nezavisni kandidat na prošlogodišnjim predsedničkim izborima, Kalin Đorđesku stavljen je pod sudsku kontrolu prošle nedelje od strane tužilaca iz Kancelarije generalnog tužioca na period od 60 dana. Ima nekoliko zabrana, uključujući pravo da napusti zemlju bez odobrenja pravosudnih organa. Istovremeno, na društvenim mrežama nije dozvoljeno da postavlja sadržaje koji su legionarski, fašistički, antisemitski, rasistički ili ksenofobični. Đorđesku se goni za šest krivičnih dela, od kojih je najteže podsticanje na radnje protiv ustavnog poretka, u pokušaju. Istražitelji tvrde da je skovao plan za destabilizaciju zemlje nakon što je Ustavni sud poništio predsedničke izbore u decembru. U prvom krugu izbora je pobedio Kalin Đorđesku. U međuvremenu su se desile nove pretrage vezane za finansiranje njegove izborne kampanje. Takođe u četvrtak, Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtev Kalina Đorđeskua kojim se osporava poništenje predsedničkih izbora u Rumuniji u decembru 2024. godine. Odluku su jednoglasno donela trojica sudija i ona je konačna. Kalin Đorđesku je nedavno najavio da će u petak u Centralnom biračkom birou podneti kandidaturu za predsedničke izbore u maju.

    Rumunija je od svog pristupanja 1. januara 2007. godine dobila preko 100 milijardi evra evropskih fondova – napisao je u sredu ministar za investicije i evropske projekte Marčel Bološ na Fejsbuku. Prema njegovim rečima, Rumunija više nije ekonomska periferija, već zemlja koja ubrzano sustiže i premašila je Poljsku, Mađarsku, Hrvatsku i Grčku po bruto domaćem proizodu po glavi stanovnika, suštinskom pokazatelju životnog standarda. Ako smo nesvesni, krivimo evropski blok, ali to što smo u najboljem trenutku razvoja naše zemlje je nešto što je posledica članstva u Evropskoj zajednici i NATO-u, naglasio je ministar Bološ.

    Republika Moldavija je primljena u Jedinstvenu zonu plaćanja u evrima (SEPA), što predstavlja potvrdu značajnog napretka u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, saopštila je Narodna banka Republike Moldavije. Kako se navodi u dokumentu, članstvo u sistemu će građanima i poslovnom okruženju Republike Moldavije omogućiti brža, sigurnija i pristupačnija međunarodna plaćanja u evrima. „Današnja odluka konsoliduje naš nepovratan put ka evropskim integracijama“, rekla je guverner Narodne banke Republike Moldavije Anka Dragu. SEPA je evropski sistem koji olakšava prekogranična plaćanja u evrima, eliminišući razlike između domaćih i međunarodnih plaćanja. Uključuje sve zemlje Evropske unije, kao i druge države.

    Rumunski turizam je u prvom mesecu ove godine neznatno porastao u odnosu na januar 2024. godine. Noćenja su porasla za 12% – pokazuju podaci Nacionalne turističke agencije. Najviše posetilaca bili su Rumuni, preko 84%, sa prosečnom dužinom boravka od skoro dva dana, dok su stranci boravili u smeštajnim objektima nešto više od dva dana. Prema mišljenju stručnjaka, trend rasta će se nastaviti i ove godine, kada bi mogao da premaši nivo zabeležen u 2019. godini, pre pandemije COVID-19.

  • Turistički aduti  Rumunije (6.3.2025)

    Turistički aduti Rumunije (6.3.2025)

    Broj noćenja u turističkim smeštajnim jedinicama u Evropskoj uniji premašio je tri milijarde u 2024. godini, što je najbolja godina za turizam u bloku EU – otkrivaju podaci koje je u sredu objavio Evropski statistički zavod (Eurostat). Tradicionalno omiljene destinacije turista iz celog sveta, Španija (500 miliona), Italija (458) i Francuska (451) ponovo zauzimaju podijum. Na suprotnom polu su mali Luksemburg, Letonija i Estonija. Rumunija je deo masivnog voda zemalja članica EU sa manje od 50 miliona noćenja registrovanih prošle godine. Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku (INS), u objektima turističkog smeštaja (uključujući apartmane i sobe za izdavanje) registrovano je 30,191 milion noćenja, što je za 3,5% više u odnosu na 2023. godinu. Noćenja rumunskih turista su 83,7%, a stranih 16,3%. Omiljene destinacije bile su glavni grad Bukurešt i okruzi Brašov i Prahova, gde se nalaze najpopularnija rumunska planinska odmarališta. Statistika pokazuje i da je po zemljama u januaru 2025. najviše stranih turista došlo iz Italije – skoro 17 hiljada, Republike Moldavije, Izraela i Nemačke – po 10-11 hiljada. Paralelno, kulturno-turistički program „Atraktivna Rumunija“ bio je ovih dana prisutan na najvećem i najznačajnijem sajmu turizma na svetu, sajam u Berlinu. Stručnjaci govore o raznovrsnoj ponudi, koja obuhvata kulturne krugove, aktivni i avanturistički turizam, boravak na obali Crnog mora i delte Dunava, kao i seoski turizam. To je peto rumunsko učešće ove vrste na velikim međunarodnim sajmovima u periodu od samo šest meseci. Prethodno je ista platforma u Italiji, Velikoj Britaniji, Španiji ili Poljskoj nudila, na rumunskom i na pet stranih jezika, ažurirane informacije u video formatu, foto formatu, kroz virtuelne ture, 3D animacije, audio vodiče i tekstove. Program koordinira Ministarstvo za investicije i evropske projekte i, prema rečima organizatora, štand Rumunije je uvek bio dizajniran u poslovnom formatu, za poslovne sastanke i za promociju usluga i paketa namenjenih korporativnom segmentu, uključujući team building i citi break rešenja. U ponudi je i 12 tematskih turističkih ruta, koje od severozapada ka jugoistoku prelaze celu zemlju, sa 275 ciljeva koje treba posetiti, a koje će do 2026. godine biti obeležene i specifičnom putnom infrastrukturom. Pored ovih destinacija, koje važe u bilo koje godišnje doba, stručnjaci očekuju i masovnu infuziju kulturnog turizma u avgustu i septembru, kada će Bukurešt po tradiciji biti domaćin maratonske proslave klasične muzike, čuvenog festivala posvečen Đorđu Eneskuu.

