Author: Marija Nenadić-Zurka

  • Novi šef NATO-a

    Novi šef NATO-a

    Holandski premijer Mark Rute biće 14. generalni sekretar Severnoatlantskog saveza. On će naslediti Norvežanina Jensa Stoltenberga, bivšeg premijera Norveške, koji je predvodio Alijansu od 2014. godine. Odluka Severnoatlantskog saveta, glavnog tela NATO-a za donošenje odluka koje uključuje predstavnike 32 zemlje članice, postala je puka formalnost, nakon što je poslednji Ruteov protivkandidat, predsednik Rumunije Klaus Johanis najavio povlačenje iz trke zbog nedostatka podrške. Novi lider Alijanse počeće svoj mandat 1. oktobra, ali će do tada njegovo imenovanje na čelo najvažnijeg vojnog saveza na svetu biti ozvaničeno na samitu u Vašingtonu, zakazanom za jul. Ime holandskog premijera kruži od 2023. godine i brzo je dobilo podršku nekoliko saveznika u NATO-u, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Francusku i Nemačku.

    U trci je bila i šefica vlade Estonije Kaja Kalas, podržana od saveznika sa istočnog krila, koji su tvrdili da je potrebno da ove države budu bolje zastupljene u organizaciji, u kontekstu rata koji je Rusija započela Ukrajina. Kandidatura Klausa Johanisa i dalje je obavijena velom misterije. Razlozi zbog kojih je rumunski predsednik najavio da želi ovu funkciju nisu poznati ni sada, s obzirom na to da su Rutea tada već podržavali važni saveznici u NATO-u.

    Mark Rute je poznat po svom kritičkom stavu prema Rusiji i po političkoj i vojnoj podršci Ukrajini. Kraljevina Holandija je jedna od savezničkih država koja je dostigla cilj od 2% bruto domaćeg proizvoda izdvojenog za odbranu, prema zahtevima organizacije, i snabdevala ukrajinsku vojsku avionima F-16. Sadašnji generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg pozdravio je imenovanje Marka Rutea za njegovog naslednika. On je rekao da je ovo „pravi transatlantik, jak lider i graditelj konsenzusa”. „Znam da odlazim i ostavljam NATO u dobrim rukama“, istakao je Stoltenberg. Pored rata u Ukrajini, Rute će imati zadatak da se obračuna i sa mogućom budućom američkom administracijom na čelu sa Donaldom Trampom, sledbenikom politike „Amerika na prvom mestu”, ukoliko se posle predsedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama vrati u Belu kuću.

    U Kremlju je najava novog šefa NATO-a primljena sa skepsom. Imenovanje Rutea neće doneti promene u politici Severnoatlantske alijanse koja ima za cilj „stratešku represiju” Rusije, izjavio je portparol ruskog predsedništva Dmitrij Peskov. On je ponovo optužio države članice da su direktno umešane u rat u Ukrajini dajući teško oružje administraciji u Kijevu i upozorio na odmazdu nakon što je ukrajinska vojska dobila dozvolu da koristi to oružje protiv ciljeva na ruskom tlu. Istovremeno, Peskov je istakao činjenicu da Moskva trenutno tretira NATO kao neprijateljski savez.

  • Vesti – 26.06.2024

    Vesti – 26.06.2024

    Predsednik Rumunije Klaus Johanis prisustvovaće u četvrtak i petak sastanku Evropskog saveta u Briselu. Podrška susednim državama Ukrajini i Republici Moldaviji (većina stanovnika govori rumunski), kao i nova struktura Evropskog parlamenta, neke su od tema sastanaka, navodi se u saopštenju za javnost Predsedničke administracije u Bukureštu. Takođe, čelnici Evropske unije će nastaviti razgovore o imenovanjima na čelo institucija zajednice, nakon nedavnih evropskih izbora. Što se tiče Ukrajine, predsednik Johanis će se zalagati za kontinuiranu podršku u svim dimenzijama, sa naglaskom na obezbeđivanju adekvatnog odgovora na neposredne vojne potrebe. Nastavak podrške biće neophodan i Republici Moldaviji, što će u Briselu ponovo potvrditi i šef rumunske države. Što se Bliskog istoka tiče, predsednik Johanis će insistirati na tome da Evropska unija ostane angažovana u regionu i doprinese smirivanju sukoba i izbegavanju njegovog širenja na tom području – takođe se navodi u saopštenju Predsedništva. Administracija.

    Nacrt amandmana na zakon o državljanstvu usvojen je danas u rumunskom parlamentu. Poslanici su eliminisali amandman po kome rumunsko državljanstvo može dobiti, na zahtev, stranac koji je u braku sa rumunskim državljaninom i živi u inostranstvu najmanje 10 godina. Dakle, ostaje uslov da nosilac prijave zakonito živi u Rumuniji najmanje 8 godina ili, u slučaju braka sa rumunskim državljaninom, najmanje 5 godina. Takođe, smanjen je rok za dobijanje rumunskog državljanstva izbeglicama sa 8 na 3 godine. Dokument predviđa i biometrijske provere, poput slike lica ili otisaka prstiju, u slučaju lica koja traže rumunsko državljanstvo, kako bi se sprečilo njegovo lažno sticanje.

    Rumunija ne ispunjava uslove za prelazak na evro, jedinstvenu evropsku valutu, obavestila je Evropska komisija nakon ocene pravne kompatibilnosti i ispunjenosti kriterijuma takozvane konvergencije. Izvršni odbor zajednice analizirao je stabilnost cena, stabilnost javnih finansija, stabilnost deviznog kursa i dugoročnih kamatnih stopa, poglavlja u kojima naša zemlja još uvek kasni. Bugarska, s druge strane, ispunjava ove uslove, ali još nije članica mehanizma deviznog kursa, jer je u tom mehanizmu obavezna da učestvuje najmanje dve godine, bez ozbiljnih monetarnih tenzija, pre ulaska u zonu evra.