  • Prednosti članstva u EU (06.03.2025)

    Prednosti članstva u EU (06.03.2025)

    U januaru se navršilo 17 godina od pristupanja Rumunije u Evropsku uniju. Istog meseca, istraživanje INSCOP-a pokazalo je da se 9 od 10 Rumuna protivi ideji o izlasku Rumunije iz EU bloka, u poređenju sa oko 72% u januaru 2022. Istraživanje Pod nazivom „Rumunija između nacionalnog i evropskog u eri dezinformacija. Ekonomski patriotizam, vrednosti i zavere“, sprovedeno na zahtev organizacije Funki Citizens, takođe je otkrilo stopu poverenja Evropskoj uniji od skoro 67 odsto u poređenju sa 56 odsto u januaru 2022. Istraživanje je sprovedeno nakon šoka zbog poništenja predsedničkih izbora u decembru. Da bi odgovorio klevetnicima, ne malobrojnim, institucija zajednice, ministar za investicije i evropske projekte Marčel Bološ u objavi na Fejsbuku navodi:
    „U vreme kada ekstremistički glasovi pokušavaju da minimiziraju koristi našeg članstva u Evropskoj uniji, ne zaboravimo da razvoj nije stvar naivnog ponosa, već pragmatizma. „Rumunija se nije ni iz čega razvila, nije se transformisala preko noći i, svakako, nije se razvijala odbijanjem prilika.“
    Od svog pristupanja, Rumunija je, naveo je Marčel Bološ, dobila preko 100 milijardi evra evropskih fondova, bruto vrednosti. To je motor koji je iz temelja promenio strukturu naše privrede, naglasio je ministar.
    Prema njegovim rečima, Rumunija više nije ekonomska periferija, već zemlja koja ubrzano sustiže, nadmašujući Poljsku, Mađarsku, Hrvatsku i Grčku po BDP po glavi stanovnika, suštinskom pokazatelju životnog standarda.
    „Cifra mnogo govori, vrednost uloženih investicija je približno jednaka vrednosti BDP-a u trenutku pristupanja. Ako nismo svesni, krivimo evropski blok, ali činjenica da se nalazimo u najboljem trenutku razvoja naše zemlje je nešto što je posledica članstva u Evropskoj zajednici i NATO“, istakao je i ministar Bološ.
    On je precizirao da se evropska sredstva koja dobija naša zemlja nalaze u infrastrukturi, gde je u poslednje dve decenije izgrađeno skoro 900 kilometara autoputeva i brzih puteva. Istovremeno, preko dva miliona domaćinstava priključeno je na kanalizacionu mrežu.
    Prema rečima ministra za investicije i evropske projekte, preko 100.000 kompanija dobilo je grantove za razvoj, hiljade škola i bolnica je renovirano, opremljeno ili prošireno, otvorena su stabilna radna mesta i privučene nove investicije. Ovo je pokrenulo privredu, a godišnji tempo privatnih investicija u privredu se utrostručio 2024. godine, u poređenju sa momentom pristupanja, sa oko 100 milijardi leja (20 milijardi evra) na preko 350 milijardi leja (70 milijardi evra), naveo je Bološ.
    On tvrdi da bi, bez evropskog novca, Rumunija bila zaglavljena u beskonačnom ciklusu nerazvijenosti, ostajući zavisna samo od manjkavog nacionalnog budžeta za strateške investicije. „Realnost je jedna: EU je bila i ostala naš pouzdan razvojni partner. „Pripadnošću evropskom bloku, Rumunija je izabrala napredak“, zaključio je Bološ.

  • Sport (06.03.2025)

    Sport (06.03.2025)

    KOŠARKA

     

    Košarkaši rumunskog tima U-BT Kluž-Napoka plasirali su se u četvrtfinale Evrokupa,  pošto su u utorak u Vilnjusu, posle dva produžetka, savladali domaći Volvs sa 100-99 (20-33, 19-15, 18-16, 24-17, 9-9, 10-9). Posle slabe igre u prvoj četvrtini, košarkaši Kluža su minut i 55 sekundi pre kraja utakmice vodili sa 80-75.Volvs je izjednačio na 81-81. Posle prvog produžetka Kluž je imao prednost od 90-88 i u drugom produžetku od 94-90, da bi  na kraju   postigao tesnu pobedi sa  100-99. Zavijer Simpson sa 26 poena 5 skokova i 14 asistencia bio najbolji košarkaš Kluža.  U timu Volvsa istakli su se Entoni Kovan sa 23 poena, 7 skokova i 12 asistencija.  Protivnik  Kluža u četvrtfinalu je Valencija,  pobednica Grupe B.

    U prvoj utakmici četvrtfinala Lige severne Evrope košarkaši Voluntarija savladali su u Varšavi Legiju sa 95-81 (23-15, 22-30, 27-17, 23-19). Voluntari, finalista prošlogodišnjeg izdanja, bio je ubeljiv u tri četvrtine i napravio veliki korak ka završnom turniru. Kodi Endrju Djustis sa 21 poenom i 3 asistencije i Li Edvard Skiner sa16 poena bili su najbolji košarkaši Voluntarija.  U taboru Legije najefikasniji košarkaš bio je Kameron MkGusti sa 28 poena, 4 skoka i 5 asistencija, Revanš utakmica održace se 18. marta u Voluntariju.

     

    ODBOJKA

     

    Odbojkašice rumunskog tima Volej Alba Blaž pobedile su u Budimpešti u prvoj utakmici četvrtfinala CEV kupa madjarski Vasaš sa 3-2 (24-26, 25-19, 9-25, 25-18, 15-9). Vicešampionke Rumunija savladale su Vasaš posle dva sata dramatične igre. Elizaveta Ruban sa 23 poena bila je najstaknutija odbojkašica Blaža. U redovima Vašasa najefikasnije su bile Tejlor Denis Banister sa 28 poena i Fatumata Silah sa 19 poena. Revanš utakmica održaće se 11. marta u Blažu.

     

    TENIS

     

    Rumunska teniserka Irina Begu plasirala se u 2. kolo WTA turnira  serije 1000 u Indijan Velsu. Rumunka je u prvom kolu savladala Amerikanku En Li sa 7-5, 3-6, 6-1.  U drugom kolu Begu se sastaje sa Britanokom Keti Bolter, 25 nositeljkom turnira. Ukupni  nagradni fond turnira je od 8,9 miliona dolara. Podsećamo, u prvo kolo glavnog žreba direktno su plasirane i Žaklin Kristijan i Sorana Krstea. Kristijan će odmeriti snage sa Ruskinjom Veronikom Kudermetovom, a Sorana Krstea sa 18. godišnjom Australijankom Majom Djojnt.

    Rumun Nikolas David Jonel eliminisan je u osmini finala čelendžera u Kigaliju nakon poraza od Holandjanina Gija den Oudena sa 5-7, 1-6. U prvom kolu David Jonel je eliminisao Australijanca Bernard Tomića sa 6-4, 7-6.

     

    ATLETIKA

     

    Na Dvoranskom prvenstvu Evrope u atletici u Holandiji Rumunija učestvuje sa 7 atleričara. Učestvuju Alina Rotaru Kotman u skokovima, Andreea Taloš u troskoku, Dijana Ana Marija Jon u troskoku, Marija Mihalake na 60 metara, Andrej Rareš Toader u bacanju kugle,  Razvan Kristijan Greku u troskoku i Alin Jonuc Anton na 60 metara sa preponama.

     

    STRELJAŠTVO

     

    Rumunski takmičar Luka Žoldea osvojio je u ponedeljak bronzanu medalju u gadjanju vazdušnim pištoljem 10 metara u Osijeku. U finalu Žoldea je bronzanu medalju osvojio sa 219,1 krugom, a njegov sunarodnik Lavente Bukčijaš 8. mesto sa 112,1 krugom.  Zlatnu medalju u ovoj disciplini osvojio je Belorus Nikolaj Jakuta,  a srebrbnu Ukrajinac Maksim Himon. U ekipnoj konkurenciji Luka Žoldea, Konstantin Danijel Feraru i  Levente Bukčijas osvojili su takodje bronzanu medalju sa 1706 krugova.  Zlato je osvojila Italija,  a srebro Ukrajina.

     

    FUDBAL

     

    U osmini finala Lige šampiona u fudbalu u utorak i sredu postignuti su sledeći rezultati:

     

    Utorak

    Borusija Dortmund- Lil 1-1

    PSV Ajdhoven- Arsenal 1-7

    Real Madrid- Atletiko Madrid 2-1

     

    SREDA

    Fajenord Roterdam-Inter Milan 0-2

    Bajern Minhen- Bajer Leverkuzen 3-0

    Benfika Lisabon-Barselona 0-1

    PSŽ- Liverpul 0-1

     

     

  • Vesti – 05.03.2025

    Vesti – 05.03.2025

    Premijer Rumunije Marčel Čolaku pozdravio je predloge koje je iznela predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen o izuzeću potrošnje za odbranu iz procedure prekomernog deficita, za koje se, kako je rekao, Rumunija stalno zalagala. U poruci objavljenoj na Fejsbuku, premijer ističe da Rumunija podržava izdvajanje dodatnih sredstava za naoružanje, pod uslovom da novac stigne u rumunske fabrike. On takođe navodi da Bukurešt ne menja svoj stav – da za povećanje izdataka za odbranu, ne za slanje rumunskih trupa u Ukrajinu. Predsednica Evropske komisije predložila je stvaranje novog plana „ReArm Europe” koji bi mogao da mobiliše skoro 800 milijardi evra za jačanje odbrambene investicije Evrope i za pružanje vojne pomoći Ukrajini.