    Predsednik Klaus Johanis je u sredu uputio poruku povodom Dana nacionalne zastave, kada je istakao članstvo Rumunije u NATO-u, Evropskoj uniji i Ujedinjenim nacijama i ukazao na potrebu za jedinstvom. Šef države je rekao da nacionalna zastava „predstavlja objedinjujući element za Rumune, gde god da se nalaze. Trobojka je prisutna u trenucima ravnoteže ili radosti, na nacionalnim i međunarodnim manifestacijama, u institucijama, na paradama ili povodom sportskih takmičenja“, istakao je predsednik. Klaus Johanis je podsetio na istoriju ovog praznika i odao počast rumunskim vojnicima koji su poginuli u ratnim operacijama. Sa svoje strane, premijer Marčel Čolaku je podsetio da su se „pod bojama nacionalne zastave generacije Rumuna borile za nezavisnost, suverenitet, jedinstvo i demokratiju, vrednosti u koje čvrsto verujemo. U Rumuniji 21. veka sa istim emocijama i ponosom živimo trenutke kada vidimo trobojku koju nose profesionalci koje cene naši spoljni partneri ili dižu na jarbol pobeda, kada naši sunarodnici postižu uspehe na velikim takmičenjima”.

    Lideri vladajuće koalicije Socijaldemokratske stranke i Nacionalne liberalne partije (PSD-PNL) u Rumuniji ni u utorak uveče nisu uspeli da postignu dogovor o datumu predsedničkih izbora, jer svaka od dve stranke insistira na drugačijem kalendaru. Socijaldemokrate žele da se izbori održe u septembru, dok liberali žele da predsednički izbori budu na vreme, u novembru. Razgovori unutar koalicije na ovu temu biće nastavljeni u petak.

    Rumunija je postigla značajan napredak u borbi protiv trgovine ljudima, ističe se u godišnjem izveštaju Stejt departmenta Sjedinjenih Američkih Država. Među navedenim pozitivnim aspektima su istraga povećanog broja slučajeva i osuda nekoliko trgovaca ljudima, uspostavljanje jedinice za finansijske istrage u okviru Direkcije za istragu organizhovanog kriminala i terorizma (DIICOT), kao i usvajanje procedura za identifikaciju potencijalnih maloletnih žrtava. U izveštaju se pominje i izmena zakonodavstva radi zaštite žrtava trgovine ljudima, kao i obuka policijskih službenika u specijalizovanim školama za identifikaciju potencijalnih žrtava. Istovremeno, Stejt department takođe daje niz preporuka za jačanje napora u borbi protiv ove pojave, kao što je istraga svih optužbi za saučesništvo i nemar među vlastima i proaktivno identifikovanje žrtava među ugroženim ljudima. U dokumentu se takođe ukazuje da postoji potreba za jačanjem napora na praćenju i sprečavanju seksualne eksploatacije dece, posebno u državnim institucijama, i sprovođenjem zakona o dečijem radu u ruralnim područjima.

    32 zemlje članice NATO-a potvrdile su danas nominaciju holandskog premijera Marka Rutea za generalnog sekretara Alijanse. Frans Pres komentariše da je povlačenje kandidature predsednika Rumunije Klausa Johanisa i primedbe koje su imale Mađarska i Slovačka ostavile Ruteu slobodan put da dobije mesto generalnog sekretara NATO-a. Na dužnost će stupiti 1. oktobra, kada ističe poslednje produženje mandata aktuelnom generalnom sekretaru Jensu Stoltenbergu, imenovanom 2014. godine. Njegov mandat je bio produžen četiri puta, u kontekstu rata u Ukrajini.

    Centri za detoksikaciju i oporavak zavisnika od droge biće uspostavljeni u svakom od osam razvojnih regiona Rumunije, nakon što je Dom poslanika u Bukureštu usvojio nacrt zakona. Dan Tanasa, poslanik Alijanse za Ujedinjenje Rumuna (AUR), opozicione stranke, rekao je da je tema trgovine drogom stigla do Vrhovnog saveta odbrane zemlje i da je to jasan signal koji Rumunija daje da je zarobljena država u mrežama trgovaca drogom. Takođe, Tanasa je cenio da osnivanje centara ne rešava osnovni problem. U odgovoru, socijaldemokratski poslanik Florin Buiku, čija je stranka u vladajućoj koaliciji, naveo je da zaista postoji potreba za prevencijom u konzumiranju droga, ali se ne može poreći neophodnost ovih centara za lečenje narkomana. Zakon o njihovom osnivanju biće dostavljen predsedniku Rumunije na proglašenje.

    Bivša novinarka Elena Laskoni, gradonačelnica opštine Campulung Muscel (jug), izabrana je za predsednicu Unije Spasimo Rumuniju (USR, u opoziciji u bukureštanskom parlamentu i pridružena grupi RENEW u evropskom parlamentu). Ona je dobila 68% opcija koje su na internetu izrazili članovi stranke sa pravom glasa. Laskoni je navela da sada počinje rekonstrukcija stranke. Za kraj nedelje zakazan je Kongres Unije na kome će biti izabran Nacionalni biro, rukovodeća struktura stranke. Izbori se održavaju nakon što je bivši lider Katalin Drula podneo ostavku, kao rezultat lokalnih i evropskih parlamentarnih izbora 9. juna, kada je USR, povezan sa PMP-om i Snagom desnice u Savezu ujedinjene desnice, dobio manje glasova od PSD-a i PNL-a (u koaliciji) i AUR (nacionalistička opozicija).