    Od pristupanja Evropskoj uniji 2007. godine Rumunija je dobila preko 100 milijardi evra iz evropskih fondova, izjavio je u sredu ministar za investicije i evropske projekte Marčel Bološ. Prema rečima zvaničnika, Rumunija više nije ekonomska periferija, već zemlja koja brzo sustiže, nadmašujući Poljsku, Mađarsku, Hrvatsku i Grčku po BDP po glavi stanovnika, suštinskom pokazatelju životnog standarda. Ministar Bološ je podsetio da se dobijena evropska sredstva nalaze u infrastrukturi, skoro 900 kilometara autoputeva i brzih puteva koji su izgrađeni u poslednje dve decenije, u proširenju kanalizacione mreže, u grantovima koji se daju preduzećima za razvoj, u hiljadama renoviranih, opremljenih ili proširenih škola i bolnica, ili u otvaranju novih stabilnih radnih mesta. Realnost je jedna – zaključio je Marčel Bološ, EU je bila i ostala partner Rumunije u razvoju.

    Državljani zemalja članica Evropske unije, uključujući Rumune, mogu od srede da podnesu zahtev za dobijanje elektronske dozvole za putovanje koja je potrebna od 2. aprila, za ulazak u Ujedinjeno Kraljevstvo ili za tranzit kroz ovu zemlju na putu do druge destinacije. Prijave se moraju podneti na zvaničnoj UE ETA aplikaciji. Rumunsko Ministarstvo spoljnih poslova precizira da će elektronska viza važiti dve godine i da će se moći koristiti za više putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo tokom ovog perioda. ETA košta 10 lira, oko 60 leja, za sve starosne grupe, uključujući maloletnike. Naplata se vrši u trenutku podnošenja prijave, a novac se neće vraćati u slučaju odbijanja, preciziraju i u bukureštanskoj diplomatiji.

    Državni Tužilac Floride pokrenuo je istragu protiv britansko-američkog influensera Endrua Tejta i njegovog brata Tristana, koji su prošle nedelje napustili Rumuniju i otišli na Floridu, prenosi nemačka novinarska agencija, dpa. Protiv Braće Tejt vodi se istraga u Rumuniji zbog trgovine ljudima i eksploatacije mladih žena. Oni su uhapšeni u Rumuniji decembra 2022. i bili su pod zabranom napuštanja zemlje. Međutim, rumunsko tužilaštvo im je dozvolilo da napuste. Prema navodima nemačke novinske agencije, bilo je spekulacija da je njihovo oslobađanje uticala Trampova administracija, ali lider Bele kuće negirao bilo kakvu umešanost. Endru Tejt, bivši kik-bokser, postao je simbol mizoginije na mreži poslednjih godina, zajedno sa svojim bratom Tristanom. Rumunski tužioci optužuju braća Tejt da su primoravali žene da učestvuju u proizvodnji pornografskih filmova. Istrage su otkrile najmanje 34 navodne žrtve, uključujući 15-godišnju devojčicu. Braća negiraju optužbe.

    Članovi sindikata iz brodogradilišta Damen u Mangaliji (jugoistok), kompanije u stečaju, protestovaće u petak ispred holandske ambasade i u sedištu sudskog administratora u Bukureštu. To je saopštio lokalni sindikat, koji je naveo da se akcijom želi skrenuti pažnja na veliku krizu sa kojom se brodogradilište suočava, kako bi se sukob između akcionara kompanije rešio. Rumunska država je većinski akcionar sa 51 odsto brodogradilišta u Mangaliji, holandska kompanija Damen ima 49% Brodogradilište je nesolventno od junu 2024. godine, a njegova aktivnost je obustavljena više od devet meseci, a većina radnika je na prinudnom odmoru.

    Globalna slika u vezi sa indeksom percepcije korupcije pogoršala se u poslednjih 12 godina, pokazuje studija koju je u sredu objavio Transparensi internešenel. U Evropskoj uniji prosečna ocena je smanjena za dva poena u 2024. u odnosu na prethodnu godinu. Nemačka, Italija, Francuska, Španija, Slovačka i Mađarska beleže negativne trendove. Druge zemlje članice, kao što je Rumunija, stagniraju ispod proseka Unije. Rumunija deli 65. mesto od 180 zemalja uključenih u studiju, sa Crna Gora, Kuvajtom i Maltom. Među preporukama Transparensi internešenela za Rumuniju je i podizanje svesti o zakonu koji štiti uzbunjivače u javnom interesu, posebno u oblastima kao što su javne nabavke, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, zaštita životne sredine i javno zdravlje.

    Vazdušno-pomorski vojni ataše Ruske Federacije u Bukureštu i njegov zamenik proglašeni su za osobe koje nisu dobrodošle (personae non gratae) na teritoriji Rumunije. Odluka rumunskih vlasti saopštena je u sredu otpravniku poslova ruske ambasade u Bukureštu, koji je pozvan u sedište Ministarstva spoljnih poslova. Ta institucija precizira da su dvojica vojnih diplomata kažnjeni zbog obavljanja aktivnosti koje su u suprotnosti sa odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. Nedavno se ime zamenika ruskog vojnog atašea Evgenija Ignjatijeva pojavilo u krivičnom dosijeu bivšeg predsedničkog kandidata, proruskog ekstremiste Kalina Đorđeskua. Tužioci tvrde da su ljudi oko Đorđeskua u kontaktu sa ruskim vojnim atašeima za koje se sumnja da su agenti vojne obaveštajne službe u Moskvi.
    Žalba bivšeg predsedničkog kandidata, proruskog ekstremiste Kalina Đorđeskua, na odluku tužioca da ga stavi pod sudsku kontrolu u okviru istrage u kojoj se suočava sa šest odvojenih optužbi, uključujući podsticanje na radnje protiv ustavnog poretka, razmotrena je danas u Bukureštu. Kancelarija generalnog tužioca prošle srede stavila je Đorđeskua pod sudsku kontrolu na 60 dana, uz nekoliko zabrana.

    Turistička ponuda Rumunije promoviše se od 4. do 6. marta na ITB Berlin, najvažnijem sajmu turizma u svetu. Nemačka, najveći trgovinski partner Rumunije, takođe predstavlja najveće tržište za rumunski turizam, kaže ministar ekonomije Bogdan Ivan. Prošle godine Rumunija je zabeležila porast od 10 odsto nemačkih turista, a njihov broj je premašio 240 hiljada. Na Sajmu turizma u Berlinu, Rumunija promoviše raznovrsnu ponudu koja uključuje istoriju i kulturu, aktivni i avanturističi turizam, boravak na obali Crnog mora i u delti Dunava, seoski turizam i obilaske gradova. Jedna od najvećih atrakcija ove godine je i Međunarodni festival „Đorđe Enesku“. Dvadesetsedmo izdanje biće održano od 24. avgusta do 21. septembra u Bukureštu. Učestvuje više od 4.000 muzičara, renomiranih orkestara, dirigenata i solista koji će Bukurešt pretvoriti u prestonicu klasične muzike.

    Fudbalski šampioni Rumunije, FCSB, u četvrtak će na svom terenu igrati protiv Olimpik Liona, u okviru osmine finala Lige Evrope. Revanš je na programu 13. marta u Francuskoj. Klub iz Bukurešta plasirao se u osminu finala Lige Evrope posle pobede u dve utakmice nad grčkim PAOK-om iz Soluna, čiji je trener Rumun Rezvan Lučesku.

  • Da li nam veštačka inteligencija krade poslove? Može li se nešto učiniti povodom toga? (05.03.2025)

    Da li nam veštačka inteligencija krade poslove? Može li se nešto učiniti povodom toga? (05.03.2025)

    Strah da će veštačka inteligencija podstaći krizu nezaposlenosti, čineći ljudski rad irelevantnim, postalo je jedno od najbitnijih pitanja našeg vremena. Iako optimističnija predviđanja tvrde da će veštačka inteligencija samo zameniti zadatke koji se ponavljaju, koji ne zahtevaju kreativnost ili inovativnost, zaposlenima u medijima i kreativnim industrijama je jasno da stvari izgledaju mračnije. Više od jedne trećine prevodilaca je izgubilo posao zbog veštačke inteligencije, a mnoge kompanije ukinule su radna mesta za pisce sadržaja, zadržavajući samo minimum kako bi rad veštačke inteligencije „zvučao više ljudski“. Pored toga, 46% ispitanika u studiji sprovedenoj u Sjedinjenim Državama strahuje da će veštačka inteligencija zameniti novinare i autore knjiga.

    Luiza Baniaj, ekspert sa više od 20 godina u oblasti upravljanja Ljudskim resursima i konsultant za organizacionu transformaciju, smatra da je, u ovom kontekstu, značaj stalnog usavršavanja važniji nego ikada. Međutim, odgovornost , podjednako snose i poslodavac i zaposleni:

    „Pre svega, to (pojava AI) treba da stvori potrebu za učenjem. Odgovornost za učenjem leži na svakom od nas, odnosno moj šef ne može biti odgovoran za to kako se ja razvijam, ali je odgovoran za to da imam neophodne alate i znanje kako bi mogla da radim posao za koji sam angažovana. Ili da mogu da rastem unutar kompanije, jer je i za mene i kompaniju prednost da se razvijam u toj kompaniji. Najteže je prilagoditi kulturnog čoveka, a ne da on raste, sa stanovišta veština i kompetencija. Kada se kulturno prilagodi kompaniji, zna kako se stvari dešavaju, razume taj posao, najlakše je, zapravo, da ulaže u rast, da bi napredovao na druge pozicije. A ovo je posao menadžera. Vas posao je, međutim, da preuzmete odgovornost za sopstveni razvoj.”

    Luiza Baniaj smatra da za one na koje veštačka inteligencija direktno utiče, na individualnom nivou, jer posao za koji su se školovali više nije neophodan, strah ima negativne posledice. Predlaže još jedan drugačiji stav:

    „Svaki put to je kao proces, vrtim se u krug, da razumem šta želim, šta volim da radim, šta od onoga što znam da radim može biti plaćeno?“ Šta se više ne plaća od onog što znam da radi? Dobro, šta mogu da uradim drugačije da bih zadržala svoju relevantnost? A onda morate početi da učite druge veštine, to je sve. Sve se menja. Postoji posao strimera već nekoliko godina! Postoji Uber? Da li postoji mogućnost da radim globalne prevode? Pojaviće se poslovi etike veštačke inteligencije, pojaviće se detektori lažnih vesti, na primer, koji će biti veoma važni u kompaniji“.