    Centralni izborni biro (BEC) u Rumuniji poništio je izbore za gradonačelnika u letovalištu Kostinešti, u okrugu Konstanca (jugoistok), i zatražio da se izbori od 9. juna ponove 7. jula. Centralni izborni biro je prihvatio zahtev za poništavanje izbora Socijaldemokratske partije (u vladajućoj koaliciji) – ogranak Konstanca. U Kostineštiju je, piše rumunska štampa, šest puta ponovljeno prebrojavanje glasova na lokalnim izborima 9. juna, a na kraju je za pobednika proglašen kandidat Nacionalne liberalne partije (partner socijaldemokrata u izvršnoj vlasti) na mesto gradonačelnika, na uštrb kandidata Socijaldemokratske stranke, sa razlikom od jednog glasa. U obraćanju Izbornog bira izborne jedinice Kostinešti upućenom Centralnom izbornom birou, pomenuto je nekoliko nepravilnosti na osnovu pratećih dokumenata, uključujući i činjenicu da su dve osobe, među kojima je i ukrajinski državljanin, glasale bez ovog prava.

    Trenažni brod „Mirča” krenuo je danas iz vojne luke Konstanca, sa Crnog mora, na godišnji trenažni marš. Tokom više od 40 dana, brod, na kojem se nalazi 86 studenata Pomorske akademije „Mirča čel Batran“, pristajaće u lukama Pirej u Grčkoj, Livorno i Palermo u Italiji, Tulon u Francuskoj i Bodrum u Turskoj. Na obuci će učestvovati i dva studenta iz Letonije, dva iz Bugarske, dva iz Poljske, jedan iz Španije i jedan iz Turske. Pored misije obuke budućih oficira mornarice i inspektora granične policije, brod za obuku ima i važnu reprezentativnu ulogu, jer je počasni ambasador Rumunije na morima i okeanima sveta. Brig „Mirča“ će se vratiti u vojnu luku Konstanca početkom avgusta.

    Republika Moldavija i Ukrajina su zvanično počele pristupne pregovore Evropskoj uniji, dve godine nakon što su dobile status kandidata. Prve diskusije održane su u Luksemburgu, bile su tehničke prirode i ticale su se strukture i vremena pregovora. Dve zemlje će pregovarati i biti ocenjivane odvojeno, a trajanje pregovaračkog procesa zavisi od njihove sposobnosti da usvoje neophodne reforme za postizanje kriterijuma za pristupanje. Tokom čitavog procesa, Kišinjev i Kijev moraju uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo sa odredbama Evropske unije. Kako javlja dopisnik Radija Rumunije u Briselu, od dobijanja statusa kandidata do sada, dve države su izvršile opšta prilagođavanja u ključnim oblastima, čime su pokazale volju da se približe zakonodavstvu Evropske unije.

  • Vesti – 25.06.2024

    Vesti – 25.06.2024

    Vladajuća koalicija iz Bukurešta, Socijaldemokratska stranka i Nacionalna liberalna partija (PSD-PNL), odložila je u utorak odluku o datumu predsedničkih izbora, pošto nije postigla dogovor tokom nekoliko sati pregovora. Za prvi krug glasanja uzimaju se u obzir dva datuma – 15. ili 29. septembar. Vlada ima rok do početka narednog meseca da usvoji hitnu uredbu o kalendaru predsedničkih izbora, ukoliko birališta budu održana u septembru. Liberali, međutim, insistiraju da izbori budu održani na vreme, do kraja godine, čak i ako su se prvobitno dogovorili u septembru. Kažu da bi izbori u septembru poremetili početak nove školske godine, a vođenje predizborne kampanje poklapaće se sa periodom odmora. Međutim, socijaldemokrate isključuju mogućnost promene datuma izbora. Dve stranke tek treba da odluče da li će imati zajedničkog kandidata ili zasebne predsedničke kandidate. Socijaldemokratska stranka i Nacionalna liberalna partija (PSD i PNL) su 9. juna imali zajedničku listu za Evropski parlament, ali zasebne kandidate za lokalne izbore.

    Savez Srba u Rumuniji je na lokalnim i evropskim parlamentarnim izborima održanim 9. juna u Rumuniji dobio 3.605 glasova, odnosno 0,04% važećih glasova. Savez je dobio 19 mandata za lokalne savetnike, što predstavlja 0,05% od ukupnog broja na republičkom nivou.

    Savez Srba iz Rumunije je zajedno sa kabinetom gradonačelnika Moldova Noua, okrug Karaš-Severin, podigao spomenik žrtvama deportacije u Baragan. To je prvi spomenik ove vrste u Dunavskoj klisuri, a podignut je na inicijativu Ognjana Kristića, predsednika i narodnog poslanika Saveza Srba u Rumuniji. Povodom otkrivanja spomenika služen je pomen. S druge strane, komemoracija deportovanih u Baraganu održana je i u Temišvaru (u periodu 1951-1956). Deportovano je 44.000 ljudi, odnosno 12.000 celih porodica. Među njima su bili i najbolji Srbi, saopštio je Savez Srba iz Rumunije.

    Srpska eparhija temišvarska do 28. juna organizuje kamp duhovne tematike za decu u Mađarskoj, u Harkanju. U kampu učestvuju deca iz sve tri eparhije: temišvarske, aradske i sokolovačke.

    Savez Srba u Aradu saopštio je da je završena prva faza kurseva srpskog jezika za odrasle. Kurs traje 3 godine, a od septembra Savez organizuje prijave za još jednu grupu.

    Savez Srba u Rumuniji dodelio je nagrade najboljim učenicima na kraju školske godine. Savez je nagradio u Srpskoj gimnaziji „Dositej Obradović“najbolje učenike od petog do sedmog razreda. Pored nagrada najboljim učenicima, dodeljene su i književne nagrade. Dodela nagrada za najbolje učenike održana je i u Visokoj tehnološkoj školi „Clisura Dunarii“ u Moldaviji Noua. Slična ceremonija održana je i u Čenadu. Savez je uputio čestitke i poželeo učenicima lep raspust.