    Luiza Baniaj smatra da Rumunija poslednjih godina nije dovoljno i efikasno ulagala u razvoj veština neophodnih odeljenjima za ljudske resurse, kako bi oni u svom maksimalnom kapacitetu doprineli u organizacionom i kadrovskom razvoju. Takođe smatra da veštine srednjeg menadžmenta nisu rasle organski i u korelaciji sa infrastrukturom kompanije, tako da menadžeri imaju znaje da razviju ljudski potencijal timova koje vode, na održiv i zdrav način. Ljudi na takvim pozicijama više nemaju potrebne ili odgovarajuće alate da pomognu drugima da se razvijaju, ostanu motivisani i angažovani.

    „To se desilo tokom poslednje krize 2008-2009, kada je bila velika kriza. Naravno, posle toga smo prolazili kroz krize, pandemije i tako dalje… i trenutno kroz šta prolazimo. Ali onda šta se dogodilo: kompanije su morale da ponovo isplivaju na površinu veoma brzo, da bi preživele. Tada su im bili potrebni ljudi striktno fokusirani na postizanje rezultata. Ti ljudi su doneli rezultate. Oni su samo isporučili rezultate poslovanja/procesa. U oblasti ljudi, ako želite da poboljšate upravljanje, morate organski ulagati i treba da unesete razvoj, na strateški način. Vi ste taj koji mora da nauči menadžera kako da koristi čekić i nakovanj.

    Vi ste taj koji morate da izvršite svoju dužnost da ih naučite, a zatim stvorite povoljan kontekst da to sprovedu, a za to nije bilo mnogo vremena. I tada su mnogi napredovali sa titulama, sa imenima; Nekako je poboljsanje poziciji korišćeno kao metoda zadržavanja, što je pogrešno, jer dugoročno samo stvara sigurnost, ne stvara razvoj ili angažovanje, to je oblik zaštite ugovora. I to se oseća, vidi se po obrascima ponašanja u kompaniji, vidi se po pritiscima, to se vidi u činjenici da više nema dirigenta, to je uloga menadžera u krajnjoj liniji, da usmerava. On je kao dirigent orkestra, tako fin i kul može da bude u smislu uticaja koji ima…”

    Nedavna studija pokazuje da 50% zaposlenih u Rumuniji veruje da trenutni programi prekvalifikacije/poboljšanja u kompanijama ne uspevaju da razviju veštine komunikacije i odnosa (meke veštine) prilagođene scenarijima iz stvarnog života. U velikim kompanijama ovaj procenat dostiže 56%.

    Za Luizu Baniaj, uloga koju kompanija može da igra u životima svojih zaposlenih je časna, jer oni imaju priliku da pruže ljudima korisne veštine, ne samo na poslu, već u svim oblastima njihovog života. Učenje efikasnog komuniciranja, uključivanja u donošenje odluka ili davanja i primanja povratnih informacija su kvalitete koje doprinose boljem životu i boljem društvu uopšte. Stoga će organizacije koje prihvataju kontinuirano učenje imati zaposlene spremne da odgovore na promene našeg vremena. Za njih će tehnologija biti saveznik, a ne razlog za strah.

  • Reakcije na izjave ruske obaveštajne službe

    Reakcije na izjave ruske obaveštajne službe

    Rumunske vlasti kategorično odbacuju tvrdnje ruske spoljne obaveštajne službe da je Evropska unija ucenjivala Rumuniju da blokira kandidaturu nezavisnog Kalina Đorđeskua na predsedničkim izborima u maju. Ne pružajući nikakve dokaze, ruska služba tvrdi da je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zatražila od vlasti u Bukureštu da mu zabrani učešće na sledećim izborima, upozoravajući da će, u suprotnom, ograničiti Rumuniji pristup evropskim fondovima. Istu vrstu poruke nedavno je preneo i bivši nezavisni kandidat, u intervjuu novinaru Džejmsu Frimanu, u kojem je rekao da bi trebalo organizovati referendum za izlazak Rumunije iz Evropske unije i NATO-a.

    Rumunsko ministarstvo spoljnih poslova opisuje optužbe ruske službe kao “smešne i potpuno neosnovane” i kaže da su one deo hibridne kampanje za podrivanje demokratije i umanjivanje poverenja u vlasti. „Skup ovih aktivnosti, koji obuhvataju javne poruke, kampanje uticaja i mešanje u demokratske procese, ima za cilj da smanji poverenje u vlasti i kritikuje članstvo Rumunije u Evropskoj uniji i NATO-u“, navodi rumunsko ministarstvo. Sa svoje strane, premijer Marčel Čolaku smatra neprihvatljivim komentare ruske tajne službe o odlukama rumunskih vlasti. „Rusija ne može da kaže rumunskim vlastima koga da istražuje, a koga ne, Rusija ne može da diktira koga Rumuni treba da biraju i ne može da bude model dobre demokratske prakse“, rekao je premijer na jednoj društvenoj mreži. A predsednica Unije spasimo Rumuniju (USR, desni centar) Elena Laskoni veruje da je Rusija došla da „otvoreno i zvanično“ podrži Kalina Đorđeskua.

    Podsećamo, u decembru je u drugom krugu trebalo da se suoče Elena Laskoni i Kalin Đorđesku, koji je neočekivano uspeo da se plasira na prvo mesto u izbornim opcijama Rumuna. U međuvremenu, Đorđesku je stavljen pod sudsku kontrolu na 60 dana, uz nekoliko zabrana, uključujući i zabranu napuštanja zemlje bez odobrenja pravosudnih organa. Takođe mu nije dozvoljeno da postavlja sadržaje na društvenim mrežama koji su legionarski, fašistički, antisemitski, rasistički ili ksenofobični. Tužioci optužuju Đorđeskua da je skovao plan za destabilizaciju Rumunije uz pomoć plaćenika predvođenih Horacijuom Potrom, nakon što je Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga predsedničkih izbora. Ustavni sud Rumunije se pozvao na spoljno mešanje, a izborni proces bi trebalo da se ponovi u maju. Kalin Đorđesku je pod istragom u dva slučaja, onom u kojem je već optužen za radnje protiv ustavnog poretka, ali i onom u kojem je naloženo preventivno hapšenje Horacijua Potre i njegovih plaćenika.