    Vlada Rumunije odobrila je memorandum u vezi sa potpisivanjem Sporazuma između Rumunije i Vlade Srbije o saradnji u oblasti prevencije, ograničavanja i otklanjanja posledica vremenskih katastrofa. Sporazumom se uređuju principi i tehnički načini sprovođenja radnji predviđanja, prevencije, evaluacije, ograničavanja i otklanjanja posledica katastrofa, na način usklađen sa zahtevima i preporukama u vezi sa međunarodnom saradnjom u ovoj oblasti. Dokument sadrži odredbe koje se odnose na nadležne organe, Zajedničku komisiju, zahteve za pomoć i razmenu informacija, načine pružanja pomoći, privremenu evakuaciju stanovništva ugroženog ili pogođenog katastrofama, koordinaciju i upravljanje operacijama pomoći, prelazak granice, prelazak granice date pomoći, korišćenje brodova i aviona, naknade, troškovi, saradnja sa međunarodnim organizacijama, zaštita podataka o ličnosti, zaštita tajnih podataka, rešavanje sporova.

    Fudbalski klub CFR Kluž najavio je trajni transfer hrvatskog defanzivca Antona Krešića, koji je prethodne sezone igrao na pozajmici iz Hrvatskog nogometnog kluba Rijeka. Hrvatski defanzivac je u nedavno završenoj sezoni odigrao 33 meča uz 4 odlučujuće asistencije. CFR se ovog leta rastao sa hrvatskim defanzivcem Petrom Mamićem.

    Golman Severne Makedonije Dejan Iliev potpisao je za fudbalski tim UTA Arad. Iliev sa 29 godina ima dvojno državljanstvo, severno-makedonsko i britansko, a fudbal je počeo u svojoj rodnoj zemlji, u Belasici, pre nego što je prešao u londonski Arsenal. Izabran je za sve juniorske reprezentacije svoje zemlje, a za seniore je debitovao 2022. godine.

    Srpski internacionalac Darko Đukić potpisao je za rumunskog šampiona u muškom rukometu, Dinamo Bukurešt. Desno krilo Darko Đukić (29 godina) potpisao je jednogodišnji ugovor sa šampionom Rumunije. Đukić dolazi iz Rukometnog Kluba Vardar Skopje (Severna Makedonija), gde je igrao poslednje 3 sezone. Đukić je igrao ni manje ni više 7 sezona u Ligi šampiona Evropske rukometne federacije. U reprezentaciji Srbije ima 118 golova u 49 selekcija. Istovremeno, Dinamo se razišao sa srpskim centrom Lazarom Kukićem, i prebacio je za novu sezonu crnogorskog desnog krila Branka Vujovića (iz TVS Hanover Burgdorf).

  • Novac za Ukrajinu

    Novac za Ukrajinu

    Ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku predstavljala je Rumuniju u ponedeljak na sastanku kolega iz zemalja članica Evropske unije. Na dnevnom redu diskusija u Luksemburgu, na vrhu liste, našla se i agresija Rusije na Ukrajinu. Ministarka Odobesku je istakla važnost ubrzanja pružanja vojne podrške susednoj Ukrajini, podsećajući, u kontekstu, na nedavnu odluku Vrhovnog saveta nacionalne odbrane u vezi sa prebacivanjem Rumunije Ukrajini raketnog sistema zemlja-vazduh Patriot. U isto vreme, gospođa Odobesku je govorila o važnosti bezbednosnih obaveza Evropske unije ​​i Ukrajine i istakla značaj učešća Unije u pomoći Ukrajini da obnovi civilnu infrastrukturu ozbiljno pogođenu ruskim napadima.

    Rumunska ministarka spoljnih poslova pozdravila je i usvajanje 14. paketa restriktivnih mera protiv Rusije. Nove sankcije ciljaju na 116 subjekata, kompanija i pojedinaca, ruski tečni gas, zabranu ulaska u evropske luke za plovila koja ga prevoze, ali i za izvoz nekih komponenti neophodnih za rusku energetsku industriju. S druge strane, Mađarska nastavlja da blokira neke važne dosijee za Ukrajinu, vredne 2,4 milijarde evra. Kako javlja dopisnik Radija Rumunije, pored evropskih institucija, šef evropske diplomatije Žozep Borel izjavio je da je ipak pronašao rešenje da prva sredstva budu dostupna ovog meseca. Sa pravne tačke gledišta – precizirao je zvaničnik zajednice – ako država članica ranije nije učestvovala u odlučivanju o korišćenju dobiti, ne može ni da učestvuje u odluci o dodeli ovog novca. O toj temi će se razgovarati ove nedelje na samitu evropskih lidera.

    U međuvremenu, Ukrajina i mala susedna država u kojoj se govori rumunski, Republika Moldavija, od utorka zvanično pregovaraju o pristupanju Evropskoj uniji, što je dugoročni proces tokom kojeg dve zemlje moraju da usklade svoje nacionalno zakonodavstvo sa odredbama bloka zajednice. Od dobijanja statusa kandidata do sada, Kijev i Kišinjev su izvršili opšta prilagođavanja u ključnim oblastima kroz koje su pokazali volju da se približe zakonodavstvu Unije. Ali sada će Ukrajina i Republika Moldavija morati da izvrše detaljne promene u skoro svim sektorima, da bi, nakon nekoliko godina, ušle u Evropsku uniju. Rumunija je, preko ministarke inostranih poslova Luminice Odobesku, ponovila svoju podršku evropskom pravcu dva kandidata.

  • Vesti – 21.06.2024

    Vesti – 21.06.2024

    Vlada u Bukureštu usvojila je Zakon o uspostavljanju evropskih minimalnih zarada, kojim se obezbeđuje transponovanje u nacionalno zakonodavstvo Direktive Evropskog parlamenta i Saveta iz 2022. godine o adekvatnim minimalnim platama u Evropskoj uniji, saopštilo je u petak Ministarstvo rada. Prema citiranom izvoru, nacrt zakona treba da bude podnet rumunskom parlamentu na hitno usvajanje. Evropska minimalna zarada predviđena je i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, prema kojem će bruto minimalna garantovana zarada po zemlji biti utvrđena na osnovu objektivnog mehanizma zasnovanog na jasnoj formuli, uz konsultacije sa socijalnim partnerima. Bruto minimalna zarada po zemlji garantovana u isplati ažuriraće se godišnje u zavisnosti od kupovne moći, opšteg nivoa zarada i njihove raspodele, stope rasta zarada i produktivnosti rada na nacionalnom nivou.

    Grupe sajber napadača povezanih sa Rusijom pokrenule su prošle nedelje 25 napada na sajtove nekih institucija u Rumuniji, saopštila je Nacionalna direkcija za sajber bezbednost. Na meti su bile privatne kompanije iz oblasti finansijsko-bankarstva, saobraćaja i telekomunikacija, uključujući i sajt Direkcije. Nije bilo perioda značajnijih prekida aktivnosti ciljanih lokacija. Specijalisti preporučuju administratorima mreže da implementiraju usluge zaštite od ove vrste akcija.

    Sedam od deset investitora predviđa povećanje atraktivnosti Rumunije kao investicione destinacije u naredne 3 godine, prema studiji finansijske konsultantske i revizorske kompanije Ernst & Young. 46% intervjuisanih izvršnih direktora veruje da je Rumunija ostala robusno i otporno tržište za investicije u 2023. godini i navelo je da planiraju da konsoliduju ili prošire svoje poslovanje u bliskoj budućnosti. Bukurešt nastavlja da dominira kao glavna destinacija za investicije, sa značajnim učešćem od 40%. Jaši, na severoistoku, i Temišvar, na zapadu, registrovali su po tri investiciona projekta, a Kluž-Napoka na severozapadu i Brašov u centru, po dva.

    27 zemalja članica Evropske unije potvrdilo je otvaranje, 25. juna, pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Republikom Moldavijom, saopštilo je u petak belgijsko predsedavanje Savetom Evropske unije, prenosi Frans pres. Šefovi država i vlada bloka zajednica otvorili su put pristupnim pregovorima sa Ukrajinom i Republikom Moldavijom u decembru 2023. godine. Evropska komisija je sa svoje strane ocenila da su Ukrajina i Republika Moldavija ispunile sve uslove za otvaranje zvaničnih pregovora. U junu 2022. godine Evropska unija je Ukrajini dodelila status kandidata za pristupanje, što je krajnje simboličan gest nekoliko meseci nakon početka rata koji je započela Moskva, kao i Republici Moldaviji. Kako navodi Frans pres, otvaranje pregovora je korak u dugom i mukotrpnom procesu pridruživanja. Mogući ulazak Ukrajine u Evropsku uniju, zemlje sa preko 40 miliona stanovnika i koja se smatra  poljoprivrednom silom, stvara poteškoće, počevši od finansiranja.

    Rumunska ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku nalazi se u radnoj poseti Sjedinjenim Američkim Državama, gde ima zakazane političke konsultacije sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom. U četvrtak je imala sastanke sa Majklom Karpenterom, višim direktorom za Evropu u okviru Saveta za nacionalnu bezbednost. Njih dvoje su se bavili temama od interesa za bilateralnu ekonomsku i bezbednosnu agendu Rumunija – Sjedinjene Američke Države, kao što su regionalna dešavanja, uključujući i u kontekstu pripreme budućeg samita NATO-a u Vašingtonu. Luminica Odobesku i Majkl Karpenter istakli su značaj jačanja podrške Ukrajini, Republici Moldaviji i drugim partnerskim državama u crnomorskom regionu. Šefica diplomatije iz Bukurešta sastala se i sa Samantom Pauer, administratorkom USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj). Dve zvaničnice su istakle zajednički interes Rumunije i Sjedinjenih Američkih Država za jačanje otpornosti partnera u crnomorskom regionu, sa akcentom na Republiku Moldaviju. Poseta se odvija u kontekstu 20. godišnjice prijema Rumunije u NATO.

    Rumunija će Ukrajini pokloniti protivvazdušni odbrambeni sistem Patriot, odlučio je Vrhovni savet odbrane zemlje, saopšteno je iz Predsedničke administracije. Članovi Vrhovnog saveta odbrane zemlje su odlučili da će donacija biti data pod uslovom nastavka pregovora, posebno sa američkim strateškim partnerom, kako bi se dobio sličan ili ekvivalentan sistem, koji bi zadovoljio potrebu zaštite nacionalnog vazdušnog prostora. Kako je saopštila Predsednička administracija, odluka je zasnovana na dubinskoj tehničkoj proceni vlasti i da su preduzete sve mere da se eliminiše rizik od stvaranja ranjivosti za Rumuniju.

    Lideri vladajuće koalicije u Bukureštu treba da donesu konačnu odluku o datumu predsedničkih izbora sledeće nedelje. Socijaldemokratska stranka (PSD) i Nacionalna liberalna partija (PNL) razmatraju dve opcije u vezi sa zakazivanjem prvog kruga glasanja – 15. ili 29. septembra. Početkom ove godine, na predlog liberala, Nacionalna liberalna partija (PNL) i Socijaldemokratska stranka (PSD) su odlučili da predsednički izbori budu organizovani u septembru. Posle lokalnih i evropskih parlamentarnih izbora, liberali su izneli predlog da se ti izbori održe na vreme, krajem godine. Sada politički izvori kažu da se razgovara o dva septembarska datuma, uz mogućnost organizovanja drugog kruga glasanja u oktobru.