  •  Plan o naoružavanju Evrope (05.03.2025)

     Plan o naoružavanju Evrope (05.03.2025)

    Sa sve agresivnijom Rusijom na istoku kontinenta i sve udaljenijom Amerikom, Evropa prolazi kroz period najveće neizvesnosti i poslednjim decenijama. U ovoj situaciji Evropska komisija predlaže članicama Evropske unije plan o kontinentalnom naoružavanju vredan 800 miliardi evra u naredne četiri godine. Predlog je predstavljen na pragu specijalnog samita Unije u četvrtak u Briselu. Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen u pismu liderima zemalja članica objasnila je detaljno novi plan naoružavanja Evrope kao i način podrške Ukrajini. Eksperti na koje se pozivaju medjunarodne novinske agencije naglašavaju da je u ovom trenutku jasno da su proizvodni kapacitete Evrope nedovoljni. Evropska unija je preuzela obavezu da Ukrajini pošlje miliona artiljerijskih granata u 2024. godini, cilj je dostignut ali sa nekoliko meseci zakašnjenja. Plan predsdenice Evropske komisije sadrži pet finansijskih instrumenata. Prvi se odosi na povećanje nacionalnih budžeta za odbranu na preko 1,5% bruto nacionalnog proizvoda na evropskom nivou, odnosno na oko 650 miliardi evra u naredne četiri godie. Drugi instrument predvidja pozajmice za zajedničke odbrambene projekte u visni od 150 miliardi evra. ,,U ovom slučaju radi se o efikasnijim troškovima i zajedničkim investicijama u panevropske kapacitete, odnosno u vazdušnu odbranu, artiljerijske sisteme, rakete, drnove ali i u sajber bezbednost i vojnu mobilnost. Ovaj instrument omogućiće članicama Unije da stimulisu vojnu potražnju i uz pomoć ove opreme da povećamo masovno pomoć Ukrajini’’, izjavila je Ursula fon der Lajen, čiju izjavu prenosi izveštač Radio Rumunija iz Brisela. Treći instrument odnosi se na mogućnost zemalja članica da koriste kohezione fondove za odbrambene projekte. Privatni kapital i pozajmice od strane Evropske investicione banke predstavljaju dva nova finansijska izvora. Prema proračunima na ovaj način Evropa bi premašila budžetske izdatke za odbranu od 3,5%, na koje imperativno inistira nova republikanska administracija u Vašingtonu predvidjena Donaldom Trampom. Eksperti tvrde da je u novom planu o naoružavanju Evrope, predsednica Evropske komisije predložila da se članicama dozvoli veća sloboda kada je reč o dugovima i deficitu. Evocirana je i mogućnost relociranja fondova za regionalni razvoj na vojne investicije, ali ovo bi moglo da izazove frustracije u najsiromašnijim zemljama Unije. Stručnjaci tvrde takodje da private banke ispoljavaju rezerve prema investicijama u odbranu.

  • Vesti (04.03.2025)

    Vesti (04.03.2025)

    Dejan Popov je novi zamenik prefekta okruga Timiš. On zamenjuje Raula Ambruša, koji je na toj funkciji bio nešto više od deset meseci. Popov je položio zakletvu u sistemu video-konferencije, u prisustvu predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova. Dejan Popov ima 45 godina, završio je Fakultet elektronike i telekomunikacija pri Politehnici u Temišvaru, po struci je inženjer i potpredsednik Saveza Srba u Rumuniji.

    Gradonačelnica Krajove sastala se sa delegacijom iz Crne Gore radi razmene dobre prakse u vezi sa implementacijom javnih smartcity komponenti od strane javnih vlasti u Rumuniji. U crnogorskoj delegaciji bilo je nekoliko gradonačelnika i predsednika opštinskih veća, generalni sekretar Saveza opština Crne Gore, kao i zamenik generalnog sekretara za međunarodne poslove. Kulturno nasleđe Krajove, ali i ulaganja poslednjih godina, predstavljaju primer dobre prakse za članove delegacije, koja je uključila Krajovu na rutu osnovnih ciljeva koje treba posetiti u Rumuniji, napisala je na svom nalogu gradonačelnica Krajove Lija Olguca Vasilesku.

    Gradska kuća Temišvara želi da kanal Begej pretvori u alternativu za rekreaciju, odmor i turizam, koja će doneti veću dodatnu vrednost gradu, povezivanjem na vinski put, ka Otelecu, i ka Srbiji, zbog toga opština namerava da kupi nove električne čamce, atraktivnijeg dizajna i veće brzine kretanja. Zamenik gradonačelnika Ruben Lackau izjavio je da je trenutna cena od 1 leu simbolična, ali ljude ne privlači da putuju na posao vaporetom, jer je brzina veoma mala. Temišvarsko javno saobraćajno preduzeće beležilo je oko 200.000 putovanja godišnje vaporetom. Zamenik gradonačelnika je najavio da će od ovog leta cena putovanja vaporetom iznositi 4 leja, u skladu sa cenom karata u ostalim javnim prevoznim sredstvima u gradu. Opština razmišlja o kupovini električnih parobroda, koji bi omogućili turističke vožnje i produžili plovni put do Srbije. Trenutno već postoje izleti na Begeju, a ubuduće želimo da razvijamo ovu mrežu kako bismo omogućili saobraćaj od Temišvara do Dunava, rekao je citirani izvor. Temišvar je bio prvi grad u Rumuniji koji je uveo javni vodni prevoz. Kanal Begej ima dužinu od 44 kilometra u Rumuniji i 72 kilometra u Srbiji.