    Fregata „Kraljica Maria” stigla je u petak u vojnu luku Konstanca na Crnom moru, nakon više od 40 dana misije u Sredozemnom moru, gde je učestvovala po treći put u operaciji koja je sprovedena pod pokroviteljstvom Evropske unije, doprinoseći da se obezbedi poštovanje embarga Ujedinjenih nacija na oružje, nametnutog Libiji. Posada je bila sastavljena od 240 vojnika.

    U petak u Sibinju (centru Rumunije) počelo je 31. izdanje Međunarodnog pozorišnog festivala (FITS). Publika će tokom 10 dana moći da bira između 830 događaja: pozorišnih predstava, muzike, plesa, cirkusa, izložbi i čitalačkih predstava, koji će okupiti preko 5.000 umetnika iz 82 zemlje. U Sibinju se očekuju i svetski poznati glumci, pozorišni reditelji ili pisci, kao što su Džon Malkovič, Tim Robins, Pipo delBono ili Nil Labut. Mnoge međunarodne produkcije ove godine će moći da se gledaju onlajn, na platformi „Digitalna scena” Narodnog pozorišta „Radu Stanka” u Sibinju, glavnog organizatora FITS-a 2024.

    Međunarodni radio-pozorišni festival „Grand Prix Nova“, u organizaciji Radija Rumunija, počinje u nedelju, u Bukureštu. Dvanaesto izdanje posvećeno je inovacijama u stvaranju zvučne fantastike, a u tri takmičarske kategorije prijavilo se preko 20 produkcija iz 10 zemalja. „Grand Prix Nova” je vremenom stekla glas u svetu zvučne predstave koju čini pristupačnom pozorišnim ljudima i široj javnosti, naglašavaju organizatori.

    Na Evropskom prvenstvu u fudbalu u Nemačkoj, Ukrajina je u petak pobedila Slovačku sa 2-1 (0-1 na poluvremenu). Utakmica je odigrana u Dizeldorfu, u okviru grupe E. U istoj grupi, Rumunija će se sastati u subotu uveče u Kelnu sa Belgijom. Belgija je u ponedeljak u debitantskim utakmicama poražena od Slovačke sa 0-1, a Rumunija je u Minhenu pobedila Ukrajinu sa 3-0, zahvaljujući golovima Nikolaja Stančua, Razvana Marina i Denisa Draguša. Utakmici je prisustvovalo više od 40 hiljada rumunskih navijača. Poslednji meč u grupi Rumunija će odigrati u sredu, u Frankfurtu, protiv Slovačke.

  • Vesti – 20.06.2024

    Vesti – 20.06.2024

    Rumunija će Ukrajini pokloniti raketni sistem Patriot. Odluku je doneo Vrhovni savet narodne odbrane na sednici održanoj u četvrtak. Donacija će biti uplaćena pod uslovom nastavka pregovora, posebno sa američkim strateškim partnerom, kako bi se dobio sličan ili ekvivalentan sistem koji, između ostalog, zadovoljava i potrebu da se obezbedi zaštita rumunskog vazdušnog prostora. Predsednička administracija u saopštenju ističe da je odluka zasnovana na dubinskoj tehničkoj proceni i da su preduzete sve mere da se eliminiše rizik od stvaranja ranjivosti za Rumuniju. Predsednik Volodimir Zelenski zahvalio je Rumuniji i istakao da će ponuđeni sistem Patriot ojačati ukrajinski štit Protivvazdušne odbrane, kao i bezbednost širom Evrope. Na sastanku u četvrtak takođe su odobreni ciljevi Rumunije na samitu NATO-a u Vašingtonu sledećeg meseca. Sastanak ima za cilj da ponovo potvrdi čvrstinu transatlantske jedinice, da zabeleži odlučujući napredak u jačanju stava odvraćanja i odbrane, ali i da označi povećanu posvećenost Ukrajini, paralelno sa održavanjem posvećenosti ranjivim partnerima. Istovremeno, na sastanku Vrhovnog saveta narodne odbrane, predsednik Klaus Johanis je obavestio da je krajem prošle nedelje obavestio NATO saveznike o povlačenju svoje kandidature za mesto generalnog sekretara organizacije. Članovi Vrhovnog saveta narodne odbrane založili su se za podršku kandidaturi holandskog premijera Marka Rutea za lidera NATO-a.

    Rumunska ministarka spoljnih poslova Luminica Odobesku od četvrtka boravi u dvodnevnoj radnoj poseti Sjedinjenim Američkim Državama, gde će imati političke konsultacije sa državnim sekretarom Sjedinjenih Američkih Država Entonijem Blinkenom. Ona će se takođe sastati sa predstavnicima Saveta za nacionalnu bezbednost i učestvovati na otvaranju Ekonomskog foruma Rumunija – Sjedinjene Američke Države, gde će istaći potencijal za razvoj rumunsko-američkih ekonomskih odnosa, uključujući kroz energetsku saradnju i napore za rekonstrukciju Ukrajine. Organizovana u kontekstu 20. godišnjice pristupanja Rumunije NATO-u, poseta će pružiti priliku da se sagleda napredak postignut u bilateralnim odnosima, u saradnji na jačanju evroatlantske bezbednosti, sa akcentom na region Crnog mora i na utvrđivanje načina za jačanje strateškog partnerstva Rumunije i Sjedinjenih Američkih Država.

    Rumunija i Italija nastaviće da rade zajedno i sa svim saveznicima na jačanju uloge NATO-a u sprečavanju bilo kakvog rata – rekao je predsednik Klaus Johanis, posle sastanka sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom, koji je u sredu boravio u zvaničnoj poseti Bukureštu. Klaus Johanis je istakao osnove za razvoj bilateralnih odnosa i saradnje sa Italijom, uključujući i evropske i evroatlantske okvire. Serđo Matarela je sa svoje strane rekao da želi da Rumunija u potpunosti uđe u šengenski prostor, odnosno i sa kopnenim granicama. Kada je reč o evropskoj dimenziji, italijanski predsednik je istakao da je važan cilj proširenje Unije.

    Rumunija će na šest meseci preuzeti komandu nad vojno-pomorskom grupom NATO-a koja deluje na Mediteranu, pomorskom grupom koja će uključivati i vojne brodove iz Italije, Španije i Turske, saopštili su predstavnici rumunskih mornaričkih snaga. Minolovac „Viceadmiral Konstantin Balesku“, sa posadom od 85 rumunskih i stranih vojnika, krenuo je u četvrtak iz vojne luke Konstanca za luku Salamina, u Grčkoj, gde će u petak biti svečano preuzimanje komande. Rumunske pomorske snage su napomenule da učešćem u ovoj misiji naša zemlja doprinosi ispunjavanju svoje posvećenosti regionalnoj bezbednosti i jača međunarodnu saradnju u cilju očuvanja stabilnosti u oblasti Sredozemnog mora.

    Sedam od deset investitora predviđa povećanje atraktivnosti Rumunije kao investicione destinacije u naredne tri godine, pokazuje studija finansijske konsultantske i revizorske kompanije Ernst & Young. 46% intervjuisanih izvršnih lidera veruje da je Rumunija ostala robusno i otporno tržište za investicije u 2023. godini i navelo je da planiraju da konsoliduju ili prošire svoje poslovanje u bliskoj budućnosti. Bukurešt nastavlja da dominira kao glavna destinacija za investicije, sa značajnim učešćem od 40%. Prema istraživanju, ovogodišnji model ulaganja sugeriše odstupanje od pažnje koja se tradicionalno poklanja velikim privrednim centrima i signalizira širu disperziju projekata u različitim gradovima.

    Rumunska vlada pokrenula je u četvrtak Nacionalnu strategiju za prevenciju i borbu protiv antisemitizma, ksenofobije, radikalizacije i govora mržnje 2024-2027. Dokument odražava nastavak čvrstog opredjeljenja Vlade protiv bilo kakvih manifestacija ove vrste, a ujedno je i nastavak vežbe započete implementacijom prethodne strategije (2021-2023). „Razvoj društvene otpornosti na ove opasnosti zahteva kompleksan pristup i čvrsto partnerstvo između države, civilnog društva i akademskog okruženja“, izjavio je zamenik premijera Marijan Neašu. Silviu Vekler, predsednik Federacije jevrejske zajednice u Rumuniji, je sa svoje strane ocenio da Strategija predstavlja šansu za celo društvo i jedinstven dokument, kroz akcenat na realnim ciljevima i konkretnim merama.

    Broj registracija novih automobila u Rumuniji u maju je povećan za preko 14%, saopštilo je Udruženje evropskih proizvođača automobila. Ta institucija pokazuje da je u našoj zemlji u prvih pet meseci 2024. godine registrovano preko 62.000 novih automobila, a domaće tržište automobila zabeležilo je rast od 2,8%. U Evropi su registracije novih automobila bile 2,6% manje u maju u poređenju sa istim periodom 2023. godine, zbog smanjene potražnje za električnim vozilima.

    Populacija školskog uzrasta u rumunskom obrazovnom sistemu smanjila se za 6.200 u školskoj godini koja se upravo završava i dostigla je skoro 3,5 miliona osoba, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za statistiku. Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku, tokom ovog intervala skoro polovina školske populacije bila je u osnovnom i srednjem obrazovanju, a skoro trećina u srednjoj školi i ranom obrazovanju. U odnosu na prethodnu školsku godinu, osnovno i srednje obrazovanje, kao i stručno obrazovanje, doživelo je najznačajnije smanjenje broja upisanih učenika. Istovremeno, stepen upisa u obrazovanje učenika uzrasta 6-10 godina bio je najveći u odnosu na ostale starosne grupe. Prosečan odnos školske populacije i broja nastavnog osoblja bio je 14 dece na jedan nastavni kadar.

    Rumunski plivač David Popović osvojio je zlatnu medalju na 100 m slobodno, u sredu uveče, na Evropskom prvenstvu u plivanju u Beogradu, rezultatom 46 sekundi 88/100. Popović je završio na samo dve stotinke od evropskog rekorda, koji drži od 2022. godine. Svetski rekord (46 sekundi 80/100) od februara drži Kinez Žanle Pan. Rumuna su pratili Mađar Nandor Nemet, 47 sek 49/100, i Srbin Andrej Barna, 47 sek 66/100. Na Evropskom prvenstvu 2022. u Rimu, David Popović je osvojio dve zlatne medalje, na 100 m i 200 m slobodno.

  • Mangalija, destinacija za odmor na rumunskom primorju

    Mangalija, destinacija za odmor na rumunskom primorju

    Smeštena u jugoistočnom delu Rumunije, na obali Crnog mora, Mangalija je važna destinacija za odmor. Ovde ćete naći širok spektar hotela, neki su all inclusive, moći ćete da krenete na izlete jahtom iz turističke luke Mangalija i, na kraju, ali ne i manje važno, uživaćete u velikoj plaži. Danas otkrivamo jedino primorsko odmaralište u Rumuniji koje ima mineralne, sumporne i mezotermalne izvore. Mangalija je stari grad sa puno istorije, kaže naš gost Dumitru Filip, menadžer Organizacije za menadžment odmarališta Mangalija.