    Projekat za modernizaciju železnice Rešica Nord – Temišvar Nord podeljen je u dva segmenta. Za prvi železnički segment, Vojteni – Bokša – Rešica, već postoji studija rešenja, a indikatori ove studije su odobreni pre šest meseci. Važan element projekta ima za cilj i modernizaciju železničke infrastrukture koja povezuje Rumuniju sa Srbijom, u pravcu Beograda, što bi moglo da doprinese boljoj povezanosti regiona. Predsednik opštine Rešica, Joan Popa, upozorio je na rizik od kašnjenja zbog sporog tempa sprovođenja tendera. Troškovi od približno 2,4 miliona evra biće nadoknađeni i iz Nacionalnog plana za rezilijenciju i oporavak (PNRR) i kroz Operativni program za transport Evropske komisije. Ukoliko CFR Infrastruktura ne bude dovoljno brzo napredovala sa tenderima, postoji rizik da radovi ne budu završeni u roku. Međutim, postoji mogućnost da se Nacionalnog plana za rezilijenciju i oporavak (PNRR) produži za najmanje šest meseci, što bi omogućilo da se radovi odvijaju bez problema, istakao je gradonačelnik Joan Popa. Modernizacija pruge Rešica Nord – Temišvar Nord ima za cilj rehabilitaciju 67 kilometara železničke pruge, modernizaciju mostova i susedne infrastrukture. Kada bude završen, projekat će značajno smanjiti trajanje putovanja vozom na jedan sat i 15 minuta, nudeći brzu i bezbednu alternativu transporta za stanovnike regiona. Projekat, procenjen na 130 miliona evra, podržavaju opštine Rešica i Temišvar, zajedno sa većima okruga Karaš-Severin i Timiš. Datum završetka modernizacije trase je jul 2026.

  • Evropska unija podržava Republiku Moldaviju

    Evropska unija podržava Republiku Moldaviju

    Ove godine, Evropska unija će izdvojiti 60 miliona evra, u okviru Evropskog mirovnog fonda, za jačanje odbrambenih sposobnosti Republike Moldavije, bivše sovjetske države rumunskog govornog područja koja se nalazi u susedstvu Rumunije i Ukrajine. Saopštenje je dao predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, koji je boravio u Kišinjevu, tri godine nakon što je Republika Moldavija podnela zahtev za članstvo u Evropskoj uniji. Zahtev je podnet istog dana kada i Gruzija i tri dana posle Ukrajine, u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. Administracija Republike Moldavije, države koja želi da se pridruži bloku Evropske unije do 2030. godine, pokušava da uspostavi bliže odnose sa Evropskom unijom, posebno u pitanjima bezbednosti i odbrane.

    Antonio Košta je precizirao da je u okviru Evropskog mirovnog fonda, kreiranog za podršku odbrambenim sposobnostima različitih zemalja, Republika Moldavija drugi korisnik, sa skoro 37 miliona evra izdvojenih do danas. Antonio Košta je pohvalio napore vlasti u Kišinjevu da ojačaju evropski put protiv „onih koji nastoje da potkopaju put ka napretku, prosperitetu i stabilnosti energetskim ucenama, lažnim vestima i hibridnim napadima“. Takođe je rekao da je upotreba energije kao oružja neprihvatljiva, a Evropska unija i njene države članice će nastaviti da podržavaju Republiku Moldaviju u postizanju potpune nezavisnosti od bilo koje vrste energije ili dobavljača iz Rusije. „Ono što se dešava u Ukrajini je vezano za celokupnu bezbednost Evropske unije, ne samo za naše partnere na Istoku, ne samo za Moldaviju“, rekao je briselski zvaničnik.

    U Kišinjevu se predsednik Evropskog saveta Antonio Košta sastao sa šeficom države Majom Sandu. Predsednica je naglasila značaj evropske podrške bezbednosti regiona u aktuelnom međunarodnom kontekstu, obeleženom hibridnim pretnjama, sajber napadima i kampanjama dezinformacija. Maja Sandu je ponovila posvećenost Republike Moldavije jačanju nacionalne bezbednosti i njenoj integraciji u Evropsku uniju, ističući da Unija podržava Moldaviju u vremenima krize. U maju prošle godine, Moldavija je zaključila bezbednosno i odbrambeno partnerstvo sa Evropskom unijom, postavši prva država koja je postigla takav sporazum sa blokom zajednice. Proevropska vlada Republike Moldavije osudila je invaziju Rusije na Ukrajinu 2022. godine, a odnosi između vlasti u Kišinjevu i Moskvi su se značajno pogoršali. Moldavske vlasti saopštile su da su ruski dronovi narušili vazdušni prostor njihove zemlje i govorile su i o otkriću ostataka dronova na njihovoj teritoriji.