    „Nismo mi to izmislili, nismo to izmislili juče. Bio je to grčko-rimski grad, ima čitavu istoriju. U stvari, cela ova južna oblast, uključujući Dobrudžu, je destinacija puna istorije. Grad je, trenutno, šik, lepo razvijen, čist grad. Bio je u savremenoj istoriji grad slikara, grad pisaca, grad poistovećen sa kraljevskom krunom. Kralj Karol je doveo ergelu arapskih konja u Mangaliju. Takođe je napravio Komorovsku šumu, koja je prirodno bogatstvo, apsolutno spektakularan resurs u sjajnoj kombinaciji, Mangalije, platoa i šume. Kraljica Marija je potražila mesto za izgradnju zamka i postavila ga dva koraka dalje i učinila Balčik odredištem takođe na Crnom moru. Takođe u Mangaliji nalazimo Istorijski muzej, Muzej Kalatisa, sa vidljivim elementima tvrđave, istaknutim. Veoma je interesantno. Da ne pominjemo da je  jedini rumunski papirus pronađen u Mangaliji, u Kalatisu, ne drugde. Dakle, sa te tačke gledišta ima veoma interesantnih stvari“.

    Još jedna znamenitost destinacije Mangalija je džamija Esmahan Sultan. Smeštena u blizini turističke luke, u starom delu grada, džamija i njeno groblje zauzimaju površinu od oko 5.000 kvadratnih metara. Stručnjaci smatraju da je to jedan od najlepših arhitektonskih spomenika, zbog kombinacije grčkog i turskog stila, uz blage mavarske uticaje. Trem, stubovi i drvene balustrade daju poseban izgled objektu koji je 2004. godine uvršten na listu istorijskih spomenika. Štaviše, za izgradnju džamije korišćen je kamen sa zidova tvrđave Kalatis. Ali lista atrakcija se nastavlja, kako saznajemo od Dumitru Filipa, menadžera Organizacije za menadžment odmarališta Mangalija.

    „Imamo tursku džamiju iz 1540. godine, tako da je puna istorije. Svakodnevno je koriste naši turski i tatarski sunarodnici. Imamo i veoma raznovrsnu kulinarsku ponudu: tursku, tatarsku, lipovinsku. Grad je sa ove tačke gledišta veoma šarolik, sa terasama, sa kafićima, sa mozaicima, na primer. Grad takođe ima savremenu strukturu hotela sa pet, četiri, tri zvezdice koji nude različite usluge. Imamo najveću i najlepšu civilnu luku u Rumuniji. Turistička luka Mangalija je veoma dobro opremljena, odakle možete krenuti na krstarenja, pecanje, plovidbe svih vrsta. Ko stigne na more i ne poseti turističku luku Mangalija, definitivno je nešto izgubio: sliku, veče, aktivnost, akciju. Izgubio je nešto od svog odmora.”

    Odmaralište Mangalija se tokom vremena mnogo promenilo i stalno se menja zahvaljujući mnogim projektima koji se sprovode.

    „Puštamo u upotrebu poluolimpijski bazen u Mangaliji. Imamo aktivnosti kao što su takmičenja, bokserska prvenstva, biciklizam, Rumunski reli Formule B se održava u Mangaliji jednom godišnje. Sa pozicije naše organizacije, konsultujemo, predlažemo, podržavamo različite projekte. Na primer, projekat koji je na stolu i koji se sprovodi je „Komorova šuma, tematski javni park za razonodu”. Od cele šume pravimo tematski park, poštujući sve ekološke, organizacione, interventne i kriterijume biodiverziteta. To je evropski projekat. Imamo još jedan veliki i lep projekat, akva park koji je u projektovanju i procesu odobrenja, sa obezbeđenim finansiranjem, koji će verovatno biti najveći u Evropi, sa oko 2000 mesta za boravak. To će biti destinacija u pejzažu oblasti Južne rivijere, Mangalije i njenih odmarališta. Završava se projekat zaštite obalnog područja, uz implicitno proširenje površina plaže. Imamo plaže, od ove sezone, tri, četiri puta veće nego što su bile ranije.”

    Vajar Konstantin Brankuš, onaj koji je obnovio viziju u savremenoj skulpturi, rođen je u Rumuniji, u okrugu Gorž, ali Dumitru Filip kaže da ga ove godine nalazimo u Mangaliji, pored mora.

    „Trudimo se da budemo otvoreni za ono što se dešava oko nas i našli smo tim ljudi koji su veoma angažovani i sa ljubavlju prema istoriji Rumunije. Centar Brankuš je napravio veoma zanimljiv evropski projekat. Imamo Brankušija u hologramu. Odgovara na 80% mogućih pitanja koja možete postaviti o njegovom životu, radu, iskustvu u Parizu, njegovim radovima, kako ih je napravio, šta se dogodilo, kome su posvećeni. To je apsolutno neverovatno iskustvo, koje ima kulturni, obrazovni, inspirativni karakter. Ovaj projekat imamo cele ove sezone, tačnije 60 dana, svakog dana na području „Rivijera Sud“, od Mangalije do Olimpa“.

    Za sve one koji žele da planiraju svoj odmor na rumunskoj obali Crnog mora, Organizacija na čijem je čelu Dumitru Filip nedavno je napravila veoma koristan portal za sve turiste: visitmangalia.ro.

    „Informaciju donosimo turisti. Ako želi da dođe u Rumuniju ove godine, bira svoje odmaralište i tamo traži. Želi hotel bliže moru, dalje, bilo tri, bilo pet zvezdica. Nakon što ga odabere, može kliknuti na njega, ući i videti ga. Recepcija, hotel, soba, uslovi, ostali sadržaji u ponudi itd. Dakle, to je onlajn aplikacija koja je dostupna sa bilo koje vrste uređaja, u bilo koje vreme, samo da imaju internet. Možete izabrati svoj odmor iz kreveta, kako god želite. Sve je apsolutno ažurno, informacije tačne, koherentne, sa kontaktima, naravno, za svako pojedinačno mesto“.

    Turistička destinacija „Rivijera Sud” ima sedam odmarališta: Mangalija, Saturn, Venera, Kap Aurora, Jupiter, Neptun i Olimp. Smeštajni kapacitet je 42.000 mesta, u hotelima od dve do pet zvezdica.